NavMenu

Država nema evidenciju imovine, zato gubi značajne prihode

Izvor: Beta Subota, 18.07.2015. 09:03
Komentari
Podeli
Državna revizorska institucija (DRI) saopštila je u petak (17. jul 2015. godine) da država Srbija nema potpunu jedinstvenu evidenciju svoje nepokretne imovine zbog nepostupanja nadležnih organa i korisnika i manjkavosti propisa.

Revizijom svrsishodnosti poslovanja koja se odnosila na raspolaganje nepokretnostima u državnoj svojini, državni revizori su utvrdili da Vlada nema kontrolu nad raspolaganjem nepokretnostima zbog nepostojana centralizovanog sistema kao i neodgovornog ponašanja korisnika i nadležnih organa.

Na konferenciji za novinare DRI ukazano je da država propušta priliku da uveća prihode od raspolaganja nepokretnostima jer korisnici te imovine ne primenjuju tržišne principe i ne sprovode neophodne mere.

U evidenciji Republičke direkcije za imovinu uneto je ukupno 551.946 jedinica, što, kako je rekao predsednik DRI Radoslav Sretenović, ne znači da je evidentirano toliko nepokretnosti, jer je utvrđeno da su neke nepokretnosti više puta evidentirane.

Ukupna površina popisanih nepokretnosti je oko sedam milijardi kvadratnih metara, a knjigovodstvena vrednost te imovine je 683 milijarde dinara.

Ta vrednost nepokretnosti u državnom vlasništvu je nerealna jer je svega za 20% tih nepokretnosti upisana revalorizovana vrednost, rekla je vrhovni državni revizor Svetlana Toma Anokić.


Ona je dodala da država od poslovnog zakupa ili korišćenja imovine u svom vlasništvu prikuplja mnogo manje novca nego što bi mogla, da to radi po tržišnima cenama.

Toma Anoki je navela primer da su po podacima Uprave za trezor u 2013. godini prihodi od zakupa i korišćenja državne imovine bili šest milijardi dinara, od čega je samo 852 miliona dinara uplaćeno u budžet, a ostali iznos je na računima korisnika tih nepokretnosti.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.