Izvor: Tanjug | Nedelja, 18.10.2015.| 16:33
Izdvojite članak Odštampajte vest

Beograd i Zagreb - Dva pogleda na iste brendove

Inicijativa o pokretanju dijaloga sa hrvatskim kolegama kako bi se i Hrvatska otvorila za srpske kompanije, a koju je najavio premijer Aleksandar Vučić, različito je shvaćena u ove dve susedne zemlje.

U razgovorima koje je Tanjug vodio u Beogradu i Zagrebu stiče se utisak da su srpski privrednici ovu najavu shvatili kao signal da se omogući veći proboj na police hrvatskih trgovinskih lanaca.

Hrvatska strana je u inicijativi da se hrvatsko tržište otvori, na isti način kako je to Srbija učinila za brendove koji dolaze iz Hrvatske, videla pre svega priliku za regionalnim povezivanjem kako lokalne igrače ne bi pojeli globalni.

Istovremeno, srpska privreda je u ovoj najavi videla i šansu da se kroz dijalog otklone necarinske barijere. Predstavnici hrvatske privrede međutim kategorički odbijaju da imaju diskriminatorski stav prema srpskim firmama.

Hrvatski ministar privrede Ivan Vrdoljak pozvao je u intervju za Tanjug srpske privrednike da ulažu u Srbiju jer im se na taj način, kako je rekao, otvaraju vrata za evropsko tržište od 500 miliona ljudi i negirao postojanje bilo kakvih necarinskih barijera.

Međutim, predsednik Privredne Komore Srbije Marko Čadež kaže za Tanjug da u poslednja dva meseca komora vodi intenzivniji dijalog sa Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) na rešavanju problema male prisutnosti srpskih brendova na hrvatskim policama, pre svega na otklanjanju necarinskih barijera.

U PKS preciziraju da se pod necarinskim barijerama podrazumeva komplikovana zakonska regulativa, preveliki broj dozvola i saglasnosti koje treba obezbediti.

Zatim, otežana registracija lekova i proizvoda za zaštitu bilja iz Srbije, prisutna negativna percepcija proizvoda iz Srbije na tržištu Hrvatske i mnogi drugi.

Čadež se osvrnuo i na problem većeg prisustva hrvatskih brendova na srpskim policama i naveo da on zahteva jedan ozbiljniji pristup i dijalog sa trgovinskim mrezama i trgovinskim lancima kako bi se srpskim brendovima omogućio bolji plasman.

Naime, tri velika trgovinska lanca koja posluju u Srbiji, "Idea", "Mercator" i "Roda" su u vlasništvu hrvatskog "Agrokora". Pri tome, u vlasništvu "Agrokora" se nalaze i poznati brendovi među kojima su "Dijamant", "Frikom", "Jamnica"…. Pojedini menadžeri poznatih srpskih brendova tvrde da im je veoma otežano prisustvo ne samo na hrvatskim policama u "Konzumu" koji je takođe u vlasništvu "Agrokora", već i na rafovima ovog lanca u Srbiji.

U tom kontekstu je i premijer rekao da Srbija "nema ništa protiv 'Jane', 'Jamnice', i drugih kompanija, ali da je srpski 'Knjaz Miloš' negde u ćošku", te se u Srbiji manje prodaje, a u Hrvatskoj se uopšte i ne prodaje. Međutim iz "Agrokora" poručuju da kompanije koje posluju u sastavu "Agrokora", a koje su iz Srbije, više izvoze u Hrvatsku, nego što u Srbiju uvezu iz ove susedne zemlje.

- Četiri srpske kompanije iz našeg portfelja izvezle su iz Srbije robu u vrednosti tri puta većoj nego što je uvezeno robe iz Hrvatske i za to postoji službena dokumentacija - kažu za Tanjug u Agrokoru.

Direktorka Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u HGK Božica Marković kaže da ne vidi nikakve formalne prepreke po pitanju trgovine jer su trgovinski odnosi dve zemlje ranije bili regulisani kroz CEFTA sporazum, a danas kroz SSP.

Govoreći o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, ona kaže da je od 2008.godine razmena između Srbije i Hrvatske gotovo udvostručena. Upitana koliko na tržištu Hrvatske trenutno ima prostora za srpske kompanije, Marković odgovara na sledeći način:

- Vi u razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda beležite suficit, a mi deficit. Mi smo prosle godine imali deficit viši od 1,3 milijarde, a vi ste toliko bili u suficitu - objašnjava ona i dodaje da ta statistika najbolje pokazuje šansu srpske prehrambene industrije na ovom susednom tržištu.

Marković kaže da je cena presudna i da će se svaka srpska kompanija koja uspe da kvalitetom i cenom bude konkurentna evropskim proizvođačima, naći na policama tamošnjih trgovinskih lanaca.

Nakon ulaska Hrvatske u EU, raste, kako je navela uvoz prehramenih proizvoda, te je na ovom tržištu "svakodnevno prisutna borba sa proizvodima iz EU".

Niko više i ne spori da je prisutnost hrvatskih kompanija u Srbiji mnogo veća nego što je to slučaj sa srpskim proizvodima u ovoj susednoj zemlji.

U Srbiji, prema proceni PKS-a, trenutno posluje oko 280 hrvatskih kompanija tako što imaju svoje firme ili predstavništva, među kojima su najznačajnije "Agrokor", "Nexe grupa", "Atlantic grupa", "Vindija", TDR, "Kraš", "Podravka", "Croatia osiguranje", "Cedevita"….

U Hrvatskoj danas posluje nešto više od deset firmi među kojima su "Tarkett", "Galeb grupa", "Yuhor-eksport", "Metalac", "Comtrade", "Enmon", "Swisslion"…

Zanimljivo je i to da je ukupna vrednost hrvatskih investicija u Srbiji, prema podacima Hrvatske narodne banke oko 680 mil EUR, dok je iznos srpskih ulaganja u Hrvatskoj, prema procenama, najmanje deset puta manji. Trgovinska razmena između Srbije i Hrvatske je od januara do aprila u odnosu na isti period lane, po podacima Republičkog zavoda za statistiku više išla na ruku Srbiji jer je izvoz u Hrvatsku porastao za oko 18%, a uvoz porastao za oko 14%.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.