NavMenu

Zanatska proizvodnja kao unosan biznis

Izvor: Danas Ponedeljak, 30.03.2015. 12:41
Komentari
Podeli
(Foto: Suzana Obradović)
Vredni čuvari tradicije u Srbiji i danas izrađuju opanke, tkaju ćilime i srpsko platno, rezbare drvene čuture, peku grnčariju, prave medovinu, šiju narodne nošnje, pripremaju bombone i liciderska srca, sklapaju komade stilskog nameštaja, izvijaju filigranski nakit... Ali njihove proizvode baš i nije lako naći.

Izuzetaka, poput pirotskih ćilima, ili rukotvorina pletilja iz Sirogojna koji obilaze svet, naravno ima, ali čini se da je većina starih umetničkih zanata vremenom potisnuta u osamu. Takva situacija ne bi smela da potraje. Jer ovi zanati itekako mogu da doprinesu prepoznatljivosti naše zemlje, da obogate turističku ponudu Srbije, ali i da otvore nova radna mesta.

- Oživljavanje starih umetničkih zanata svakako bi bilo od velikog značaja, utoliko pre što mogu odlično da se uklope u industriju suvenira, koja je kod nas u povoju, često bez umetničke vrednosti i na granici kiča. U ovoj oblasti postoje velike šanse kako za vraćanje zanata tako i za samozapošljavanje zanatlija jer se od zanatske proizvodnje može živeti. Potrebno je samo malo više koordinacije, malo više zainteresovanosti za tu oblast i situacija bi mogla da se promeni. Zato smo se u Grupaciji za negovanje starih zanata i umetničko nasleđe, osnovanoj pri Privrednoj komori Srbije, kao i u "Serbom klubu", koji se zalaže za očuvanje tradicije i etno nasleđe, okupili da radimo na ovim projektima. Nadamo se da ćemo u godinama pred nama dostići rezultate kojima ćemo svi biti zadovoljni - kaže za "Biznis" Željko Pavlović, predsednik ove Grupacije.

Svi stari zanati bi, prema oceni sagovornika "Danasa", mogli da ožive ukoliko bi naišli na podršku ministarstava kulture i lokalne samouprave. Cilj je da se sačuva kulturno nasleđe. Jer nije reč samo o zanatima nego i o duhovnom i istorijskom nasleđu naroda sa ovih prostora. Ulogu svojevrsnog misionara preuzela je Grupacija za negovanje starih zanata i umetničkog nasleđa Privredne komore Srbije, koja je formirana pre godinu dana. Osnovana je na inicijativu Udruženja za negovanje domaće radinosti, umetničkih i starih zanata "Iskon", Udruženja "Serbom klub", Udruženja za negovanje domaće radinosti, umetničkih i starih zanata "Latica", Saveza nezaposlenih Beograda, Etnografskog muzeja, Udruženja građana za zaštitu kulturne baštine "Zavet" i brojnih pojedinaca koji se bave starim, umetničkim zanatima i poslovima domaće radinosti. Uz očuvanje i oživljavanje starih zanata, posao ove Grupacije biće da razmotri i predloži zakonske i podzakonske akte vezane za ovu oblast, da radi na formiranju standarda autentičnosti i kvaliteta tradicionalnih proizvoda, suvenira, usluga i umetničkih dela, da "otvara vrata" izvozu tih proizvoda, ali i da pomaže članovima u organizovanju promocija, izložbi i sajmova...

Posla, nesumnjivo, ima napretek. Važan početni korak je, kako kaže Pavlović, usvajanje zakona o zanatstvu koji je već pripremljen. Takođe, treba dopuniti Registar sertifikovanih starih umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. U Srbiji danas ima oko 460 zanatlija koji se bave raznim zanatskim poslovima, a narednih godina njihov broj bi mogao da naraste na 2.000. Predstavnici Grupacije već su krenuli u obilazak Srbije. Započeti su razgovori sa lokalnim samoupravama koje treba da pomognu vraćaju starih umetničkih zanata jer će od njih i same imati višestruku korist. Osim Etnografskog muzeja za ovaj projekat treba zainteresovati i druge muzeje i kulturne ustanove u Srbiji, kao i turističke organizacije. Tek u takvom miljeu zanatlije koje, uprkos svim problemima sa kojima se sreću, ne odustaju od izrade tradicionalnih rukom rađenih umetničkih predmeta mogu i da opstanu.

- U 18. i 19. veku zanati u Srbiji bili su identični zanatima u okolnim zemljama. Zanatstvo je u tom periodu bilo u direktnoj vezi sa svakodnevnim životom. Proizvodilo se sve, od odeće i obuće do alata za rad u polju i nameštaja. Sa razvojem industrije stari zanati su počeli da odumiru. Jednostavno, nisu mogli da izdrže konkurenciju. Ručno pravljeni nameštaj je, primera radi, brzo gubio korak pred onim koji je stizao sa fabričkih linija. Tako su mnogi zanati nestali - priseća se sagovornik "Danasa".

Za razliku od zanata koji imaju samo upotrebnu vrednost i koji će lagano zamreti u potpunosti, budućnost ipak imaju majstorske rukotvorine koje u sebi nose umetničku i etnološko-turističku dimenziju. Dobar primer za to su dela pirotskih ćilimarki, čuvena i daleko van granica Srbije. Ali, za budućnost ovih tradicionalnih umetničkih zanata treba se što pre pobrinuti. U protivnom, u narednih 20 do 30 godina mnogi od zanata mogli bi da nestanu sa scene.

Po uzoru na Bugarsku

- Veliki je broj zemalja na koje se možemo ugledati, ali navešću primer susedne Bugarske. Ministarstvo kulture te države finansiralo je gradnju eko-sela, u kome posetioci mogu da vide kako se izrađuju razni predmeti iz programa starih zanata, a zainteresovanima je omogućeno i da na letnjim kursevima savladaju tajne izrade raznih predmeta na način kako se to radilo pre sto i više godina. Mislim da je to dobar primer i za nas. Bilo bi lepo da se eko centri, sa malim zanatskim radionicama, izgrade i u Srbiji. Inicijativa postoji i valjalo bi je realizovati, ali problem je nedostatak sredstava zbog čega ovakvi projekti zahtevaju širu društvenu podršku - komentariše za "Danas" Željko Pavlović, predsednik Grupacije za negovanje starih zanata i umetničko nasleđe Privredne komore Srbije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.