(Foto: Media Biro) Pored turizma i ugostiteljstva, jedna od privrednih grana koja je najviše pogođena pandemijom koronavirusa je svakako je sektor saobraćaja. Tu prvenstveno mislimo na avio i autobuske prevoznike, željeznicu, taksi kompanije, te pomorske kompanije koje se bave organizovanjem turističkih kružnih putovanja.
Prvi udar krize osjetili su i špediteri. Međutim, s obzirom na to da je ovaj sektor bio izuzet iz oblasti zabrane obavljanje djelatnosi, aktivnosti su se kasnije odvijale nesmetano. Tome je doprinijelo i formiranje zelenih koridora i zelenih traka, što je značajno olakšalo poslovanje u ovoj oblasti.
Kada je riječ o infrastrukturnim projektima u oblasti saobraćaja, možemo reći da kriza jeste usporila radove na nekim gradilištima, ali ih nije zaustavila. U godini za nama nastavljeni su radovi na ranije započetim projektima, a pokrenute su i nove investicije.
Najznačajniji projekat za cijelu Crnu Goru svakako je izgradnja auto-puta, a ova tema je i ove godine dominirala kada je riječ o izvještavanju medija o investicijama u saobraćajnu infrastrukturu. Upravo je taj projekat privukao i najveću pažnju korisnika eKapije, pa njime otvaramo i našu listu investicija u ovoj oblasti.
(Foto: YouTube/Ministarstvo kapitalnih investicija/Screenshot)
1. Autoput Bar Boljare
Prvobitni rok završetka ove dionice od 42 kilometra trebalo je da bude 11. maj 2019. godine, ali je produžen za 17 mjeseci. Razlozi kašnjenja bili su nedovoljna tehnička pripremljenost projekta kao i veliki broj neugovorenih radova poput petlje Smokovac, elektro i vodovodne mreže i nekoliko pristupnih puteva. Novi rok za završetak dionice bio je septembar 2020. godine, međutim,
investitor je tražio dodatno produženje roka. Kao razlog je navedena pandemija koronavirusa.
Ilustracija (Foto: Val Thoermer/shutterstock.com)
2. Magistralni put Cetinje-Nikšić
Još jedan značajan projekat za Crnu Goru jeste izgradnja magistralnog puta od Cetinja do Nikšića. Tokom 2020. godine
počeli su radovi na prvoj dionici od Cetinja do Čeva, a izvodi ih nikšićka kompanija Mehanizacija i programat. Posao je vrijedan 33 mil EUR, a dionica od Cetinja do Čeva duga je 23 kilometra.
Most preko Morače (Foto: Youtube.com/Screenshot/Glavni grad Podgorica)
3. Jugozapadna obilaznica oko Pogdorice
Izgradnja Jugozapadne obilaznice počela je u avgustu 2018. godine i predstavlja saobraćajnicu primarne mreže, koja čini vezu između magistralnog puta Podgorica-Cetinje i magistralnog puta Podgorica-Petrovac. Podgorica će na ovaj način izgraditi dio saobraćajnog prstena oko grada, jer će nakon završetka izgradnje obilaznice grad biti značajno rasterećen od tranzitnog saobraćaja.
Obilaznica je dužine 3.621 metar, a podijeljena je na tri dionice i sadrži tri objekta most preko rijeke Morače, dužine 150 metara, nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra i podvožnjak prema Botunu. Ukupna ugovorena vrijednost projekta je 15.668.356 eura, što je ujedno i jedan od najvrednijih saobraćajnih projekata na teritoriji Glavnog grada.
(Foto: Unsplash/Miles Loewen)
4. Luka Bar - investicije
Plan je i da se ojača kreiranje efikasnog integrisanog sistema prevoza kroz intermodalnost - stvaranje povoljnih uslova za intermodalni i kombinovani prevoz i logistiku, privlačenje investicija, smanjenje troškova logistike. To podrazumijeva uspostavljanje intermodalnih stanica u Podgorici i Bijelom Polju.
Planovi su, kako možemo vidjeti veliki, a kako će teći njihova realizacija, ostaje da vidimo. Ako je suditi prema situaciji sa kupovinom brodova koju je stara vlast ostavila u nasljeđe novoj, ni planirane investicije neće ići baš glatko.
(Foto: Shutterstock/smith371)
5. Modernizacija aerodroma u Podgorici i Tivtu
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić
najavio je u maju modernizaciju aerodroma u Podgorici i Tivtu. Kako je istakao tada, apsolutni prioritet je završetak projekta noćnog letenja na aerodromu Tivat i donošenje odluke o gradnji novih putničkih terminala u Tivtu i Podgorici sa rekonstrukcijom i izgradnjom novih poletno-sletnih staza.
Orlandić je investicije najavio i u avgustu, a kako je tada istakao,
u radove će biti uloženo blizu milion eura. Između ostalog, najavio je ulaganje u biznis salone obje vazdušne luke, pri čemu je samo za VIP salon U Podgorici namijenjeno oko 400.000 EUR.
Ilustracija (Foto: Val Thoermer/shutterstock.com)
6. Obilaznica oko Budve
Obilaznica oko Budve na trasi Brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja ukupne dužine od oko 30 km se sastoji od tri dionice - sjeverni krak od petlje Kotor do petlje Bratešići (Podlastva), središnji krak od petlje Bratešići preko petlje Budva (Markovići) do petlje Vrijesno i južni krak od petlje Vrijesno do petlje Petrovac.
Vlada Crne Gore je u oktobru usvojila informaciju o formiranju Komisije za reviziju tehničke dokumentacije za obilaznicu oko Budve na trasi brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja i dala saglasnost da se za rad Komisije za reviziju Idejnog projekta obilaznice izdvoji 461.420 EUR. Kako je tada saopšteno, kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za kofinansiranje izgradnje prioritetnog, središnjeg, segmenta obilaznice oko Budve, obezbijeđena su bespovratna sredstva od 42,1 mil EUR, dok je za projektovanje opredijeljeno 4,61 mil EUR. Početak radova predviđen je za 2022. godinu.
Granični prelaz Vraćenovići-Deleuša (Foto: Gov.me)
7. Granični prelaz Vraćenovići-Deleuša
Izgradnja zajedničkog prelaza Vraćenovići - Deleuša između Crne Gore i Bosne i Hercegovine
počela je u martu, a cilj ovog projekta koji je finansiran sredstvima Evropske unije jeste da poboljaša efiksanost prekograničnog saobraćaja, olakša kontrolu, trgovinu i transport roba.
Izgrađen je na teritoriji Crne Gore, a integracijom dva granična prelaza u jedan zajednički, u kojem od sada rade granične službe Crne Gore i BiH, principom jednog zaustavljanja, pojednostavljen je prelazak granice između dvije zemlje.
Ovaj savremeni granični prelaz koji se prostire na površini 9.000 kvadratnih metara
otvoren je u otobru, ima tri ulazne i tri izlazne trake, kao i jednu posebnu traku za teretna vozila.
Idejno rješenje autobuske stanice u Herceg Novom (Foto: Opština Herceg Novi/Studio Grad)
8. Autobuska stanica Herceg Novi
U Herceg Novom u planu je izgradnja nove autobuske stanice na gotovo 30.000 m2. Projektovana je kao cjelovita funkcionalna zona koju čine zgrada terminala, prateći prizemni aneks poslovno-komercijalnog sadržaja, manipulativni prostor za autobuse, pristupna ulica sa pripadajućim parkingom, objekat pratećeg poslovnog sadžaja i održavanja sa svojim parkingom. Idejnim rješenjem predviđeno je ukupno 326 parking mjesta (99 nadzemnih i 227 podzemnih).
Ilustracija (Foto: hallowhalls/shutterstock.com)
9. Aerodrom u Ulcinju
Nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Ulcinj
predviđa mogućnost gradnje aerodroma u Ulcinju u zaleđu Velike plaže. Kako je navedeno u dokumentu, letilište Ulcinj ima travnatu stazu dužine 760 metara i koristi se za sportske aktivnosti i poljoprivrednu avijaciju. Takođe, za potrebe turizma, za hitne intervencije, kako preporučuju autori nacrta, moguće je, osim aerodroma, razvijati i graditi helidrome. Ograničenje lokacije aerodroma je blizina državne granice.
Ideja o izgradnji aerodroma u Ulcinju nije nova, pa je još Prostornim planom Republike Crne Gore iz 2000. godine, pored dva postojeća aerodroma, na teritoriji opštine Ulcinj, u Gornjem Štoju, ne baš detaljno, pominjana lokacija za izgradnju sportsko-rekreacionog aerodroma. Izgradnju aerodroma u Ulcinju razmatrali su i urbanistički planeri bivše SFRJ.
Gradnja aerodroma Ulcinj je bio zaboravljeni projekat, sve dok najprije stidljivo Rojal grupa, pa onda vrlo konkretno i TUI, nijesu izrazili interesovanje za ovaj projekat.
Naime, čuveni turoperator TUI je, konkretno, prije dvije godine od Vlade tražio da ozbiljno razmotri mogućnost gradnje aerodroma u Ulcinju, odnosno da saopšti da li ima planova za gradnju vazdušne luke.Tada im je iz Opštine Ulcinj odgovoreno da će njihovim strateškim planovima, predvidjeti mogućnost gradnje aerodroma u zaleđu Velike plaže. Ideja je tada podržana i iz Aerodroma Crne Gore, ali je Vlada željela da razvija tivatski i podgorički aerodrom kojima su vidno bile potrebne investicije.
Budući izgled garaže u Herceg Novom (Foto: Opština Herceg Novi/Građevinski fakultet Podgorica)
10. Javna garaža u Herceg Novom
Stigli smo do još jednog značajnog projekta za Herceg Novi
čija je realizacija počela u martu 2020. Riječ je o izgradnji mješovitog centra i podzemne garaže u centru grada. Projektom je predviđena i izgradnja trga i poslovnih sadržaja.
Garaža je zbog niveleta terena i racionalne upotrebe prostora organizovana kroz tri etaže sa polunivoima, dvije suterenske i prizemna. Planirano je da nakon završetka radova korisnicima bude dostupno oko 150 parking mjesta.
Predstavili smo vam 10 projekata koji su izazvali najveće interesovanje korisnika eKapije. Kompletnu listu investicija u oblasti saobraćaja možete vidjeti
OVDJE.