NavMenu

Tri moguća scenarija za lokalitet rudnika Brskovo - Ukupan godišnji prihod projektovan i do 120 mil EUR

Izvor: eKapija Srijeda, 26.04.2023. 11:58
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sumit buranarothtrakul/shutterstock.com)Ilustracija
Rudnik Brskovo je počeo sa radom 1966 godine. Od otvaranja do prestanka proizvodnje 1991. otkopavanje rude je vršeno u ležištima "Žuta prla" i "Brskovo". Eksploatacija je obavljana jamskim putem i površinskim kopom. Od 1978. do 1991. godine u ležištu "Žuta prla" otkopano je oko 1.530.000 tona rude, tako da je u ležištu Žuta prla preostalo oko 860.000 tona rude. Sadašnje rudne rezerve u ležištu Brskovo iznose oko 2.967.000 tone sa prosječno 2,79%Pb i 3,1% Zn.

U ostalim ležištima nije bilo eksploatacije pa su rudne rezerve ostale nepromijenjene. Potencijalne rezerve su mnogo više od utvrđenih i one su u ležištu "Brskovo" procijenjene na 1.500.000 tona, u ležištu "Žuta prla" na 5.000.000 tona, "Višnjica" 1.000.000 tona, "Razvršje" 3.230.000 tona, dok za ležište "Igrišta" nisu procijenjivane, navodi se u Detaljnom prostornom planu za prostor nekadašnjeg rudnika Brskovo.

Podsjećamo da je Vlada Crne Gore je u decembru 2010. sklopila ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude (Pb, Zn, Cu, FeS2 i ostalih pratećih sulfida metala) na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika Brskovo kod Mojkovca sa North Mining. Od tada je sklopljeno šest aneksa ugovora, čiji je sadržaj bio vezan za produžetak vremenski ugovorenih obaveza.

Ukupna definisana površina istražno-ekplotacionog prostora iznosi 4,6 km2. U ugovoru je navedeno da se koncesija daje na period od 30 godina, koji počinje da teče od datuma potpisivanja ugovora.

Prema predloženom DPP definisana su tri moguća scenarija:
  • Prvi scenario razmatra razvoj tog područja u skladu sa namjenama koje su u funkciji turizma, poljoprivrede i očuvanja biodiverziteta, arheoloških lokaliteta i spomenika kulture. Ovaj scenario ne razmatra otvaranje rudnika jer je u konfliktu sa sadržajima koji se definišu po namjenama.
  • Drugi scenario razmatra razvoj i otvaranje rudnika na lokalitetima Žuta prla i Brskovo na površinskim kopovima uz primjenu konvencionalnog flotacijskog jalovišta, koje zahtijeva dodatnih 90 ha površine, koja prethodno nije bilo pod uticajem rudarskih operacija.
  • Treći scenario razmatra razvoj i otvaranje rudnika na lokalitetima Žuta prla i Brskovo na površinskim kopovima uz odlaganje i tretman rudnog otpada uvođenjem novog pristupa putem integrisanog postrojenja za upravljanje otpadom. Ovim se inovativnim rješenjem smanjuje površina eksploatacionog polja za površinu flotacijskog jalovišta, pa je samim tim impakt na predio manji u odnosu na scenario dva. Ovim scenariom se planira izmještanje rijeke Rudnice u dijelu koji je podložan kontaminaciji, pri čemu se vodi računa o održivom razvoju i smanjenju negativanih uticaja na životnu sredinu.
U finansijskoj projekciji poslovanja rudnika se posebno ističu slijedeće parametri:
  • Godišnji ukupan prihod Rudnika se projektuje na iznos od 60 do čak 120 mil EUR, što bi predmetno privredno društvo svrstalo među prva tri privredna društva po ostvarenim prihodima;
  • Godišnja neto dobit privrednog društva iznosila bi u periodu od 4. do 9. godini od 22 do 42 mil EUR što bi ga svrstalo na prvo mjesto u državi u odnosu na podatke iz projekta 100 najvećih u CG za 2018. godinu;
  • Direktan prihod države, po osnovu poreza na dobit, tokom eksploatacionog perioda, iznosio od 3 do čak 7 mil eura (4.4 miliona eura u prosjeku na godišnjem nivou), što bi ovo društvo, prema ranije citiranom projektu, svrstalo na prvo mjesto u CG;
  • Kompanija će takođe platiti koncesionu naknadu od 4 mil EUR, u prosjeku na godišnjem nivou.
Plan namjene površina, scenario III (Foto: Printscreen/DPP Brskovo)Plan namjene površina, scenario III
Zbog problema u eksploataciji u Rudniku olova i cinka "Brskovo" u novembru 1991 godine došlo je do prekida proizvodnje. U široj okolini Rudnika "Brskovo" nalazi se ležište olovo – cinkane rude "Gradina".

Godine 1976. u rudniku cinka i olova "Brskovo" započela je sa radom fabrika (flotacija) za preradu rude olova i cinka do nivoa poluproizvoda, odnosno koncentrata osnovnih metala. Koncentrat se kao takav plasirao na tržište bivše SFRJ, od čega se u topionicama dobijao ingot metala koji su kasnije služili za proizvodinju gotovih proizvoda. Rudnici su zajedno sa preradom ugašeni 1991. godine, nakon čega su uklonjeni svi objekti sa kompletnom infrastrukturom. Trenutno se na ležištima ovog rudnika privode kraju geološka istraživanja nakon čega se očekuje pokretanje proizvodnje i prerade rude do nivoa poluproizvoda.

Geološka istraživanja intenzivirana nakon prenosa udjela, kojim je Vlada Crne Gore dala saglasnost da se vlasnički udio nad koncesinarom North Mining –Podgorica (kasnije preimenovan u Brskovo Mine) prenese na Fusion Fund I AG (kasnije preimenovan u Tara Resources AG) – Wollerau, Švajcarska konfederacija, Kanton Švic.

- Vizija razvoja prostora u obuhvatu DPP Brskovo treba da prati viziju razvoja Sjevernog regiona, koji, kao važan prostorni, ekonomski i društveni resurs Crne Gore, treba da se usmjereno i kontrolisano razvija, koristeći na održiv način svoje prirodne potencijale, pri čemu treba poštovati evropske standarde i vrijednosti kroz uspostavljanje pravila za kvalitetnu regulaciju i upravljanje prostorom.

Planiranje i realizacija rudnika Brskovo predstavlja veliki zahvat u prostoru, sa značajnim uticajima kako na promjenu prirodnih karakteristika, tako i na život i razvoj u području. U cilju sagledavanja ukupne problematike uticaja izgradnje rudnika, treba izvršiti i odgovarajuće analize kroz koje će se dati odgovori za rješavanje problematike iz oblasti zaštite životne sredine, ekologije, sociologije, ekonomije i prostornog razvoja područja obuhvaćenog planiranom izgradnjom - navodi se u nacrtu DPP Brskovo.

Predmetni prostor će se sagledati u širem kontekstu, a eventualna eksploatacija olovo-cinkane i ostale rude u širem reonu Brskova (trenutno neaktivna) može biti aktivirana samo na osnovu odgovarajuće istražne i tehničke dokumentacije i odgovarajućih procjena uticaja na životnu sredinu.

Eventualna dalja eksploatacija metaličnih sirovina (olovo, cink, bakar, srebro, zlato i ostalo) biće moguća samo na osnovu planskog korišćenja rezervi u skladu sa opravdanošću aktivnosti eksploatacije i u odnosu na zahtjeve zaštite životne sredine, a na osnovu detaljne istražne i druge odgovarajuće dokumentacije , koje koncesionari treba da ispoštuju kako bi se eksploatacija i prerada rude obavljala po ekološki prihvatljivim kriterijumima i na površinama koje to mogu da obezbijede.

Takođe je potrebno sagledati i predvidjeti moguće uređvanje i kultivisanje napuštenih rudarskih kopova i površina koje su za potrebe eksploatacije bile angažovane u zoni Brskova.

Nacrt Detaljnog prostornog plana za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina - Brskovo i Nacrtu Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, održaće se u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u periodu od 25. aprila do 18. maja.

Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostaviti na arhivu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica zaključno sa 18. majem 2023. godine.

Ministarstvo će, u saradnji sa Opštinom Mojkovac organizovati javnu prezentaciju Nacrta Detaljnog prostornog plana za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina - Brskovo 9. maja sa početkom u 10 sati, u sali Skupštine opštine Mojkovac.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.