Ima li Srbija efikasan sistem zaštite? - Insistira se na usvajanju Procena ugroženosti, Vlada osniva posebnu Direkciju za upravljanje rizikom i vanrednim situacijama
Upitan da li je bezbednost u državi pod kontrolom, nakon dešavanja koja su proteklih dana potresla evropsku javnost, on je istakao da je pojačano prisustvo policije na granicama, kao i obaveštajni rad, jer je važno da bezbednosne strukture ukažu na vreme gde su centri radikalizacije, kako bi se oni neutralisali.
- Građani mogu da budu bezbedni, naše strukture rade danonoćno. Imali smo i vežbu koja je pokazala kakav je odgovor svih združenih snaga bezbednosti - poručio je ministar.
U subotu 21. novembra, naime, održana je velika antiteroristička vežba pod nazivom "Štit" kako bi se prikazivalo zajedničkog delovanje svih službi u eventualnom pokušaju ugrožavanja bezbednosti.
U vežbi je učestvovalo oko 700 pripadnika Bataljona za protivteroristicka dejstva, vojne policije, vazduhoplovne brigade, Garde, Rečne flotile, Žandarmerije, Bezbednosno-informativne agencije, a demonstriran je stepen obučenosti u rešavanju talačkih kriza na aerodromu, železnickoj stanici i reci.
Stručnjak iz oblasti vanrednih situacija Nenad Komazec kaže za "eKapiju" da sistem bezbednosti Republike Srbije, ima razvijene mehanizme i resurse, koji garantuju da se potencijane pretnje od terorizma prate i da postoje operativni kapaciteti za adekvatno reagovanje.
- Vežba, koju smo videli, predstavlja dokaz da je stvarno tako. Moram da konstatujem, da je irelevantno očekivati, da bilo ko i bilo kada, potpuno preventivno spreči svaku mogućnost terorističkog akta. Dakle, suština je smanjiti potencijalne pretnje do mere da posledice budu minimalne, odnosno upravljati rizikom od nastanka terorističkih akata.
Prema njegovim rečima, Republika Srbija je dala značajno mesto terorizmu kao pretnji nacionalnoj bezbednosti, elaboracijom u strategiji nacionalne bezbednosti, gde se terorizam kategoriše kao jedan od najvećih rizika i pretnji nacionalnoj bezbednosti, a posebno se naglašava njegova globalna i verska dimenzija.
Neophodne procene ugroženosti
Koliko su važni preventiva, efikasan sistem zaštite i planirano delovanje u kriznim sitacijama najbolje pokazuju majske i avgustovske poplave iz 2014. koje su uzrokovale štetu u vrednosti od oko 1,5 do 2 milijarde evra, između ostalog i na 11.500 preduzeća i oko 26.000 preduzetničkih radnji, dok je nekoliko desetina hiljada ljudi ostalo bez krova nad glavom.
Iako Srbija već četiri godine ima Nacionalnu strategiju zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama, ona u praksi nikad nije zaživela. Njen rok važenja ističe sledeće godine, a ono što je ta strategija trebalo da "proizvede" je Nacionalni plan spašavanja u vanrednim situacijama, koga još nemamo. Struka kaže da je to itekako složen i izazovan zadatak, ali istovremeno i obavezujući, ukoliko želimo preventivno da delujemo i ublažimo velike posledice od elementarnih nepogoda i drugih kriznih situacija.
Nacionalni plan zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama, koji inače donosi Vlada, a izrađuje Sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije u saradnji sa ministarstvima, drugim organima i organizacijama, trebalo je da bude usvojen do februara 2012. godine. Da bi on mogao da se donese država bi trebalo da ima Procenu ugroženosti, što takođe nemamo.
Vladimir Erceg iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže za "eKapiju" da se Procenama jasno identifikuju opasnosti i rizici na teritoriji za koju se donosi, i sagledavaju kapaciteti kojima ta teritorija raspolaže za borbu protiv opasnosti i rizika. Procene ugroženosti se donose i na nivou lokalnih samouprava, za svaku posebno, na nivou autonomne pokrajine i na republičkom nivou. Bez izrade procena ugroženosti ne mogu se doneti planovi zaštite i spasavanja, pa time i Nacionalni plan zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama.
Nenad Komazec, kaže da je Procena nužna, kako bi se izbegle one situacije da svi "znamo koja nam opasnost preti, ali svako to tumači na svoj način".
- Izrada Procene ugroženosti-rizika je jedini ispravan put za dimenzionisanje sistema zaštite i spasavanja, jer omogućava izgradnju sistema na realnim osnovama, za realne opasnosti, za koje smo svi saglasni da postoje i da je optimalno razvijati snage i sredstva za zaštitu od njih. Ujedno, sistem izgrađen na osnovu Procene je najjeftiniji sistem, jer zahteva izgradnju snaga i sredstava samo za one opasnosti koje realno postoje i u meri koja je minimalno potrebna Za efikasnu prevenciju i reagovanje.
Do sada procene ugroženosti je izradilo i usvojilo svega 7 od 178 opština i gradova u Srbiji. Još njih desetak je u procesu usvajanja procena. Procene ugroženosti AP Vojvodina još nije izrađena, kao ni Republike Srbije. Erceg navodi dobar primer opštine Batočina koja je još u 2013. godini izradila i usvojila procenu ugroženosti. Pohvaljuje i Smederevo, Valjevo, Šabac, Kruševac, Kragujevac i Kraljevo.
Nenad Komazec dodaje i Bogatić, Obrenovac, Grad Beograd.
Iz Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije za "eKapiju" kažu da je u toku izrada Nacrta zakona o smanjenju rizika od elementarnih i drugih nepogoda i upravljanju vanrednim situacijama kako bi se sveobuhvatno normirale preventivne mere i aktivnosti radi smanjenja rizika, efikasnom reagovanju u slučaju neke nepogode i otklanjanju njenih posledica. Novo je to što će Srbija sada dobiti Direkciju za upravljanje rizikom i vanrednim situacijama, pod nadzorom Vlade Srbije.
-Direkcija će objedinjavati i koordinirati preventivno delovanje svih nadležnih organa državne uprave, pokrajinskih organa i organa jedinica lokalne samouprave, kao i drugih relevantnih organizacija, uključujući naučne organizacije, udruženja i druge organizacije civilnog društva. Radi se o multisektorskoj nacionalnoj platformi, kao obliku saradnje i usaglašavanja politike koji je preporučen dokumentima UN i koji postoji u većem broju evropskih zemalja – kazu u MUP-u.
Od čega smo sve ugroženi?
Goran Apostolović, licencirano lice za procenu rizika, navodi za "eKapiju" da su od elementarnih nepogoda i drugih nesreća najugroženiji delovi oko slivova reka i bujičnih potoka (poplave), delovi ili lokacije hemijske industrije (tehničko-tehnološki udesi), veliki šumski kompleksi (požari) i mesta okupljanja velikog borja građana (teroristički napadi).
Iako još sumiramo štetu od prošle godine, nisu samo poplave te koje prete. Srbija se ranijih godina suočavala sa požarima u južnoj i centralnom delu, kao i na Tari. Zemljotres u Kraljevu pre pet godina pokazao je koliko možemo biti nemoćni.
- Ako izuzmemo iz razmatranja ljudske žrtve i socijalne posledice, Srbija svake godine po celoj teritoriji trpi izuzetno velike ekonomske štete usled slabog odgovora na vremenske prilike. Zbog svega 3% poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjava poljoprivreda je veoma osetljiva na sušne godine. Samo ove godine u Vojvodini je šteta od suša procenjena na milijardu evra – kaže Erceg.
Prema njegovim rećima, klizišta su takođe veliki problem, pogotovo u slivovima reka u Centralnoj Srbiji.
Neizvesna budućnost
Nije novost reći da ulaganjem u preventivu i efikasan sistem posledice vanrednih situacija mogu ublažiti. Jedan od naših sagovornika kaže da imamo stručne ljude koji iskustvom mogu da doprinesu da Srbija kreira i razvije pravi način reagovanja u kriznim situacijama. Kao i u bilo kojoj drugoj oblasti, nedostaje volje. Do sada se pokazalo da je nužna bolja oprema i brojniji kadar.
- Na skali od 1 do 10 sadašnji sistem zaštite i spasavanja ne zaslužuje ocenu veću od 1, imajući u vidu celokupno stanje (zakonske uređenosti, kadrovske popunjenosti stručnim kadrovima, finansijska i materijalna sredstva, formiranost civilne zaštite, sistem OiO…) – kaže Goran Apostolović.
A kada je reč o potrebnim finansijama, ne možemo da se pohvalimo dobrim primerom, posebno o investiranju u preventive. Vladimir Erceg to ilustrativno objašnjava:
- Procene međunarodnih organizacija govore da se, u zavisnosti od postojeće razvijenosti, investiranje u sistem zaštite i spasavanja isplati u odnosu 1 prema 4 do 1 prema 11. To znači da se u najrazvijenijim državama, koje već imaju dobru infrastrukturu za borbu protiv nepogoda, na svaki uloženi evro u prevenciju štete uštedi četiri. U našoj zemlji te uštede su u zoni od sedam do 11 evra.
Kaže da je dobar primer za to pomenuta smanjenja budžeta za vanredne situacije. Rebalansima budžeta od 2011. do 2014. budžetski fond za vanredne situacije smanjen je sa, već izuzetno skromnih, šest milijardi dinara na dve milijarde. On zaključuje da bi primenom pomenute formule isplativosti ulaganja u sistem zaštite i spasavanja, Srbija samo za vreme prošlogodišnjih poplava napravila uštedu od minimum 250 mil EUR.
Teodora Brnjoš
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Obezbedite siguran biznis" možete pročitati OVDE.
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | Saobraćaj
Rekonstrukcija železničke pruge Niš-Dimitrovgrad koštaće 430 mil EUR
28.03.2024. | Saobraćaj
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina