Aleksandar Čabrilo, osnivač i direktor HTEC Group - Nemojte čekati sreću da se desi, pomozite joj da dođe
Ovako svoj uspjeh vidi Aleksandar Čabrilo, osnivač i vlasnik HTEC Group, konsultantske kompanije koja je specijalizovana za razvoj digitalnih proizvoda. Imaju skoro 800 zaposlenih širom svijeta i, kako kaže, rastu vrlo brzo. Sjedište firme je u San Francisku, a imaju kancelarije i u Minesoti, Londonu, Stokholmu, Geteborgu. Njihovi najveći razvojni centri su u Srbiji - Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Subotici, a od skoro su otvorili i kancelariju u Banjaluci.
Biti gladan je dobro
- Rođen sam u Mostaru 1983. godine. Tokom '90-ih i ludila na Balkanu moji roditelji su morali da se presele u Srbiju. Došli smo u Pančevo, gde sam išao u osnovnu i srednju školu, a nakon čega sam studirao u Beogradu, na Elektrotehničkom fakultetu.
Taj period tokom '90-ih svima je bio težak. Roditelji su se trudili da mi ne osjetimo previše sve ono što se dešava. Sjećam se kao dijete tih slika i izlaska iz grada tokom rata, a onda i toga da smo sestra i ja ostajali sami kući dok su roditelji radili dan-noć da bi pregurali do sljedećeg mjeseca. Sada kada gledam unazad mislim da je taj period u dobrome uticao na ono što ćemo postati kasnije. Kada neko prođe kroz tako težak period u životu na neki nažin "odeblja" koža, pa na probleme koji se pojavljuju ne gledaš fatalisticki, već se razvija taj instinkt za preživaljavanje i naučen si da se boriš. To što si na dnu u jednom trenutku ne znači da ćeš tu ostati. Ponos, krediblitet i integritet su najvrijedniji od svega - digni glavu, izdigni se iznad situacije i budi što vrijedniji u onom što radiš kako bi izašao iz te faze što prije. Mnogi će ti podapinjati nogu, jer se ne uklapaš, zbog naglaska, jezika, čega već, ali na kraju sve dođe na svoje mjesto. Slično je i u preduzetništvu. Često kazem da je najbolja stvar u tome da se bude preduzetnik to što se navikneš živjeti sa lošim iskustvima i da se iznova boriš sa teškim situacijama. Naučiš da na probleme gledaš kao na izazove i tražiš prilike u novonastalim situacijama. To što si gladan i što se boriš za preživljavanje u jednom periodu je zapravo velika prednost onda kada taj period završi. Ne moraš biti fizički za hranom gladan, već gladan dokazivanja, rasta, učenja, uspjeha - biti gladan je dobro.
Od roditelja sam u tom periodu dobio ono najvrijednije - bezuslovnu ljubav, podršku i razumijevanje, sve ono što te definiše kao čovjeka. Ono što te kasnije definiše i profesionalno mislim da mi je takođe još od tada ostalo urezano, a to su izuzetne radne navike. Kada gledaš oca kako dolazi kući posle 1h ujutru i ide na posao u 6h sljedeći dan, postane ti normalno da moraš da radiš jako puno kako bi se izašlo iz neke krizne situacije, umjesto da dozvoliš da te situacija povuče dole.
Zahvalnost porodici
- Studirao sam na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Balansirao sam između fakulteta koji je bio dosta zahtjevan, treninga i nekih poslova koje sam tada radio. Dok sam studirao uvijek sam nešto radio, nešto što nije bilo u direktnoj vezi sa strukom. Od prve godine studija prodavao sam računarsku opremu, servise za instaliranje računarskih mreža, držao obuke za rad, a uz to sam još i vodio neke noćne klubove i organizovao žurke. To je bio baš zabavan period i mislim da mi je to u dobroj mjeri kasnije pomoglo u poslu. Morao sam još kao student da pregovaram, prodajem, kupujem - sve što zapravo čini jedan posao. Svaki posao je suštinski vrlo sličan.
Najbolje savjete sam dobijao od oca. Usadio mi je od malena devizu da je novac samo posljedica dobrog rada, da je kredibilitet i integritet koji imaš u životu zapravo jedino što vrijedi i to će uvijek da te prati. Govorio mi je da nikad ne zaboravim da u svemu što radim stavim sebe sa druge strane stola, da način na koji tretiram zaposlene i klijente bude onakav kako bih ja želio da budem tretiran na njihovom mjestu.
Od roditelja sam uvijek imao podršku za sve stvari koje sam poželio da uradim, od toga da mi je otac tada dao poslednji dinar u kući kako bih pokrenuo svoj studentski biznis, do razumijevanja kada sam odlučio da ne prihvatim naizgled idealnu korporativnu funckiju nego da se vratim u Beograd i počnem ovaj biznis u to vrijeme. Beskrajno sam zahvalan i za primjer u poslu, radne navike i za sistem vrijednosti koji su nam usadili, uz bezuslovno poštovanje koje gajimo unutar porodice i sigurnost u kojoj smo odrastali.
Kako je nastao HTEC?
- Nakon položenih ispita na fakultetu prijavio sam se za praksu u kompaniji Silicon Hive u Holandiji. Bio je to startap koji je nastao kao spin out iz Philips Research-a i imao sam sreću da radim sa jednim od najboljih inženjerskih timova gdje sam zaista puno učio. Imao sam i fantastičnog mentora koji mi je i danas jedan od najboljih životnih prijatelja. Nakon nekog vremena odlučio sam da se vratim u Srbiju i nastavio sam da radim kao konsultant za istu firmu. Počeo sam prvo sam, a onda proširivao tim ljudi. Kada je INTEL kupio Silicon Hive, pomogao sam da se napravi INTEL razvojni centar u Beogradu, a onda sam nakon toga izašao odatle i fokusirao se da razvijemo HTEC u ovo sto je danas. Ideja je bila da kroz neki konsalting zaradimo početni kapital i da uložimo taj novac u razvoj nekoliko proizvoda koje smo imali u planu. Krenuli smo sa "smart home" sistemima, od razvoja uređaja za te sisteme do sistem integracije, pa smo to izdvojili u nezavisnu kompaniju. Zatim smo radili i medicinske dijagnostičke uređaje, a paralelno razvijali i konsultantski dio kako bi on mogao da finansira razvoj tih proizvoda. U jednom trenutku, prije nekoliko godina, smo shvatili da to nije baš najpametnije. Shvatili smo da moramo da imamo potpuni fokus na ono što radimo izuzetno dobro, a to je konsalting i razvoj digitalnih proizvoda, a da eventualno nove proizvode treba razvijati kroz odvojene kompanije, da li investicijama u eskterne startapove, ili kroz interne "spinout"-e svejedno. Bez potpunog fokusa cijelog menadžment tima na jednu istu stvar i istu ideju i viziju napraviti nešto veće je izuzetno teško.
Danas smo konsultantska kompanija specijalizovana za razvoj digitalnih proizvoda na bazi najnovijih tehnologija, a bavimo se i istraživanjem i razvojem samih tehnologija.
Tržište izvlači najbolje iz nas
Ne gledamo šta radi konkurencija
- Zapravo, rekao bih da je naš plan da napravimo takvo radno okruženje koje bi podsticalo kontinuiran rast u svakom smislu - rast svakog pojedinca, a time i rast i razvoj kompanije. Želimo da imamo kulturu rasta u kompaniji, takvu da uvijek tražimo 10x rast na period od 4 godine, iza svakog 10x treba da ima opet prostora za novih 10x. Zovemo to 10x "mindset". Ako želite najbolje ljude u kompaniji - pametne, vrijedne, ambiciozne - takvim ljudima treba poligon za razvoj, okruženje unutar koga mogu da se razvijaju i napreduju.
Na dobrom smo putu, imamo sjajan tim, jasnu viziju i plan kako da dođemo tamo. Nikada nismo gledali druge firme oko sebe, šta radi konkurencija ili slične kompanije u industriji. Fokusirani smo na sebe i želimo da damo najbolje od sebe svim klijentima, ali i da ljudima u firmi pružimo najbolje radno i razvojno okruženje koje igdje mogu dobiti. Ako budemo uspješni u tome, onda će finansijski rezultat i vrijednost same kompanije to svakako pratiti.
Uspjeh IT kompanija sa Balkana
Nakon pandemije kompanije će lakše ulaziti u digitalizaciju
- Talas digitalizacije je krenuo i prije pandemije koronavirusa. Mislim da je samo pandemija ubrzala neke trendove koji su neminovno dolazili. Vidimo da menadžment mnogih tradicionalnih kompanija u svijetu sada panično ulazi u digitalizaciju, po svaku cijenu. Neke od kompanija zapravo ne znaju ni šta digitalizacija znači, ni zbog čega to rade, ni odakle da krenu, a svakako ne kako da urade, ali iz straha da ne propuste neke prilike, po inerciji prave nekad ne baš dobro promišljene investicije. Osim same tehnolgoije, digitalizacija zahtijeva i promjenu načina razmišljanja, nekada organizacije firme i pristupa klijentima, prihvatanje činjenice da je tehnolgoija postala esencijalni "asset" i da je u pitanju strateška investicija koja vodi promjene, a ne trošak.
Šta me je posebno naučila pandemija?
- Što se posla tiče, potvrđeno je da one kompanije koje imaju takav menadžment koji može brzo da reaguje na novonastale situacije i efikasno se prilagodi promjenama, da su sposobne da iskoriste bilo koju situaciju u kojoj se nađu. Te kompanije će lakše premostiti krizu ili iz nje izaći još jače.
Ili imate rezultate ili izgovore
- Kažu da je sreća kada se dobra priprema kao rezultat napornog rada sretne sa prilikom. Čekamo još da nam se to desi, a do tada ćemo i dalje kreirati sebi prilike.
Naučio sam da žanješ ono što posiješ. Kako tretiraš druge i kako se ophodiš prema njima to ćeš dobiti nazad. Kod mojih najbližih saradnika izuzetno cijenim iskrenost, tranparentnost, kada mi daju otvorenu kritiku za bilo šta što sam loše uradio ili mogao bolje. To je rad bez ikakvog ega i sujete, kada otvoreno možemo da razgovaramo o svemu, sa ciljem da sutra zajedno svi kao tim i kao kompanija budemo bolji. Gradimo povjerenje kroz transparentnost i trudimo se da pomognemo drugima oko sebe da budu što bolji.
Često čujem ljude ili nekakve life coacheve kad kažu da ne bi trebalo raditi puno nego pametno, da je pametan rad preduslov za bilo šta. Ako radite glupo to vas neće odvesti nigdje koliko god da radili. Ako radite pametno i malo, oni koji rade pametno i puno će vas preteći da ih nećete ni vidjeti. Konkurencija je globalna, takmičite se sa ljudima koji su u najmanju ruku pametni kao vi, koji imaju često bolje preduslove, bolje škole, kontakte i okruženje. Jedini način da budete konkurentni, da ih dostignete i prestignete je da radite mnogo više od njih, da brzo učite i usput se prilagođavate. Raditi pametno jeste preduslov za bilo šta, ali nikako nije dovoljno za uspjeh. Ako radite pametno i daleko više od drugih tek onda imate neke šanse da uspijete u tome što radite.
Materijalne stvari dođu i prođu, ono što imamo na ramenima i ono za šta stojimo kao ljudi ostaje zauvijek. Trudim se da živim i da se ponašam tako da moja porodica nikada ne dođe u situaciju da se postidi bilo kog od mojih postupaka, a da djeci dok odrastaju budem najbolji moguci primjer.
Mislim da bi uvijek i u svakoj situaciji trebalo tretirati druge na način na koji bi ti želio da budeš tretiran da si u njihovoj poziciji - od toga kako se obraćaš dvogodišnjem djetetu do toga kako tretiraš investitore, klijente, partnere, zaposlene u kompaniji. Ako činimo dobre i ispravne stvari kada niko ne gleda, siguran sam da će se na dug rok sve višestruko vratiti i da ćemo biti iskreno srećni i ispunjeni.
Zašto su uspjesi Ilona Maska inspirativni
- Mislim da je sigurno najznačajniji preduzetnik današnjice i kao takav nevjerovatna inspiracija mladima. On je neko ko ulazi u koštac sa izuzetno teškim problemima. Ako pogledate njegove kompanije, od PayPala, gdje je na neki način krenuo protiv bankarskog sektora sa vizijom da sav novac na svijetu bude na PayPallu, vjerujem da bi to i ostvario da nije rano prodao kompaniju. Nakon toga stižu Tesla, SpaceX. Neki će reći da Mercedes, BMW ili ko već mogu takođe da naprave električne automobile, ali mislim da se ovaj talas elektrifikacije sigurno ne bi dogodio bar za još dvije decenije u ovom obimu da Ilon sa Teslom nije napravio taj početni korak. Njegov značaj i doprinos u ovom trendu elektrifikacije mnogo je veći od samog rezultata koji Tesla kao kompanija može da napravi, iako je Tesla mnogo više od proizvođača elektricčnih automobila. Sa SpaceX je ponovo napravio privatnu inicijativu za svemirsko istraživanje gdje je za nevjerovatno kratko vrijeme uspio ono što mnogo veće kompanije ili vladine agencije nisu za decenije.
Ilon Mask je primjer da neko ni iz čega može da dođe do takvih uspjeha, sa nevjerovatnom, nekad fanatičnom, posvećenošću. To je ono najvrijednije što Ilon ostavlja iza sebe. Njegova biografija treba da bude lektira djeci čim krenu u srednju školu kao najpozitivniji primjer, a posebno u ovim našim krajevima gdje nam zaista nedostaje promocije pozitivnih vrijednosti i nekih uspješnih priča. Volio bih da djeci postanu uzori preduzetnici, naučnici, stvaraoci, i da počnemo da mijenjamo ovaj iskrivljeni sistem vrijednosti u društvu.
Želje i planovi
- Poslovno, imam želju da od HTEC-a napravimo globalno priznatu i uspješnu tehnološku kompaniju, poligon za razvoj svih ljudi koji je čine i da zajedno dođemo do nečega što je maksimalni profesionalni potencijal svih nas, a šta je to, i dalje vjerovatno ne znamo.
Top priče
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura