NavMenu

Poljoprivreda je šansa, ako ne izda

Izvor: B92 Nedelja, 17.01.2016. 19:36
Komentari
Podeli

(Foto: Budimir Jevtic/shutterstock.com)
Za poljoprivredu se kaže da je razvojna šansa Srbije. Ove godine ratarima će biti na raspolaganju i sredstva iz evropskih fondova.

Stručnjaci navode da su neophodne veće investicije u proizvodnju, a poljoprivrednicima savetuju da tržištu isporučuju prerađene proizviode što je daleko isplativije od sirovina.

Pune ruke posla ali ovaj mladi čovek stiže sve. Marko Mitrović iz sela Ljubić dnevno proizvodi oko 1.000 litara mleka. Tovi i po 70 bikova. Da bi obezbedio hranu za svoja grla mora da zaseje 90 hektara zemlje. Uspešan je i voćar. Za sve koji bi želeli da se bave poljoprivredom ima savet ali ne i čarobni štapić.

- Ni jedan posao ne može za kratko vreme da donese neku sigurnost niti neku veliku količinu dobiti i zarade. Samo upornim radom. Radni dan mora da traje 15 - 18 ili 20 sati. Ne može da se radi 6 sati. Zatvorio sam krug proizvodnje tako da te žitarice koje proizvedem iskoristim kroz svoju stoku da dođemo do nekog cilja do i neke zarade koju smo zamislili - kaže Marko Mitrović iz sela Ljubić.

Marko koristi i subvencije države ali ta sredstva nisu dovoljna. Ministarka poljoprivrede obećava više novca za investiranje u poljoprivredu.

- U 2016. povećan je udeo sredstava upravo za investicije u poljoprivredi za skoro milijardu u 600 miliona dinara, fond će biti gotovo gotovo 3 milijarde i pozivam naše poljoprivrednike da na vreme apliciraju za ta sredstva - rekla je ministarka poljoprivrede Snežana Bošković Bogosavljević.

(Foto: Christian Jung/shutterstock.com)
Da je poljoprivreda dobra šansa saglasan je i profesor sa fakulteta u Zemunu ali ukazuje i na teškoće koje ona nosi sa sobom.

- Sama poljoprivreda nosi mnogo rizika i u ulaganjima u i plasmanu i svemu. Nisu dovoljne samo reči. Za poljoprivredu vam treba mnogo toga, od resursa, zemljista i vode koju imamo ali i sredstava. To su uglavnom dugoročne investicije koje dugoročno vraćaju sredstva ali mora i dugoročno da se ulaže - kaže profesor Mihailo Nikolić.

Profesor poručuje da je voćarstvo trenutno najprofitabilnija grana poljoiprivrede. Ali za koju vrstu gajenja voća se opredeliti.

- Teško je reći. Svi dolaze da pitaju šta bih ja gajio i šta bi bilo najprofitabilnije. Za to je teško opredeliti se, jer je tržište nepredvidivo. Ovde svi uglavnom gledaju na malinu, ali su i druge voćne vrste jako cenjene, tu mislim i na kupinu i na borovnicu i ribizlu. Zatim šljiva... trešnja i višnja. Višnja je druga na listi voća koje se izvozi odmah iza maline ali mi i tu nedovoljo ulažemo - kaže Nikolić.

Velika šansa je organska proizvodnja, posebno na područjima gde su zemljište i voda nezagađeni. Ova proizvodnja je zahtevnija u odnosu na komercijalnu ali je zato daje zdravije i skuplje proizvode koji se lakše plasiraju na tržištu.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.