NavMenu

Region se vakciniše, Crna Gora i dalje čeka - Još uvijek nije podnijet nijedan zahtjev za registraciju vakcine protiv koronavirusa

Izvor: Vijesti Petak, 15.01.2021. 12:11
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/Willfried Wende)
Crnogorskom Institutu za ljekove i medicinska sredstva do danas nije podnijet nijedan zahtjev za registraciju vakcine protiv novog koronavirusa. Zahtjev za registraciju podnosi proizvođač.

Željka Bešović iz Instituta kazala je Vijestima da su procedura i uslovi za registraciju vakcina, kao i ostalih ljekova, definisani Zakonom o ljekovima i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet.

- Uslovi se prevashodno odnose na dostavljanje odgovarajućih podataka o ispitivanju vakcine kojima se dokumentuje njen kvalitet (farmaceutsko-hemijsko-biološka ispitivanja), bezbjednost i efikasnost (pretkliničke i kliničke studije). Napominjemo i da u skladu sa navedenim pravnim aktima postoji mogućnost ubrzanog postupka registracije ljekova i vakcina, nakon njihove registracije u EU, uz dostavljanje istovjetnih podataka koji su dostavljeni i regulatornim organima u EU, odnosno Evropskoj agenciji za ljekove - odgovorila je Bešović.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović saopštila je da će ove sedmice biti predstavljen akcioni plan vakcinacije.

Ona je, međutim, kazala da će svakako prvo da budu vakcinisane rizične grupe građana, stariji od 85 godina, ali da će se granica pomjerati prema 65 godina starosti. U obzir će se uzimati, kako je rekla, i komorbiditeti, odnosno prateća oboljenja građana.

- U drugom krugu biće vakcinisani zdravstveni radnici, odnosno svi oni koji se nalaze na neposrednoj liniji odbrane od koronavirusa, a nakon toga prema protokolu, akcinom planu koji će obuhvatati i prosvjetu i sve ostale ranjive grupe stanovništva - objasnila je Borovinić Bojović.

Vakcinacija u Crnoj Gori, kako je ranije najavljeno, trebalo bi da počne krajem mjeseca. Borovinić Bojović saopštila je da je cilj da prva vakcina koja dođe u Crnu Goru bude sa evropskim sertifikatom. Kazala je da se aktivno razmišlja i o vakcinama kineskih i ruskih proizvođača...

- Tačno da smo pred Novu uspjeli da omogućimo ostvarivanje bilateralnih odnosa sa zemljama proizvođačma, ali moram da naglasim da rad na odnosima nije jednostavan i zahtijeva vrijeme. Većina zemalja u regionu je ovakve odnose formirala u junu i julu, te su imali dovoljno vremena za nabavku i dolazak vakcina u njihove zemlje, što u Crnoj Gori nije bio slučaj. Jedino na čemu se radilo bila je COVAX inicijativa, bez državne garancije, koja je naknadno uplaćena u decembru. Morali smo za kratko vrijeme uspostavimo konekcije sa pojedinacnim proizvođačima, u stalnoj smo komunikaciji sa Evropskom unijom - kazala je Borovinić Bojović.

U Srbiji, Hrvatskoj, Albaniji počela vakcinacija

Pojedine zemlje regiona već su dobile prve doze vakcina protiv koronavirusa. Vakcinacija protiv kovida-19 u Srbiji je počela krajem decembra. Za sada su u toj državi registrovane vakcine - Fajzer/Biontek i Sputnjik V, a građanima će na raspolaganju biti još tri, američka Moderna, britanska Oksford-AstraZeneka i kineska KoronaVak.

U Srbiji je do sada vakcinisano više od 10.000 ljudi, a u toku je prijava za dobrovoljnu vakcinaciju preko portala eUprava, koja je počela u ponedjeljak. Tokom prva dva dana za vakcinaciju se elektronski prijavilo više od 100.000 ljudi.

U Hrvatsku je krajem prošle godine stiglo 9.750 doza vakcine Fajzer/Biontek protiv koronavirusa. Hrvatska je do sada osigurala preko pet miliona doza pet proizvođača, a cilj je da se vakciniše 70 odsto građana.

Vakcinacija u Albaniji počela je ove sedmice, a ta zemlja je direktno od kompanije Fajzer/Biontek nabavila pola miliona doza. Njihove vlasti pregovaraju sa još četiri države na bilateralnom nivou o nabavci novih količina vakcina protiv koronavirusa.

Kosovo je, tvrde tamošnje vlasti, obezbijedilo 500.000 doza vakcine protiv koronavirusa, proizvođača Fajzer/Biontek, koje bi trebalo da stignu početkom februara.

Poljska će ustupiti višak vakcina

Poljska i Crna Gora trenutno usaglašavaju detalje predloga da se Podgorici isporuče doze vakcina koje budu višak ovoj zemlji članica Evropske unije.

- Nedavno angažovanje Poljske u pomoći Crnoj Gori je predlog da se višak vakcina stavi na raspolaganje kada to bude moguće. Detalji predloga su trenutno predmet usaglašavanja obje strane. Nadamo se da će vakcinacija ove godine, kako u Poljskoj, tako i u Crnoj Gori, ubrzati završetak epidemije - kazali su Vijestima iz ambasade na čijem je čelu ambasador Artur Dmohovski.

Iz Evropske komisije saopšteno je da je Unija do sada osigurala 2,3 milijarde doza vakcina šest prozvođača. Da bi bila efikasna, po osobi će morati vjerovatno da se prime po dvije doze.

Iz Brisela poručuju "osigurali smo dovoljno doza vakcine za građane EU".

- Evropa investira u vakcine ne samo za Evropljane. Članice EU mogu donirati doze vakcina ranjivim zemljama u susjedstvu i šire - navodi se u jednom od saopštenja.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez kazala je za Vijesti da je "EU u procesu uspostavljanja mehanizma kojim bi se omogućilo doniranje ili preprodaja vakcina koje su nabavile zemlje članice EU kroz sporazume sa proizvođačima o kupovini unaprijed".

- Sa zemljama članicama u toku je rasprava o tome i nismo u mogućnosti da uđemo u detalje koji se tiču koliko doza je u pitanju ili koje su zemlje korisnici toga.

Dodala je da je cilj paketa vrijednog 70 mil EUR pod IPA II, koji je najavljen krajem decembra, da pomogne da se finansira pristup zapadno-balkanskim partnerima za određeni broj vakcina protiv kovid-19 koje su nabavile zemlje članice ako bi omogućile regionu da počne na vrijeme vakcinaciju.

Jedan zvaničnik NATO kazao je za Vijesti da Alijansa i vojske saveznica "nastavljaju da igraju ključnu ulogu u podržavanju civilnog odgovora na kovid-19".

- Pojedine vojske saveznica pomažu prenošenje vakcina u svoje zemlje, ali NATO nema zaliha (vakcina) - kazao je on.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.