Izvor: Mina | Ponedjeljak, 18.01.2021.| 15:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Motor ekonomije da bude realni sektor, a ne turizam - Valorizovati netaknute resusre kojima Crna Gora raspolaže, uzgoj ljekobilja ima veliki potencijal

(Foto: Pixabay/Nattanan Kanchanaprat)
Crna Gora bi mogla za pet godina da bude na nivou Kipra, Portugala, pa čak i nekih razvijenijih zemalja Evrope, jer ima resurse koji su netaknuti, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Drecun.

- Netaknuta je Bjelopavlićka ravnica, Velika plaža Ulcinj, Buljarica, Jaz, Lučice. Sinjajevinski katuni prazni, šuma se valorizuje na opasno destruktivan način. Luštica praktično tek započeta, sa još mnogo potencijala, Luka Bar zapuštena i slabo iskorišćena, Žabljak na pola potencijala, dolina Lima sa nesrazmjerno malo stabala šljiva i jabuka, državno vino u buradima, Tara i Morača ostale nevalorizovane makar jednom hidrocentralom - rekao je Drecun Pobjedi.

On je dodao da je auto-put upitan, s kašnjenjima, a jedan je od kapitalnih projekata, ali tek ako se spoji sa Srbijom, odnosno srednjom Evropom.

Razmišlja se, kako je naveo, čak i o nepotrebnoj prodaji aerodroma, kako god se to nazivalo.

- Predlažem da se Montenegro Airlines (MA) ili neka nova kompanija, integriše sa Aerodromima. Jer aerodromi nijesu autobuske stanice, kako neki prosto kažu, da je to ista suština, već strateški važne tačke države Crne Gore - rekao je Drecun.

Sjever se, podsjeća Drecun, prazni, jug se puni, a ogromni poljoprivredni potencijali sjevera ostadoše prazni.

- Ljekobilje je nekad bilo ponos Crne Gore u dva grada - Risan i Bar. Sjedinjene Američke Države (SAD) bi mogle da uvoze svu crnogorsku proizvodnju ljekovitog bilja i to uopšte nijesu zanemarljivi potencijali za stranu farmaciju i hemijsku industriju, ako već mi nećemo da vršimo preradu. Nevjerovatno je da današnja Crna Gora nema makar milion grla sitne stoke, koliko je imala daleko manja Crna Gora kralja Nikole. U današnjim uslovima moglo bi preko dva miliona grla sitne stoke da se uzgaja u Crnoj Gori. Da ne govorimo o krupnoj. Jedno složno i zrelo društvo bi odavno ovo valorizovalo - smatra Drecun.

On ističe da je strateška greška da turizam - sunce, more i snijeg budu motor ekonomije.

- Realni sektor treba da bude na prvom mjestu, energetika, hrana, infrastruktura, pa tek onda turizam kao posljedica. Vlada treba da sačini jedan ovakav model ili strategiju razvoja, da dobije konsenzus i od razumne opozicije i od razumne pozicije, i da ovaj program bude jasna naznaka investitorima kuda ide Crna Gora - rekao je Drecun.

On tvrdi da je pet godina dovoljno da se životni standard značajno popravi pod uslovom da se postigne minimum političke tolerancije.

Drecun smatra da je potrebna jedna mnogo aktivnija i jeftinija Centralna banka (CBCG), koja neće iz godine u godinu da podiže cijenu svojih usluga bankama, da bi ostvarivala profit, iako joj to nije cilj.

- Banke su uplašene skupom i teško pratljivom regulativom koju nam nemeće strani faktor, bez spremnosti CBCG da se izbori za interese privrede. Tvrdim da u CBCG ima barem polovina nepotrebno zaposlenih, što je konstatovao i jedan od ministara u novoj Vladi - rekao je Drecun.

On je kazao da je emisija obveznica pokazala da promjenom Vlade nije došlo do pada povjerenja u državu.

- Crna Gora može još mnogo da napreduje u pravcu poželjne investicione destinacije. Radi se o pravnoj sigurnosti investicije. Ekonomski aspekti su važni, ali ne i presudni, jer imamo primjera da se više investira u neke zemlje sa višim poreskim stopama - objasnio je Drecun.

Crna Gora je, kako je kazao, zaduženjem dobila određeno vrijeme da sprovede reforme u privrednom sistemu.

- Ako se novac iskoristi onako kako je najavio ministar finansija, onda se može govoriti o dobrom ulaganju u budućnost. Ukoliko zamajac potrošnje natjera ministra da dosipa neplanirani novac u potrošnju, onda ulazimo u začarani krug rasta spoljnotrgovinskog deficita i dalje potrebe za zaduživanjem - smatraDrecun.

Prema njegovim riječima, ne može se "plakati" za MA, a opravdavati "smrt" Radoja Dakića, Titeksa, Marka Radovića, Celuloze, Oboda, Košute, Trgoprometa, Bojane, Tare, Jugooceanije i još mnogo preduzeća.

- Ravnoteža političke odgovornosti mora da postoji, da bi društvo išlo naprijed. Ja sam siguran, i to sve više, da mi moramo postati političko društvo koje se ne mrzi međusobno, pa tek onda možemo ići naprijed - zaključio je Drecun.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE