Ko je odgovoran za urbanistički haos i ima li lijeka?
- Potrebna nam je kvalitetna javna infrastruktura (kanalizacija, vodovod, saobraćaj), škole, vrtići i zdravstvene ustanove, ali i javni prevoz, parkovi, muzeji, biblioteke, bazeni, plaže - dakle, sadržaji čiji će razvoj biti dugoročno planiran, javno finansiran, i koji će biti dobro održavani i dostupni svima. Ako gledamo dalje od gradova, lako vidimo da prostorno planiranje mora pažljivo tretirati rijeke, šume, planine, zaštićena i osjetljiva područja - i opet, na svakom koraku vidimo neuspjehe postojećeg sistema i potrebu za neodložnim i drastičnim promjenama u oblasti prostornog planiranja - kaže Dragović.
Na pitanje ko je odgovoran za urbanistički haos koji trenutno imamo i ima li lijeka za to, Dragović navodi da je pitanje odgovornosti nešto čemu se redovno vraćamo.
- Kako smo imali prilike da vidimo i tokom ovog ljeta, nova gradnja na Gorici, izgradnja novog stambenog kvarta u Staroj varoši, ili rušenje ostataka predratne kuće u Bokeškoj ulici u Podgorici rezultiraju lavinom pitanja o tome ko je odgovoran. To je razumljivo - javnost pokušava da bolje razumije zašto bi neko uopšte dozvolio da se gradi u gradskoj zelenoj oazi, ili da se uništi nešto što bi nesporno trebalo da bude sačuvano kao kulturno nasleđe. Sumnja često pada na korupciju, što ponekad i bude slučaj. Međutim, problem je mnogo dublji od toga: problem je u tome što slučajevi uništavanja prirodnih i kulturnih dobara radi omogućavanja nove profitabilne gradnje nijesu izuzetak niti greška, već pravilo. To je vidljivo u svim našim gradovima i to u tolikoj mjeri, da se često pitam kako već nije svima jasno da prostorni planovi odavno ne zastupaju, ne promovišu i ne štite javni interes, i da su nove građevine - koje mogu izgledati neprikladno, nezgrapno i nepotrebno, što često i jesu - najčešće uredno ucrtane u planove. To što je nešto po planu ne znači da je dobro, zato što planove oblikuju interesi i zahtjevi privatnih investitora, često odlično povezanih sa strukturama političkog odlučivanja, dok javni interes, recimo, naše pravo da imamo prostrane javne parkove, čistu vodu za piće, i prepoznato i zaštićeno kulturno i prirodno nasleđe - ne zastupa niko osim nas samih. Lijek za to postoji, ali nije lako dostupan. Potrebno je, prije svega, da ove probleme prepoznamo i artikulišemo kao politička pitanja i zahtjeve - podvlači Dragović.
Dragović navodi da je jako bitan angažman mladih, te da od njih samih zavise njihove mogućnosti u Crnoj Gori, od njihove snage da se usprotive svemu što život u Crnoj Gori danas čini teškim.
- A toga ima dosta, i od potreba, recimo, za obrazovanjem, koje je ponekad prosto nemoguće zadovoljiti u tako malom prostoru. Mislim da je važno da odlazimo i da se vraćamo, da postoji stalna razmjena, da je to jedan od načina da crnogorsko društvo ostaje otvoreno za teme i razgovore od globalnog značaja - navodi Dragović koja je već neko vrijeme van Crne Gore.
Na pitanje kako problemi sa kojima se ovdje suočavamo izgledaju sa distance koju donosi život u inostranstvu, ona navodi da se oni ne čine manje važnim, ali izgledaju manje izuzetno.
Osim izazova u prostornom planiranju, Dragović ističe da je klimatska kriza "ogroman izazov koji već živimo, ali je ta realnost u potpunosti zanemarena".
- Na nju još nema sistemskog odgovora i ne vidim ni da će ga uskoro biti. Crna Gora ne može sama zaustaviti klimatske promjene, radi se o globalnom procesu i problemu, ali može da radi na usvajanju i razvoju mjera prilagođavanja na ono što dolazi. Među tim mjerama može biti razvoj lokalne proizvodnje hrane i održivih načina proizvodnje energije, briga za prirodna staništa i vodene tokove, enegretski efikasna arhitektura, ozelenjavanje gradova… Sjećam se da je prije nekoliko godina jedan odbornik u podgoričkom parlamentu govorio o tome da, parafraziram, lokalna vlast neće da pravi selo od Podgorice, već urbanu evropsku metropolu. Sjećam se jer je bilo tužno i groteskno to koliko jedan mladi političar loše tumači stvarnost i ne razumije savremene izazove urbanog razvoja. Ukratko, što prije shvatimo sa su našim gradovima potrebni kvaliteti sela - zelenilo, komuni i bašte, zajednička infrastruktura, lokalne mreže podrške i solidarnosti, to bolje - ističe Dragović.
Odgovarajući na pitanje postoji li u Crnoj Gori grad za koji možemo reći ovo je autentična crnogorska arhitektura ili selo, ili samo su nam katuni još ostali koliko-toliko tradicionalni, Dragović naglašava da nije važna forma, koliko efikasnost.
- Pošto pominjete katune, računam da želite da skrenete pažnju na tradicionalne forme, koje su nastajale u skladu sa geografskim i vremenskim prilikama jednog podneblja. Raznolikost ovog prostora rezultirala je različitim tradicionalnim formama, koje Crne Gora svakako dijeli sa drugim prostorima slične klime i pejzaža. Recimo, drvene kuće sa strmim krovom na dvije vode, kako najčešće izgledaju planinske kolibe na našim katunima, nalazimo i u Vermontu u Americi, i na atlanskom ostrvu Madeira - svuda, zapravo, gdje su padavine česte i obilne. Pitanje toga šta je autentična crnogorska arhitektura i da li neka forma pripada toj kategoriji ili ne zapravo nije važno; daleko je važnije to koju funkciju ispunjava arhitektura koju danas proizvodimo - i u kojim uslovima je proizvodimo. Ako nova arhitektura unapređuje kvalitet stanovanja, življenja i boravka u javnom prostoru, ako pomaže da sačuvamo energiju, ako u izgradnji koristi održive materijale, ako uzima u obzir važnost poštovanja radnih prava onih koji na toj izgradnji rade, i ako nastaje na temeljima ideja o javnom dobru i društvenoj pravdi, nije važno da li će njena forma korespondirati sa tradicionalnom - forma će proizići iz odgovora na sve ove pobrojane, savremene izazove. Da li imamo takvu novu arhitekturu danas u Crnoj Gori, i ako nemamo, kako da je učinimo takvom? To je veliko društveno pitanje - naglašava Dragović.
Top priče
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
Uprava za saobraćaj ponovo je raspisala tendere za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar - Ulcinj. Vrijednost radova za rekonstrukciju mosta Kruče zadržala se na 1,44 mil EUR sa uračunatim PDV-om. Most Kruče nalazi se na magistralnom putu Bar - Ulcinj, na km 16+200. Kako se može vidjeti u glavnom projektu sanacije, za čiju izradu je bio zadužen Projectman iz Podgorice, nakon analize mogućih rešenja sanacije mosta Kruče, a
18.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Zemljište za gradnju vjetroparka u Šavniku zakupiće konzorcijum podgoričkih firmi
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
17.04.2024. | Građevina
Ruski investitor ne odustaje od gradnje rezidencijalnih vila na samom ulazu u Budvu
17.04.2024. | Građevina
eKapija+
18.04.2024. | Energija
Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije
18.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
CEFTA SEED plus nastavlja da pruža podršku trgovini kroz digitalizaciju
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Energija
Povezivanje sa jedinstvenim tržištem električne energije EU postaje realnost
19.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Usvojena nova uredba za luke, dodatna mogućnosti za investitore
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Poreska uprava aktivno radi na digitalizaciji i uvođenju sive ekonomije u legalne tokove
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Finansije
Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju
18.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
18.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Industrija
CEDIS nabavlja rashladne uređaje
16.04.2024. | Industrija
16.04.2024. | Građevina
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Agro, Građevina
Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima
16.04.2024. | Agro, Građevina
16.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za regulaciju rijeke Grnčar nizvodno od mosta u Gusinju
16.04.2024. | Građevina