Provizije na šalterima sve skuplje - Elektronskim plaćanjem računa uštedi se i do 4.000 dinara
Ni bankari više ne kriju - i njima je cilj štednja i manji broj zaposlenih. Zato pojedine banke podižu minimalne provizije i na 150 i 200 dinara, ne bi li "prisilile" klijente da račune plaćaju putem interneta. Korist u elektronskom bankarstvu je nesumnjiva: pojedine banke ne naplaćuju ni dinar provizije za ovakav način plaćanja računa, dok je u drugima ona simbolična. Naplaćuje se samo mesečno održavanje tekućeg računa sa uslugom internet-bankarstva, a cena opet zavisi od banke do banke. Kada je reč o šalterima, račun za struju gotovo nigde više ne može da se plati bez provizije, dok "Pošta Srbije" ne zaračunava naknadu pri plaćanju računa za Infostan i kablovsku PTT KDS.
Ako domaćinstvo ima bar pet računa za koje se na šalteru plaćaju provizije, ušteda na godišnjem nivou može da dostigne i 4.000 dinara ako se plaća onlajn, odnosno preko elektronskog bankarstva.
Većina građana Srbije malo vodi računa kada se zadužuje kod banaka. Vrlo retko prvo obiđu više banaka i raspitaju se za uslove, pa se onda odlučuju za kredit, dozvoljeni minus ili kreditnu karticu. Uglavnom, prilikom ulaska u prvu banku koju im preporuči rođak ili prijatelj, potpisuju ugovore a da i ne pročitaju na šta su stavili paraf. Zbog toga, već posle mesec dana, kada počnu da stižu obaveze na naplatu, sledi kajanje.
Kada bi vodili računa koliko se i gde zadužuju, građani Srbije bi mogli mesečno da uštede dobru svotu novca. Tako, na primer, gotovo 90% zaposlenih i penzionera koristi dozvoljeni minus, koji je najskuplji vid zaduživanja. Od toga više od polovine stalno, tokom cele godine, prekoračuje sredstva koja ima na raspolaganju na tekućem računu, odnosno koristi pozajmicu u punom iznosu. Obično je to jedna plata, ali, banke sve više povećavaju taj limit, na dve pa i tri zarade, odnosno penzije, jer im je zarada enormna.
Tako, na primer, ukoliko neko koristi dozvoljeni minus od 50.000 dinara, sa kamatom od 28,7% tokom cele godine, samo za kamatu će morati da izdvoji 18.780 dinara. To znači da će za 12 meseci i dalje banci dugovati 50.000 dinara, a za taj iznos platiće skoro 19.000 dinara. Mnogi, zbog kašnjenja plate, vrlo često upadaju i u nedozvoljeni minus koji može da ih košta od 17, pa čak do 72% godišnje. Ukoliko uđu samo sedam dana u "crveni" minus, 5.000 dinara, to može da ih košta i do 600 dinara. Najčešće se desi da pristigne na realizaciju ček, a da za njega nema sredstava na računu, jer nije legla plata.
I Narodna banka Srbije savetuje građane da se ne zadužuju bez preke potrebe. Ako već to moraju, onda treba da paze da ne ulaze u nedozvoljeni minus, da ne iskoriste odmah celu pozajmicu, da podižu novac i po potrebi ga vraćaju redovno. Takođe, za velike kupovine treba uzimati namenski kredit koji je povoljniji. Neophodno je voditi evidenciju potrošnje i smanjiti troškove.
- Plaćajte gotovinom, trošićete manje - poručuje Narodna banka Srbije.
Kada se koristi kreditna kartica lakše se poseže za mnogim stvarima koje nisu u tom trenutku neophodne. Još, ako može da se razloži na rate, onda su apetiti znatno veći od mogućnosti. Vrlo brzo se "ispegla" kartica do kraja, a onda se banci uglavnom otplaćuje samo kamata. Tako, na primer, ako se potroši limit od 50.000 dinara, svakog meseca će morati da se izdvaja za otplatu rate od minimum pet odsto, kako je propisano, po 3.490 dinara. Od toga kamata je oko 900 dinara, tako da je preostali trošak koji dinar više od 2.500 dinara. Vrlo često građani ne mogu da otplate karticu od zarade, i onda posežu za njenim refinansiranjem.
Kreditna kartica treba da se koristi samo za planirane kupovine i u iznosu koji može da se pokrije iz zarade, kako bi se izbegla kamata. Mnoge banke ne zaračunavaju nikavu kamatu, ukoliko se utrošeni iznos plati do polovine sledećeg meseca. U razvijenim zemljama je normalno da se sve plaća karticom, ali se i celokupna zarada prebacuje na nju. Svako prekoračenje, odnosno deoba na rate, povlači trošak koji umanjuje kućni budžet. Za građane Srbije i dalje su najisplativiji čekovi, jer se njima može plaćati odloženo i do 12 meseci sva roba i usluge, bez ikakvih troškova.
Ušteda se može postići i kod korišćenja kredita. Tako, na primer, ukoliko se uzima gotovinski zajam, savetuje se da se uzima na kraći rok, jer je manja kamata. Ukoliko se, na primer, uzme 100.000 dinara na 12 meseci, kamata će biti oko 10.000 dinara, a ako se uzme na tri godine, onda je trošak i do dva i po puta veći. Tako, na primer, za ovaj zajam, ako se uzme na 36 meseci, treba banci isplatiti 123.870 dinara ili 23.870 dinara kamate!
Roba na akcijama
Godine besparice naterale su potrošače u Srbiji da se odavno racionalno ponašaju u kupovini. Kad nema mnogo novca na raspolaganju, naš kupac "triput meri, jednom seče", mudro troši svaki dinar, planira svaku kupovinu, a od trgovca za svoj novac traži maksimum. Kupuje mahom "na akciji" osnovne kućne potrepštine, a za koji dinar manje mnogi su spremni da pređu desetine kilometara, i bukvalno s kraja na kraj grada, kako bi uštedeli.
Ljudi štede tako što sa spiskom idu u kupovine, prate akcije, ali i ređe odlaze u takozvane veće kupovine. Mnogi sada kupuju i privatne robne marke, kada je reč o ulju, šećeru, brašnu, pirinču, jogurtu, siru, salami, viršlama...
- Današnji potrošač vodi računa o svakom dinaru, planira, kupuje na akciji, ide u šoping prvenstveno sa spiskom, trgovačke marke sve više ga zanimaju - naglašavaju u maloprodajnim lancima.
Akcijske kampanje danas ne traju samo dan-dva kao ranije, na primer vikendom, već po nedelju dana, a često i mesec. Trgovci sada i bukvalno svakodnevno raznim akcijama mame potrošače. Cene hrane tada su niže od 15 do 30%.
Provizije
Mnogi građani i dalje odlaze na šlatere banaka i pošte da bi platiti račune, a osim što izgube vreme, ostanu i bez prilične svote novca svakog meseca. Provizija za razne usluge, od telefona do struje, iznosi od minimum 25 pa čak do 200 dinara! Ukoliko bi se plaćalo elektronski, novčanik bi bio puniji za taj iznos. Najčešće su penzioneri oni koji čekaju u redovima, jer ne umeju da koriste kompjutere. Ipak, mlađi članovi porodice bi mogli da im pomognu i uštede i vreme i novac.
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina