NavMenu

Indonezija - drugo ime za raj

Izvor: eKapija Sreda, 18.02.2015. 08:04
Komentari
Podeli

(Foto: Saša Marjanović)
Nije bilo boljeg načina da izbegnem prvi "minus" i sneg u Beogradu od putovanja na drugu, topliju stranu planete. Let od Beograda, preko Dohe, do Džakarte, trajao je oko 20 sati. Razmažen ljubaznošću stjuardesa i vrhunskim keteringom, uživao sam u udobnosti najbolje biznis klase na svetu. Iako uzbuđen zbog avanture koja je bila pred nama, zaista sam poželeo da je let potrajao još neki sat duže.Na izlazu iz klimatizovanih hala Soekarno–Hatta aerodroma, dočekao nas je domaćin koji će nas pratiti tokom celog puta - topli i vlažni dah Indonezije. Prvi susret sa monsunskom klimom Jave i puna pluća tropskog vazduha brzo su nas oterali u klimatizovani minibus.

Sa svojih 17 504 ostrva rasutih duž ekvatora, između Azijskog i Australijskog kontinenta i Indijskog okeana i Pacifika, Indonezija je najveća ostrvska država na svetu. Populacija od blizu 240 miliona stanovnika sa preko 350 etničkih zajednica čini je četvrtom najmnogoljudnijom zemljom na svetu. Plodna vulkanska zemlja i blagorodna klima razlozi su što je Java najnaseljenije ostrvo na planeti (sa oko 1000 stanovnika po kvadratnom kilometru), a Džakarta, 9 milionska prestonica Indonezije, jedna od najgušće naseljenih svetskih metropola. Džakarta nam se pokazala u svim svojim bojama i kontrastima. U senci modernih nebodera, neonskih šoping molova i poznatih lanaca hotela, kao pečurke, duž krivudavih ulica uzdižu se krovovi trošnih i neuglednih kuća. Zbijene, improvizovane tezge nude mirise i ukuse lokalnih delicija, dok reke prolaznika, automobila i motora teku ulicama kao krvotok pulsirajućeg megapolisa. Četvoročasovna "stani – kreni" vožnja levom kolovoznom trakom u beskrajnoj koloni automobila do 30 km udaljenog hotela, bila bi dovoljna za nervni slom jednog prosečnog vozača iz Srbije. Pogotovu ne bi ostao imun na uskraćeno mu prvenstvo prolaza, nagle promene traka i rojeve motorciklista koji uleću sa svih strana. Osnovno pravilo u vožnji, koga se svi vozači drže, glasi: mirno i bez nervoze propustiti vozilo ispred sebe. To je i razlog zašto, nakon pređenih stotina kilometara drumovima Jave i Balija, nismo videli ni jedan jedini sudar, svađu ili bilo kakvu neprijatnu scenu. Indonežani su ljubazni i jednostavni ljudi. Širok i iskren osmeh vam neprestano nude, a pesmu obožavaju, te su nas tako evergreen hitovi, loptica koja skače sa reči na reč po monitoru i naš raspevani vodič Dodi, dopratili do "Santika Premiere" hotela, odakle smo, rano izjutra, produžili ka Bogoru.

Bogor

Na samo 60 km južno od Džakarte, u podnožju vulkana Mt. Salak, dočekao nas je Bogor. Ovaj grad, sa blizu 900 000 stanovnika, poznat je i kao "Kota hujan" ili, u prevodu sa Bahasa Indonesia – zvaničnog indonežanskog jezika, "kišni grad". Nadimak duguje skoro svakodnevnim, popodnevnim kišnim padavinama tokom cele godine, pa je i naš program puta bio prilagođen mikro klimi Bogora. Posetu smo započeli obilaskom Kebun Raya Bogora. Na površini od 87 ha nalazi se najlepša i najbogatija botanička bašta i centar za konzervaciju jugoistočne Azije. Smeštena je u centru grada ili tačnije, Bogor je rastao i širio se oko nje, s obzirom da je otvorena daleke 1817. godine. Očuvala je dobar deo originalne kišne šume, pa je tokom 19. veka bila stecište brojnih evropskih naučnika i istraživača. Danas broji više od 6.000 različitih tropskih biljaka. Uživali smo u prijatnoj šetnji u hladu krošnji tropskog drveća iz celog sveta. Više od 400 vrsta palmi, bambusova šuma i reka sa brzacima koja protiče kroz botaničku baštu stvorili su iluziju šetnje kroz pravu tropsku džunglu. U kući orhideja divili smo se lepoti više od 3.000 različitih varijacija ove biljke. "Sponzoruše" biljnog sveta, orhideje, parazitiraju na stablima tropskog drveća, najčešće palmi. Životne sokove svojih domaćina, u ovoj čudnoj simbiozi, plaćaju svojom čarobnom lepotom. Ukoliko botaničku baštu Bogora posetite u januaru mesecu, imaćete jedinstvenu i retku priliku da prisustvujete cvetanju biljke titan arum, najveće cvetnice na svetu. Njen cvet može da naraste preko 3 m u visinu. Boja i tekstura cveta svojom uspešnom mimikrijom i odurnim mirisom trulog mesa, privlače insekte strvinare i muve, koji pomažu oprašivanje džinovskog cveta. Titan arum je, kao i mnogi drugi stanovnici Kebun Raya Bogora autohtona, endemska vrsta kišnih šuma Indonezije. Na severoistočnom delu botaničke bašte nalazi se Bogor Palace. Letnja rezdencija predsednika, izgrađena 1856. godine, u neoklasičnom stilu, za potrebe holandskog guvernera, jedna je od šest predsedničkih palata u Indoneziji. Okružena je uređenim parkom na 28 hektara, u kome slobodno živi brojno krdo azijskih pegavih jelena.

(Foto: Saša Marjanović)

Tog dana kiša je zaobišla Bogor. Nastavili smo kroz večitu gužvu najgušće naseljenog dela sveta ka Puncaku. Omiljeno vikend odredište žitelja Džakarte, sa svojim zadivljujućim panoramskim pogledom na okolne vulkanske vrhove Salak i Pangrango i svežim planinskim vazduhom, jedna je od najposećenijih turističkih destinacija zapadne Jave. Krivudavim putem kroz brojne plantaže čaja i banana, stigli smo do Taman Safari parka. Na padinama vulkana Gede Pangrango obraslim gustom džunglom nalazi se jedinstven tematski park, zoološki vrt i centar za konzervaciju ugroženih životinja. U obilasku svojim autom ili obezbeđenim minibusom posetioci se, uživajući u neverovatnoj lepoti kišne šume, upoznaju sa brojnim životinjskim vrstama koje slobodno šetaju u svom prirodnom okruženju. Vozeći se, iz habitata u habitat, sretali smo duž puta lavove, tigrove, nosoroge, slonove... Iako na samo par metara od nas, naviknuti na posetioce, nisu bili uznemireni našim prisustvom. Dozvoljeno je zaustavljanje i fotografisanje životinja iz sigurnosti vozila. Naravno, najstrožije je zabranjen izlazak iz automobila ili vožnja sa otvorenim prozorima, a tu je i pratnja koja iz šarenog džipa obezbeđuje sigurnost posetilaca. Deo parka je moguće obići jašući slona ili pešačenjem obezbeđenim treking stazama. Taman Safari park svojim posetiocima pruža jedinstvenu mogućnost da u Baby ZOO vrtu provedu neko vreme u slobodnoj interakciji i igri sa bebama orangutanima, pumama, tigrovima... Nažalost, nama se Baby ZOO, zatvorio "pred nosom", pa smo ostali uskraćeni za to neponovljivo iskustvo.

Bandung

Nakon zasluženog odmora u bajkovitom Seruni hotelu, rano izjutra smo krenuli ka Bandungu. Bandung je prestonica Jave i treći po veličini grad Indonezije sa oko 2,4 miliona stanovnika. Okružen pitoresknim zelenim planinama i plantažama čaja, na blizu 800 m nadmorske visine, bio je omiljen grad i stecište evropske kolonijalne elite, o čemu svedoče brojna zdanja u art deco stilu, s početka 20. veka. Obilazak Bandunga započeli smo posetom Sri Baduga muzeju, sa brojnim etnološkim, istorijskim, arheološkim, prirodnjačkim i umetničkim kolekcijama sa teritorije zapadne Jave, od praistorije do danas. Bilo je zanimljivo videti kolekcije starog oružja, instrumenata, nošnji različitih etničkih zajednica, baš kao i antropomorfne figurine iz neolitskog perioda, koje su nas svojom zapanjujućom sličnošću sa vinčanskom kulturom podsetile na zajedničko poreklo ljudske civilizacije.

Obilazak grada smo nastavili posetom Gendung Sate palati. Ovo zdanje iz perioda holandske kolonijalne ere, sazidano 1920. godine, jedan je od simbola zapadne Jave i sedište njenog guvernerata. Mešavina zapadih i istočnih stilova arhitekture, kao i impozantnost zdanja čine ga jednom od najposećenijih turističkih atrakcija u gradu. Posebno je zanimljivo popeti se drvenim stepeništem do centralne kule Gadung Sate, sa koje se pruža nezaboravan pogled na okolne uređene vrtove palate i panoramu grada.

Badung je umetnički centar zapadne Jave, pa je poseta umetničkom studiu Saung Anklung Udjo (SAU), bila nezaobilazna. SAU je zaostavština pokojnog Abah Udjo-a, čija je misija bila da muzičkim stvaralaštvom i očuvanjem tradicionalnih vrednosti Sudanezi naroda promoviše mir u svetu. Anklung je tradicionalni instrument izrađen od bambusa. Jedan anklung može proizvesti samo jedan ton, sviranje anklunga je krajnje jednostavno (tresete ram od bambusa i proizvodite zvuk). Kako je čak i za najjednostavniju melodiju potrebno više ljudi, veruje se da ovaj instrument ujedinjuje ljude i snažno doprinosi miru u svetu. To je i razlog zašto ga je UNESCO uvrstio u svetsku kulturnu baštinu.

(Foto: Saša Marjanović)

Narednog dana posetili smo krater aktivnog vulkana Tangkuban Perahu koji se nalazi na samo 30 km od Bandunga i na oko 1300 m nadmorske visine, Ovo je jedini aktivni vulkan u Indoneziji, do čijeg kratera je moguće doći automobilom. Čitavu oblast oko kratera čini park prirode prekriven gustom šumskom vegetacijom. Prvi nam se ukazao krater Kawah Ratu, na oko 500 m dubine ispod nas. Spektakularan panoramski pogled na tek zaraslu ranu na licu zemlje uliva strahopoštovanje (poslednja erupcija je zabeležena 1981.godine). Prijatnom šetnjom obeleženim šumskim stazama stigli smo do 1,5 km udaljenog srca kratera Kawah Domas. U iznaglici sumpornih isparenja sa izvora gde voda ključa na oko 980°C, naišli smo na prizor iz naučno fantastičnih filmova - lokalni vodiči i trgovci kuvaju jaja u ključalim izvorima ili vulkanskim blatom masiraju umorne noge turista okruženi belom, okamenjenom lavom. Zasluženi odmor i okrepljenje u lekovitim vodama Tangkuban Perahu vulkana, dočekali smo nakon kraće vožnje do Sari ater resorta. Nakon sjajno odabranih i pripremljenih, pikantnih sudanezi specijaliteta, uživali smo u toploj, mineralnoj kupki u bazenima napunjenim prirodnom termalnom vodom iz utrobe vulkana.

Bali

Dvočasovnim letom od Bandunga do Denpasara stigli smo na Bali. Pregledajući multimedijalni sadržaj koji je nacionalna avio kompanija Garuda pripremila za svoje putnike, naleteo sam na Bregovićev album "Šampanjac za cigane" i prijatno se iznenadio.

Nakon dočeka na aerodromu, okićeni vencem nikaragva cveća za dobrodošlicu, produžili smo ka hramu Tanah Lot Temple. Bali, višedecenijski raj za turiste, svoju popularnost duguje beskrajnim peščanim plažama, živopisnim kaskadnim pirinčanim poljima na obodu džunglom opasanih vulkaskih planina i jedinstvenoj balinežanskoj hindu kulturi. Tanah Lot je stena sa koje se nad okeanom uzdiže Pura Tanah Lot, hindu hram iz 15. veka, jedan od šest na Baliju posvećenih bogovima mora. Sa druge strane uvale, na udaru talasa, nalazi se remek delo prirode, kameni most ka Pura Batu Balong hramu. Brojni turisti, poređani uz ivice strmih hridi, svojim kamerama su ljubomorno pokušavali da ukradu boje spektakularnog zalaska sunca u pozadini hrama.

Naš dom na Baliju bio je "Alam Kul-Kul Resort". Okružen prelepim vrtovima i fontanama u tradicionalnom balinežanskom stilu, nalazi se na samoj plaži turističkog centra Kute. Kuta beach, duga, bela, peščana plaža jedna je od najpopularnijih plaža Balija koja privlači brojne surfere iz celog sveta. Na svakom koraku možete rentirati opremu i uz pomoć instruktora (oko 20 USD na sat) se oprobati u ovom adrenalinskom sportu. Susret sa dinamičnom kulturom Balinežena, započeli smo posetom selu Batubulan, gde smo prisustvovali mitološkoj borbi između dobra i zla. Neobični Barong ples, pod živopisnim, šarenim kostimima i uz zvuke tradicionalnih instrumenata, dočarava borbu između Baronga, dobrog duha i čudovišta Rangde. Balinežani Baronga smatraju svojim zaštitnikom, pa se i epska bitka završava njegovom pobedom.

Ubud Art Village je oblast sa nekoliko umetničkih sela poznatih po izradi nakita, oslikavanju predmeta i duborezu. U selu Mas smo se divili veštim rukama drvodelja koji strpljivo, iz tikovog i hibiskusovog drveta, izvlače različite prizore iz života, božanstva, životinje… Najskuplji artefakt među njima bila je 2 m visoka statua Višne čija izrada je trajala više od 3 godine, a procenjena je na oko 450 000 dolara.

Stepenaste terase pirinčanih polja Tegallalanga su "must see" Balija. Zelene kaskade pod tepihom nežnih pirinčanih stabljika, drvoredi palmi i gusta prašuma na obodima polja mame oči posmatrača, pozivajući ih da se odmore u jednom od brojnih kafića-vidikovaca.

(Foto: Saša Marjanović)

Coffe break uz najskuplju kafu na svetu sačekao nas je na Alam Bali plantaži kafe. Luwak coffee je vrsta kafe koja se sprema od zrna koja su prethodno prošla kroz digestivni trakt lokalne životinje Luwak. Ovaj mali sisar se hrani plodovima kafe sa plantaža, a nesvarena, fermentisana zrna kafe se pažljivo prikupljaju, suše na suncu i prže. Luwak kafa je blažeg, prijatnijeg ukusa od obične, a cena je oko 100 $ za pakovanje od 100 g.

Za kraj dana posetili smo Pura Tirta Empul hram iz 10. veka, poznat po izvorima svete vode. Brojni vernici u tradicionalnim odeždama su u kolonama pristizali u hram i strpljivo, uz pesmu i molitve, čekali u redu ka bazenima pored izvorišta. Ova svetkovina se ponavlja svakog punog meseca.

Poslednjeg dana našeg boravka na Baliju, posetili smo Garuda Wisnu Kencana Cultural Park. Ovaj park kulture nalazi se na uzvišenju sa nezaboravnim pogledom na južni deo ostrva. 240 hektara parka uskoro će ukrasiti više od 150 m visoka i 60 m široka skulptura indonežanskog skulptora Nuoman Nuarta, koja predstavlja Gospodara Višnu na leđima mitske ptice Garude. Trenutno su na tri lokacije izloženi poprsje i šake Višne i glava Garude. Svojom veličinom najavljuju grandioznost spomenika koji će nadvisiti Kip slobode. Napustivši GWK park oprostili smo se od Balija i čudesne Indonezije.

…Ponovo u biznis klasi "Qatar airways"-a. Ne pomišljam da se bacim na gledanje nekog od aktuelnih holivudskih blokbastera. Čitam knjigu uz čašu omiljenog argentinskog malbeka, nižem utiske i radujem se povratku u zavejani Beograd.

INDONEZIJA U BROJKAMA:

- 17504 ostrva i ostrvaca, od čega je naseljeno samo 6.000
- 350 etničkih grupa sa 483 različitih jezičkih dijalekata
- 88% stanovništva je muslimanske veroispovesti
- 150 aktivnih vulkana
- 1Trilion USD je BDP Indonezije

Autor teksta i fotografija: Saša Marjanović

Napomena: Tekst je u potpunosti preuzet iz časopisa "Putovanja za dvoje".

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Turizam u Srbiji - pun kofer izazova" možete pročitati OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Vesti

Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?

Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.