NavMenu

Deset zabluda o startapima

Izvor: Mina Četvrtak, 19.12.2019. 17:19
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Robert Kneschke/shutterstock.com)Ilustracija
U posljednjih nekoliko godina se puno priča o startapima. Prepričavaju se priče o tome kako su osnivači Facebook-a, Microsoft-a, Apple-a i mnogih drugih velikih tehnoloških kompanija imali dobre ideje i postali milijarderi. Tako mnogi sanjaju o tome da im na pamet padne neka originalna ideja koja će ih preko noći, bez mnogo muke, pretvoriti u svjetski poznate milijardere.

Međutim, stvari u realnom životu su rijetko tako jednostavne, pa evo da razbijemo neke od najvećih zabluda na temu startapa.

Start up je bilo koji biznis koji je na svom početku

U Crnoj Gori se termin startap često koristi za bilo koji biznis koji je u svojim početnim fazama. To u teoriji možda i nije potpuno pogrešno, ali ono za šta na zapadu koriste termin startap, je nešto malo drugačije. U svojim prvim godinama Google, Facebook ili Instagram su bili startapi, ali neka prosječna trafika, pekara ili kafić nijesu.

Startap je inovativan tehnološki biznis koji ima potencijal brzog rasta i visokih dometa. Startap ima potencijal da od ideje do tržišne vrijednosti od nekoliko miliona eura, pa do na primjer nekoliko milijardi, dođe u periodu od pet do sedam godina. Trafika, pekara ili kafić to ne mogu, iako je sjajno imati i takve biznise, ako su uspješni. Startap cilja na mnogo veće tržište čak i od Balkana, a jedino je inovacijama i modernim tehnologijama moguće osvojiti toliko tržište u relativno kratkom roku.

Sve što mi treba je dobra ideja

Oni bez iskustva u svijetu startapa najčešće misle da je sve u ideji, kad bi im pala na pamet dobra ideja, stvar bi bila riješena. Realnost je ipak nešto drugačija. Iskusni start startaperi kažu da ideja skoro uopšte nije bitna - bitna je realizacija. Postoji li jednostavnija startap ideja od toga da, recimo, napravite društvenu mrežu? Na hiljade društvenih mreža je postojalo i prije i poslije Facebook-a, ali samo je jedan Facebook.

Smisliću genijalnu ideju i prodati je za ogroman novac

Svi imamo ideja. Svi imamo vrhunskih ideja. Malo ko je spreman da uradi sve što je neophodno da bi se neka ideja realizovala. Upravo zbog toga se startap ideje ne kupuju (možda postoji neki primjer da se to desilo, ali to je svakako baš rijedak izuzetak, vi nećete biti te sreće). Onom ko ima pare ne fali ideja, fali im ljudi spremnih da kvalitetno realizuju dobre ideje. U najboljem slučaju će neko sa novcem prepoznati da imate dovoljno znanja i želje da neku ideju realizujete i investirati u vaš biznis, a za uzvrat dobiti udio u tom biznisu.

Ko ima sreće, padne mu na pamet dobra startap ideja

Ovdje imamo dobre i loše vijesti. Loša vijest je to da vam dobra startap ideja neće tek tako pasti sa neba, nećete jednog dana sasvim slučajno smisliti dobru ideju. Ideje koje se tako dobijaju gotovo nikad nijesu dobre ideje, iako nekad znaju da zvuče primamljivo. Dobra vijest je da postoji proces, formula za dobijanja dobrih startap ideja, i to može svak da nauči.

Dobre startap ideje su one koje velikom broju ljudi ili biznisa rješavaju neki problem na efikasniji i jeftini način nego što je taj problem ranije rješavan. Tako vi ne treba da tražite ideju, treba da tražite problem vrijedan rješavanja. Smislite efikasno i jeftino rješenje takvog problema i imate odličnu startap ideju.

Investicija se dobija na dobru ideju

Kao što je ranije navedeno, realizacije je mnogo važnija od ideje, a investitori to znaju, pa ih od same ideje više interesuje da vide dokaz da postoji dobra šansa da će ideja biti realizovana. Najbolji dokaz je da im pokažete da ste već odmakli u realizaciji ideje i da imate tim koji može na kvalitetan način nastaviti da gura ideju, tako ćete najprije dobiti investiciju.

Startap je samo za programere

Ni ovo nije tačno. Bilo koje da ste struke, velika šansa je da za vas ima mjesta u nekom startapu. Ako startap proizvodi neki medicinski uređaj, dobro bi bilo da u timu ima ljekara, ako proizvodi softver za muzičare, možda bi dobro bilo da u timu ima muzičara…

Startap je sajt


Pogotovo kada startap pokrene tim inžinjera, glavni fokus se stavi na proizvodu i zanemaruje se biznis dio. Nekako smo mislili - da napravimo dobar proizvod, i završili smo priču. Startap je zapravo biznis i glavni fokus treba da je na klijentima, proizvod je samo dio priče. Uspješne softverske kompanije često imaju mnogo više ljudi zaduženih za prodaju i marketing nego programera.


Ne može to odavde

Istina je da Crna Gora još nema pravu veliku uspješnu startap priču, mada je već nekoliko kompanija na dobrom putu da to postanu. Potvrda da se i odavde može napraviti svjetski uspješna kompanija je to što u regionu (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bugarska…) imamo na desetine takvih primjera, na primjer Nordeus, Rimac Automobili, Farmeron, Bellabeat i Frame.

Uspjeh preko noći

Česta zabluda je da će, kada pokrenete startap, za godinu neko kupiti vašu kompaniju za stotine miiona USD, a da ćete prethodno postati svjetski poznata kompanija. Realnost je da uspješne kompanije, u optimističnoj varijanti, takav uspjeh naprave tek nakon pet do sedam godina rada. Često osnivači tih sedam godina rade za prosječnu platu, pa onda prodaju kompaniju i odjednom dobiju milione. Neki za to kažu - uspjeh preko noći, ali poslije sedam godina mukotrpnog rada.

Treba mi detaljan biznis plan

Za klasičan biznis je dobro da imate razrađen biznis plan. Za startap je pisanje biznis plana od 50 ili 100 stranica uzaludan posao. Zašto? Zato što se pravac kretanja startapa mijenja iz dana u dan, i ne postoji nikakav plan koji može da predvidi kako će tržište da odreaguje na neku inovaciju. Morali biste novi biznis plan da pišete svako nekoliko dana, a to nema puno smisla.

Biznis planovi su korisni jer vas natjeraju da sebi postavite neka pitanja na koje je dobro da imate odgovor čak i ako pokrećete start up, zato postoji start up verzija biznis plana. Zove se Lean Business Model Canvas i predstavlja sažetu verziju biznis plana gdje na jednoj stranici vidite sva glavna pitanja i dajete odgovore na njih, u vezi sa vašom startap idejom. Ash Maurya je u knjizi Running Lean opisao kako se popunjava Lean Business Model Canvas.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.