Manji troškovi i veća efikasnost uz kombinovani transport - U prvi intermodalni terminal u Srbiji biće uloženo 20 mil EUR, u modernizaciju železnice 1 mlrd EUR
Intermodalni terminal "Batajnica" sastojaće se iz nekoliko delova, a najvažnija je manipulativna oblast koja će obuhvatiti: dva pretovarna koloseka za kontejnere i jedan dodatni manipulativni kolosek za lokomotivu; saobraćajne trake za prolaz kamiona (prolazna, utovarno-istovarna, rezervna i traka za izlaz u slučaju opasnosti); kontejnersko skladište (tri linije za privremeno skladištenje kontejnera). Takođe, Intermodalni terminal "Batajnica" sadržaće i carinski magacin, postrojenje za održavanje, administrativno-kontrolnu i carinsku zgradu.
- U toku izrade Idejnog projekta i Studije opravdanosti izgradnje intermodalnog terminala urađena je Višekriterijumska analiza i Studija robnih tokova u Srbiji. Lokacije su analizirane na osnovu sledećih kriterijuma: namena zemljišta, saobraćajne veze, zaštita životne sredine, ekonomski i socijalni aspekti, tehnička izvodljivost, postojeća infrastruktura - rekao je za "eKapiju" Miodrag Poledica, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
- Na osnovu rezultata vršenih analiza, a uzimajući u obzir da je težište kontejnerskih tokova u Srbiji na drumsko-železničkom transportu, doneta je odluka o optimalnoj lokaciji na bazi pomenutih kriterijuma, za izgradnju drumsko-železničkog (kopnenog) intermodalnog terminala na lokaciji Batajnica – ističe Poledica.
Velike uštede
Kako je u razgovoru za "eKapiju" objasnio Milorad Kilibarda, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, razvojem intermodalnog transporta postižu se značajne direktne i indirektne koristi.
- Na primer, ako bi se roba koja se sada prevozi klasičnim drumskim transportom na rastojanju više od 300 km, prevozila u kontejnerima i kontejnerskim vozovima mogle bi se očekivati sledeće uštede: smanjenje potrošnje energije od 35%, smanjenje emisije CO2 do 70%, skraćenje vremena čekanja na graničnim formalnostima do 40%. Ove uštede se ostvaruju kada bi se koristili vozovi od 500 tona, a ako bi se koristili kontejnerski vozovi većeg kapaciteta (na primer od 1000 tona) ili ako bi se koristio rečni transport ove uštede bi bile znatno veće – kaže profesor Kilibarda.
Uštede koje se postižu na području logistike i transporta izuzetno su važne za podizanje konkuretnosti nacionalne privrede i ekonomije, dodaje naš sagovornik.
- Istraživanja koja se sprovode u različitim industrijama i zemljama stalno pokazuju da logistički troškovi u ceni proizvoda učestvuju i do 25%, odnosno u prihodima prosečne kompanije do 10%, a u BDP od 5 do 20% u zavisnosti od razvijenosti industrije i zemlje – ističe profesor Saobraćajnog fakulteta.
Subvencije od 2018. godine
Vlada Srbije će od 2018. uvesti subvencije za intermodalni transport koje se odnose na železnički i drumski transport u cilju unapređenja kombinovanog transporta. Stimulativne mere propisane su uredbom koju je Vlada donela u julu ove godine, a stupiće na snagu 1. januara 2018. Subvencije su namenjene vlasnicima i upravljačima terminala za kombinovani transport, operaterima za železnički i drumski transport, operaterima kombinovanog transporta i upravljačima železničke infrastrukture i špedicije. Takođe, Vlada je donela Uredbu o odvijanju kombinovanog transporta do i od terminala za kombinovani transport koji se nalazi na železničkoj mreži i određivanju dokumenata koje bi drumski prevoznik trebalo da poseduje u obavljanju tog vida transporta.
- Ove zakonske odredbe i uredbe deo su usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, odnosno sa direktivom koja se odnosi na kombinovani transport. U pregovaračkom procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji neophodno je usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa Direktivama EU. Za sprovođenje ove uredbe planirano je od 2018. godine izdvajanje finansijskih sredstava, u skladu sa budžetskim mogućnostima Republike Srbije – navodi Poledica.
Oko 1 mlrd EUR za modernizaciju železnica
Da bi intermodalni transport bio konkurentan, osim podrške države, potrebno je unaprediti tehničko-tehnološke procese na graničnim prelazima i terminalima, železničku infrastrukturu i stimulisati drumske prevoznike koji obavljaju početno/završne operacije u intermodalnom transportnom lancu, odnosno transport do i od terminala.
- Železnička infrastruktura je jedan od nosilaca razvoja multimodalnih čvorova, a kombinovani drumsko-železnički transport se poslednjih godina postepeno obnavlja i u stalnom je porastu. S obzirom na to da je u toku proces reformi železničkog sektora, kao i da je izvršena podela "Železnica Srbije" na nezavisne kompanije (društvo za održavanje železničke infrastrukture, društvo za putnički saobraćaj, društvo za robni saobraćaj), koje su postale operativne od 10. avgusta ove godine, u daljim fazama procesa reformi očekuje se kvalitetniji i efikasniji železnički transport u RS, koji će istovremeno biti i nosilac razvoja intermodalnog transporta – zaključuje Miodrag Poledica.
Kako je rečeno iz Ministarstva saobraćaja, oko 1 mlrd EUR predviđeno je za izgradnju i modernizaciju železničke infrastrukture. Infrastruktura će se paralelno razvijati u dva smera: remontovanje pruga na Koridoru 10 i Barske pruge u cilju vraćanja brzina na projektovane s jedne strane i izgradnja brzih pruga s druge strane.
- Izgradnja brzih pruga na relaciji Budimpešta-Beograd i u narednom koraku Beograd - Skoplje - Solun - Atina, vratiće konkurentnost železničkom saobraćaju i značajno povećati tržišno učešće železnice. Rekonstruisane pruge predstavljaju kvalitetnu vezu između mesta generisanja robnih tokova i klijenata (korisnika), ali i omogućavaju efikasniji i efektivniji železnički transport, koji će nesumnjivo dovesti i do generisanja novih tokova, posebno robnih u tranzitu kroz Srbiju.
Intermodalni transport smanjuje i cenu finalnog proizvoda
Sve velike kompanije u svetu svoje proizvode na putu ka krajnjim korisnicima usmeravaju na intermodalne terminale/logističke centre, kao mesta ukrštanja tokova robe - zbog brzine, kvaliteta i ekonomičnosti isporuke.
Intermodalni terminali i logistički centri moraju biti strateški locirani u blizini ukrštanja važne transportne infrastrukture i robnih tokova, postojećih infrastrukturnih kapaciteta i većih privrednih i robno-distributivnih centara i slobodnih zona, odnosno mesta gde se već obavljaju proizvodne i uslužne delatnosti u okviru infrastrukturno opremljenog zemljišta na kome vlada stimulativan režim poslovanja, uz mogućnost prostornog proširenja, uvažavajući urbanističke zahteve i planove.
Kompletnu uslugu (transport, skladištenje, pretovar, distribucija itd.) mogu da pruže agenti odnosno operateri povezivanjem domaćih i stranih pružalaca usluga u najvećem broju transportnih operacija, čime je moguće smanjenje troškova poslovanja učesnika u logističkom lancu i do 10% niža cena krajnjeg proizvoda, kažu u Ministarstvu.
Irina Milošević
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Logistika pokreće Vaš biznis" možete pročitati OVDE.
Top priče
23.04.2024. | Finansije
Mali: UK Export Finance zainteresovan za finansiranje nekoliko projekata u Srbiji
UK Export Finance (UKEF) zainteresovan je da podrži nekoliko projekata u Srbiji, najavio je ministar finansija Siniša Mali. On se sastao sa Timom Reidom, generalnim direktorom UK Export Finance. Razgovarali su o nekoliko značajnih projekata širom Srbije koje ta finansijska institucija želi da podrži. - Drago mi je što sam imao priliku da predstavim naše makroekonomske rezultate, za koje smo dobili pohvale, ali i da čujem da je UK
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Energija
Jovanka Atanacković, CWP Europe - U Srbiji razvijamo 1,6 GW OIE projekata, u Crnoj Gori 400 MW
22.04.2024. | Energija
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rešenja za svež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Objekat Medikoterapije u Nišu trebalo bi da postane vrtić - Otvoren javni poziv za rekonstrukciju
23.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Šid gradi teren za basket i mali fudbal
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj