NavMenu

Manji troškovi i veća efikasnost uz kombinovani transport - U prvi intermodalni terminal u Srbiji biće uloženo 20 mil EUR, u modernizaciju železnice 1 mlrd EUR

Izvor: eKapija Utorak, 13.10.2015. 11:45
Komentari
Podeli

(Foto: MOLPIX/shutterstock.com)
Izgradnja prvog intermodalnog terminala sa logističkim centrom u Srbiji trebalo bi da počne sledeće godine i to u Batajnici. Naime, Skupština Grada Beograda je 23. juna 2015. godine usvojila Plan detaljne regulacije za intermodalni terminal i logistički centar Batajnica koji će se prostirati na ukupno 63 hektara, na kome će se ukrštati železnički i drumski saobraćaj u cilju transporta kontejnera. Kako je rečeno, procenjena investicija iznosi oko 15,5 mil EUR, a potrebno je i oko 4 mil EUR za eksproprijaciju zemljišta.

Intermodalni terminal "Batajnica" sastojaće se iz nekoliko delova, a najvažnija je manipulativna oblast koja će obuhvatiti: dva pretovarna koloseka za kontejnere i jedan dodatni manipulativni kolosek za lokomotivu; saobraćajne trake za prolaz kamiona (prolazna, utovarno-istovarna, rezervna i traka za izlaz u slučaju opasnosti); kontejnersko skladište (tri linije za privremeno skladištenje kontejnera). Takođe, Intermodalni terminal "Batajnica" sadržaće i carinski magacin, postrojenje za održavanje, administrativno-kontrolnu i carinsku zgradu.

- U toku izrade Idejnog projekta i Studije opravdanosti izgradnje intermodalnog terminala urađena je Višekriterijumska analiza i Studija robnih tokova u Srbiji. Lokacije su analizirane na osnovu sledećih kriterijuma: namena zemljišta, saobraćajne veze, zaštita životne sredine, ekonomski i socijalni aspekti, tehnička izvodljivost, postojeća infrastruktura - rekao je za "eKapiju" Miodrag Poledica, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

(Foto: Nonwarit/shutterstock.co)
Kako je naveo, u odabiru lokacije, a na bazi utvrđenih kriterijuma, posebna pažnja usmerena je na saglasnost sa urbanističkim planom i drugim planskim dokumentima, povezanost lokacije sa glavnim koridorima zbog privlačenja tokova robe, kao i na zaštitu životne sredine.

- Na osnovu rezultata vršenih analiza, a uzimajući u obzir da je težište kontejnerskih tokova u Srbiji na drumsko-železničkom transportu, doneta je odluka o optimalnoj lokaciji na bazi pomenutih kriterijuma, za izgradnju drumsko-železničkog (kopnenog) intermodalnog terminala na lokaciji Batajnica – ističe Poledica.

Velike uštede

Kako je u razgovoru za "eKapiju" objasnio Milorad Kilibarda, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, razvojem intermodalnog transporta postižu se značajne direktne i indirektne koristi.

- Na primer, ako bi se roba koja se sada prevozi klasičnim drumskim transportom na rastojanju više od 300 km, prevozila u kontejnerima i kontejnerskim vozovima mogle bi se očekivati sledeće uštede: smanjenje potrošnje energije od 35%, smanjenje emisije CO2 do 70%, skraćenje vremena čekanja na graničnim formalnostima do 40%. Ove uštede se ostvaruju kada bi se koristili vozovi od 500 tona, a ako bi se koristili kontejnerski vozovi većeg kapaciteta (na primer od 1000 tona) ili ako bi se koristio rečni transport ove uštede bi bile znatno veće – kaže profesor Kilibarda.

Uštede koje se postižu na području logistike i transporta izuzetno su važne za podizanje konkuretnosti nacionalne privrede i ekonomije, dodaje naš sagovornik.

- Istraživanja koja se sprovode u različitim industrijama i zemljama stalno pokazuju da logistički troškovi u ceni proizvoda učestvuju i do 25%, odnosno u prihodima prosečne kompanije do 10%, a u BDP od 5 do 20% u zavisnosti od razvijenosti industrije i zemlje – ističe profesor Saobraćajnog fakulteta.

Subvencije od 2018. godine

Vlada Srbije će od 2018. uvesti subvencije za intermodalni transport koje se odnose na železnički i drumski transport u cilju unapređenja kombinovanog transporta. Stimulativne mere propisane su uredbom koju je Vlada donela u julu ove godine, a stupiće na snagu 1. januara 2018. Subvencije su namenjene vlasnicima i upravljačima terminala za kombinovani transport, operaterima za železnički i drumski transport, operaterima kombinovanog transporta i upravljačima železničke infrastrukture i špedicije. Takođe, Vlada je donela Uredbu o odvijanju kombinovanog transporta do i od terminala za kombinovani transport koji se nalazi na železničkoj mreži i određivanju dokumenata koje bi drumski prevoznik trebalo da poseduje u obavljanju tog vida transporta.

- Ove zakonske odredbe i uredbe deo su usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, odnosno sa direktivom koja se odnosi na kombinovani transport. U pregovaračkom procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji neophodno je usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa Direktivama EU. Za sprovođenje ove uredbe planirano je od 2018. godine izdvajanje finansijskih sredstava, u skladu sa budžetskim mogućnostima Republike Srbije – navodi Poledica.

Oko 1 mlrd EUR za modernizaciju železnica

(Foto: Oleksiy Mark/shutterstock.com)

Da bi intermodalni transport bio konkurentan, osim podrške države, potrebno je unaprediti tehničko-tehnološke procese na graničnim prelazima i terminalima, železničku infrastrukturu i stimulisati drumske prevoznike koji obavljaju početno/završne operacije u intermodalnom transportnom lancu, odnosno transport do i od terminala.

- Železnička infrastruktura je jedan od nosilaca razvoja multimodalnih čvorova, a kombinovani drumsko-železnički transport se poslednjih godina postepeno obnavlja i u stalnom je porastu. S obzirom na to da je u toku proces reformi železničkog sektora, kao i da je izvršena podela "Železnica Srbije" na nezavisne kompanije (društvo za održavanje železničke infrastrukture, društvo za putnički saobraćaj, društvo za robni saobraćaj), koje su postale operativne od 10. avgusta ove godine, u daljim fazama procesa reformi očekuje se kvalitetniji i efikasniji železnički transport u RS, koji će istovremeno biti i nosilac razvoja intermodalnog transporta – zaključuje Miodrag Poledica.

Kako je rečeno iz Ministarstva saobraćaja, oko 1 mlrd EUR predviđeno je za izgradnju i modernizaciju železničke infrastrukture. Infrastruktura će se paralelno razvijati u dva smera: remontovanje pruga na Koridoru 10 i Barske pruge u cilju vraćanja brzina na projektovane s jedne strane i izgradnja brzih pruga s druge strane.

- Izgradnja brzih pruga na relaciji Budimpešta-Beograd i u narednom koraku Beograd - Skoplje - Solun - Atina, vratiće konkurentnost železničkom saobraćaju i značajno povećati tržišno učešće železnice. Rekonstruisane pruge predstavljaju kvalitetnu vezu između mesta generisanja robnih tokova i klijenata (korisnika), ali i omogućavaju efikasniji i efektivniji železnički transport, koji će nesumnjivo dovesti i do generisanja novih tokova, posebno robnih u tranzitu kroz Srbiju.

Intermodalni transport smanjuje i cenu finalnog proizvoda

Sve velike kompanije u svetu svoje proizvode na putu ka krajnjim korisnicima usmeravaju na intermodalne terminale/logističke centre, kao mesta ukrštanja tokova robe - zbog brzine, kvaliteta i ekonomičnosti isporuke.

Intermodalni terminali i logistički centri moraju biti strateški locirani u blizini ukrštanja važne transportne infrastrukture i robnih tokova, postojećih infrastrukturnih kapaciteta i većih privrednih i robno-distributivnih centara i slobodnih zona, odnosno mesta gde se već obavljaju proizvodne i uslužne delatnosti u okviru infrastrukturno opremljenog zemljišta na kome vlada stimulativan režim poslovanja, uz mogućnost prostornog proširenja, uvažavajući urbanističke zahteve i planove.

Kompletnu uslugu (transport, skladištenje, pretovar, distribucija itd.) mogu da pruže agenti odnosno operateri povezivanjem domaćih i stranih pružalaca usluga u najvećem broju transportnih operacija, čime je moguće smanjenje troškova poslovanja učesnika u logističkom lancu i do 10% niža cena krajnjeg proizvoda, kažu u Ministarstvu.

Irina Milošević

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Logistika pokreće Vaš biznis" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Finansije

Mali: UK Export Finance zainteresovan za finansiranje nekoliko projekata u Srbiji

UK Export Finance (UKEF) zainteresovan je da podrži nekoliko projekata u Srbiji, najavio je ministar finansija Siniša Mali. On se sastao sa Timom Reidom, generalnim direktorom UK Export Finance. Razgovarali su o nekoliko značajnih projekata širom Srbije koje ta finansijska institucija želi da podrži. - Drago mi je što sam imao priliku da predstavim naše makroekonomske rezultate, za koje smo dobili pohvale, ali i da čujem da je UK

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.