NavMenu

Kalifornijski crvi - "Zabjelske mašine" za reciklažu otpada i proizvodnju organskog đubriva

Izvor: RTCG Nedjelja, 03.10.2021. 13:38
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / jokevanderleij8)Ilustracija
Daleko od toga da su lijepi za vidjeti. Još manje za dodirnuti. Oni su prljavi, ljigavi, sluzavi, ali ono što vjerovatno mnogi ne znaju, izuzetno su korisni i isplativi.

Kalifornijski crvi u bašti Miljana Grbe, u podgoričkom naselju Zabjelo, već godinama prave poljoprivredna čuda, tvrdi ovaj 42-godišnjak rodom iz Pljevalja. Ekipa RTVG zatekla ga je u 150 m2 njegove, kako reče, eksperimentalne njive, gdje pod vrelinom podgoričkog sunca rastu smokve, jabuke, tikve, paprike, paradajz, raštan, kupus, suncokreti.

"Krivci" za to su mala crvenkasta stvorenja koja je Miljan, inače informatičar po struci, do sada gajio čisto iz hobija, a koja mu zauzvrat vraćaju višestruko, prije svega u kvalitetu hrane koju konzumiraju on i njegova porodica.

Nastali ukrštanjem 1956. godine, u Kaliforniji, ova mala bića prave su "mašine" za reciklažu organskog otpada. Sve ono što nakon konzumiranja u domaćinstvima bacamo kao otpad, ovi crvi prosto obožavaju. Tako će se na njihovom "meniju"" priča Miljan, naći otpaci od jabuka, kore od banane, toz od kafe, kore od jaja, lišće, ali i drugi biootpad, kao što su kartoni ili novine.

- Vole sve dnevne novine jednako, ali karton najviše - nastavlja Miljan kroz osmijeh dok površinski sloj jednog od tri legla, koliko ih ima u bašti, pokriva kartonom, a potom zaliva vodom, jer crvi traže konstantnu vlažnost.

Rukom zatim zagrće sloj zemlje čiju površinu prekrivaju trule jabuke i u gomili biokomposta, među prstima, ukazuje se na desetine uskomešanih crva koji podsjećaju na kišne gliste.

Upravo tu, u leglu od dva metra kvadratna, u kojem živi oko 100.000 jedinki, dešava se nevjerovatan proces proizvodnje kalifornijskog humusa ili jednostavno glistenjaka.

O njegovim benefitima saznao je, prisjeća se Miljan, nakon ideje da u bašti uzgaja organsko voće i povrće.

Zato tretiranje zemlje stajnjakom ili vještačkim đubrivima, kaže, nije dolazilo u obzir. Tada je čuo za glistenjak i kalifornijske crve, počeo da istražuje, čita, raspituje se, a onda je iz inostranstva na poklon dobio kantu sa oko 3.000 jedinki.

- Da bi dobili glistenjak poželjno je prije svega da imate stajsko đubrivo, ali ono "pregorelo", kako ga mi zovemo, staro oko šest mjeseci. Njega nabavljam kod lokalnih stočara. To je kalifornijskim crvima omiljena životna sredina’ ali i glavna hrana - objašnjava Miljan početak procesa proizvodnje glistenjaka, jedinstvenog gnojiva koje, ističe on, ima neuporedivu veću nutritivnu vrijednost od bilo kojeg drugog.

- Ljudi nijesu upoznati jer se sve svodi na ono "ovako je moj đed radio, koristio stajnjak, pa ću i ja nastaviti".

Glistenjak je prebogat mineralima, mikrobakterijama, a i način na koji se ovo đubrivo primjenjuje je potpuno drugačiji, bilo kao zemlja koju jednostavno stavite oko biljke, ili kao voda za zalivanje u kojoj odstoji glistenjak.

U nastavku procesa, koji traje 4-6 mjeseci, gliste se hrane stajnjakom i drugim biootpadom, a izbacaju posebnu granuličastu materiju - biohumus, odnosno glistenjak. Crvi se na kraju procesa prenesu nakratko, dok se kompost prosije i izdvoji čisti glistenjak - organsko superđubrivo.


Od ogledne eko bašte do eko biznisa

Miljan tvrdi da plodovima iz njegove bašte, pored glistenjaka, ne treba neka dodatna prihrana.

- Poenta cijele ove priče je da mi ne znamo za hemiju. To je ono čemu bi trebalo svi generalno da težimo.

Za njegove crve se i čulo, pa ga često obiđu oni koji žele da imaju dobar humus za kućne biljke.

- Ljudi ih u Podgorici gaje u soliterima. Oni se na taj način oslobađaju organskog otpada koji neće završiti na deponijama, a od crva dobiju odlično đubrivo, vrlo prosto.

Miljan sada planira da svoju mikro laboratoriju inovativne zelene proizvodnje pretvori u biznis.

- Testni period sam prošao. Volio bih da sada komercijalizujem ovu priču, jer otpad koji nam je svima na dohvat ruke i svima nam predstavlja problem, pedstavlja u stvari mogućnost zarade za sve nas. Imam u planu podizanje neke mini farme kalifornijskih crva, a koja bi, nadam se, uz pomoć države i moje lično zalaganje mogla vrlo brzo da pređe u jedno ozbiljno preduzeće.


U Beranama prva registrovana proizvodnja glistenjaka u Crnoj Gori

Registrovana proizvodnja glistenjaka u većim količinama dosad je u Crnoj Gori jedino uspjela firmi Epkom iz Berana, čiji je osnivač Eparhija budimljansko-nikšićka. Protosinđel Jerotej Kaluđerović je prije tri godine, u krugu manastira Đurđevi stupovi, svoju dugogodišnju ideju o proizvodnji glistenjaka pretočio u stvrnost.

Budući da na manastirskom imanju postoji i farma krava, osloboditi se viška stajnjaka uz pomoć glista bilo je, kaže, idealano rješenje. Crvi su se brzo razmnožavali, pa je na kraju formirao 36 legala.

- Đubrivo koje smo proizveli dobilo je sve potrebne dozvole iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i sertifikate iz CETI-ja i Biotehničkog fakulteta - kaže Kaluđerović.

Dodaje da su glistenjakom đubrili prvo manastirsku baštu, ali se onda počeo stvarati višak koji je tako završio u poljoprivrednim apotekama. Ipak, prodaja, priznaje, ide veoma loše.

- Proizvodnju smo zato trenutno i obustavili. Svi pričaju o potrebi da se jede organska hrana, zdravo, čisto voće, povrće, međutim, malo ko hoće da kupi glistenjak. To je paradoks - navodi protosinđel koji vjeruje da od proizvodnje glistenjaka neće odustati, jer ga smatra đubrivom budućnosti u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.


U regionu i svijetu proizvodnja glisetnjaka unosan biznis

Priču o uspješnom ekobiznisu porodice Milenković, iz Surdulice u Srbiji, na porodičnom ranču Jablan zasnovanom na proizvodnji glistenjaka, prenio je nedavno portal Agrosmart. I oni su, poput Miljana, gliste počeli da uzgajaju iz hobija i želje da proizvode organsku hranu.

- Sa godišnjom proizvodnjom od 300.000 litara glistenjaka prihod je sedam do deset miliona dinara (do 85.000 EUR), a rashod između četiri i pet miliona dinara. Mi u ovoj 2021. godini povećavamo proizvodnju na 500.000 litara, tako da ćemo povećati i prihod - kazali su Milenkvići za ovaj portal.

Turska kompanija Ekosol Farm, iz Manise, koja je pionir i lider u industriji gnojiva od kalifornijskih crva u toj zemlji, primjer je kako se razvija model zelene ekonomije. Ekosol je osnovan 2009. godine, a proizvodnja organskog gnojiva, glistenjaka, udvostručena je između 2010. i 2011, da bi već naredne godine bila utrostručena. Danas ova kompanija organske prozvode izvozi u Aziju, Afriku, Srednju i Južnu Ameriku.


Petkovićeva: Glistenjak je san svake biljke, u njemu nema hemije

- Kada je u pitanju hemijski sastav, glistenjak sadrži 11 puta više kalijuma, pet puta više azota, tri puta više magnezijuma i sedam puta više fosfora od stajnjaka - ističe Marija Petković , inženjer agronomije, specijalista voćarstva i vinogradarstva.

Navodi da glistenjak balansira ishranu biljaka, stimuliše rast, povećava otpornost prema bolestima, suši i mrazu, ubrzava sazrijevanje, poboljšava boje i veličine cvjetova i plodova, ubrzava klijanje sjemena i stasavanje rasada, te oplemenjuje zemlju.

- Stabilizuje izvore azota iz svih vrsta đubriva u zemljištu. Biljke kontrolišu azot, postižu prirodnu ravnotežu i konačno sadrže 75% amonijaka i 25% nitratnog azota, što je san svake biljke - objašnjava ona i dodaje da nema opasnosti da će biljke biti uništene prekomjernim dodavanjem glistenjaka, za razliku od pretjeranih doza hemijskog ili stajskog đubriva.

- Povećan je procenat vitamina C u plodovima 5-7 puta. Prinosi biljaka su veći i do 20 %. Plodovi sazrijevaju ranije i do 5-8 dana. Glistenjak sadrži i puno mikroorganizama, što znači i bržu razgradnju organske materije, kao i bolje iskorišćavanje hraniva. Glistenjak kalifornijskih glista je jedno od najkvalitetnijih do sada poznatih đubriva u svijetu. To je visokokvalitetno prirodno organsko đubrivo, bez ikakvih hemijskih dodataka - zaključuje Petkovićeva.
Firme:
EPKOM
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.