Izvor: Vijesti | Ponedjeljak, 28.12.2020.| 13:55
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Crna Gora najveći dužnik u regionu - Korona kriza povećala javni dug i skresala investicije

(Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)
Najznačajniji uticaj pandemije kovida-19 na crnogorsku ekonomiju u 2020. godini je taj što je bruto-domaći proizvod umjesto planiranog rasta za tri do četiri odsto doživio pad od 14,2%, koliko iznosi nova procjena Ministarstva finansija.

Kriza je uticala na značajno smanjenje ovogodišnjih državnih prihoda za četvrtinu, ili oko 450 miliona eura u odnosu na prošlu godinu, kao i povećanje javnog duga sa 3,2 milijarde s kraja 2019. na 3,8 milijardi koliko će iznositi na kraju 2020.

Kombinovani uticaj pada ekonomije, trošenja depozita i nova zaduženja značajno su povećali udio javnog duga u BDP-u sa 65 odsto s kraja prošle godine na sadašnjih 90 procenata.

Novac od nedavnog zaduženja od 750 mil EUR, kako je najavio novi ministar finansija Milojko Spajić, biće trošen u narednoj godini, što će uticati na to da javni dug u 2021. pređe 100 odsto BDP-a. Najveći dio ove pozajmice otići će na vraćanje ranijih dugova.

Na pad prihoda državnog budžeta najviše je uticalo smanjenje turističkog prometa za oko 90 odsto, kao i pad opšte potrošnje i drugih ekonomskih aktivnosti. Rebalansom budžeta iz juna ove godine bivša Vlada je predvidjela da će ovogodišnji pad ekonomije iznositi 6,8 odsto, ali je Spajić prošle sedmice kazao da očekuju pad od 14,2 odsto.

Zbog nižih prihoda usljed krize, Vlada je pojedinačno najviše "uštedila" na kapitalnom budžetu gdje je do sada umjesto planiranih 230 miliona utrošeno 165 miliona. Zbog zastoja u izgradnji dionice auto-puta od Podgorice do Kolašina, graditelju - kineskoj kompaniji CRBC, od početka godine do kraja septembra su umjesto planiranih 75 miliona eura isplaćena svega 22 miliona. Na realizaciji ostalih manjih kapitalnih investicija ušteđeno je, odnosno nije isplaćeno, oko 13 miliona eura.

Na novo kašnjenje u izgradnji dionice od 41 kilometra auto-puta, nije uticala samo korona. Zbog prethodnih propusta u pripremi projekta i uvođenju Kineza u posao, rok za završetak je pomjeren iz maja 2019. za kraj septembra 2020. Početkom ove godine iz CRBC-ija su saopštili da zbog izbijanja epidemije kovida-19 u Kini imaju problema sa povratkom svojih radnika koji su bili kući za praznike.

Bivši ministar saobraćaja Osman Nurković u junu je u skupštini kazao da će rok za završetak izgradnja ove dionice vjerovatno biti produžen do ljeta 2021. godine, optužujući za to kašnjenje epidemiju.

Isti izvođač, kineski CRBC, u Hrvatskoj gradi most Pelješac na dionici auto-puta od Ploča do Dubrovnika, ali na tom gradilištu nemaju kašnjenja zbog korone na koju se pozivaju u Crnoj Gori.

Ministar mora, saobraćaja i insfrastrukture u Vladi Hrvatske Oleg Butković nedavno je nakon obilaska gradilišta Pelješkog mosta, izjavio kako izgradnja napreduje uspješnom dinamikom, usprkos problemima prouzrokovanim pandemijom koronavirusa, i da očekuje da će projekt biti dovršen prema zakazanim rokovima.

Drugi rok za izgradnju crnogorske dionice istekao je u septembru, a aneks ugovora kojim se definiše novi rok i ko kome treba da plati za kašnjenja ili dodatne radove, nije sklopljen. Naknadni radovi na ovoj dionici već su prešli dodatnih 100 mil EUR, od ugovorenih 809 miliona, a CRBC je dostavio nove fakture svaljujući krivicu za kašnjenja na crnogorsku stranu.

Direktor Monteputa Jonuz Mujević nedavno je reakao da će radovi vjerovatno biti okončani tek na jesen naredne godine, što bi bio četvrti rok za završetak radova. To bi značilo da će gradnja umjesto planirame četiri trajati šest i po godina.

Ministar kapitalnih investicija u novoj Vladi, izabranoj početkom decembra, Mladen Bojanić kazao je prije dvije sedmice i da postoji spor sa francuskom firmom za nadzor radova i kontrolu izvođača, jer je i sa njima istekao ugovor u septembru. On je naveo da će nova Vlada preispitati sve tačke ugovora i onoga što je do sada urađeno i plaćeno, kao i da će javnost biti o svemu informisana.

Crna Gora najveći dužnik u regionu

Crna Gora će ove godine imati najveći pad ekonomije u reagioni i jedan od najvećih u Evropi zbog velike zavisnosti njenog BDP-a od turizma.

Takođe, Crna Gora ima i najveći udio javnog duga u BDP-u, a jedina je zemlja bez i jednog kilometra završenog auto-puta u regionu. Od sadašnjeg iznosa javnog duga Crne Gore od 3,8 milijardi na dosadašnje radove na dionici auto-puta odnosi se oko 680 miliona. Još oko 500 miliona duga je za druge manje kapitalne projekte i infrastrukturu, dok je oko 2,6 milijardi proteklih godina otišlo na budžetske rupe, ogromnu javnu administraciju i plaćanje tuđih garancija za razne firme (KAP, Željezara, Primorka...) kojima je Vlada bila žirant. Bivša Vlada je programom ekonomskih reformi iz prethodne godine očekivala da će javni dug u ovoj godini spustiti na 62% BDP-a.

Prema zahtjevima MMF-a, Crna Gore ne može da planira gradnju novih dionica auto-puta dok javni dug ne spusti na mastrihtski kriterijum od 60 odsto BDP-a.

Hrvatska će ove godine imati pad ekonomije od 9,6 odsto, a javni dug je na 88 odsto BDP-a. Mađutim, ima 1.314 kilometara auto-puta.

Bosna i Hercegovina će uz ovogodišnji očekivani pad ekonomije od 5,2 odsto imati javni dug od oko 42% BDP-a, a već je izgradila i otvorila za saobraćaj 163 kilometra auto-puta, dok se u raznim fazama izgradnje nalazi još oko 50 kilometara.

Srbija je u potpunosti završila izgradnju 962 kilometra auto-puta, a u raznim fazama gradnje nalazi se još oko 100 kilometara. Njena ekonomija će u ovoj godini, prema očekivanjima, pasti za 3,5 odsto pa će javni dug biti na oko 58 odsto BDP-a.

U Sjevernoj Makedoniji se očekuje pad ekonomije od 4,4 odsto dok javni dug sada iznosi oko 61 odsto BDP-a. U ovoj državi završeno je oko 317 kilometara mreže auto-puteva, dok je još oko 80 u raznim fazama izgradnje.

U S. Makedoniji zabrinuti jer im je javni dug prešao 60 odsto BDP-a

Sjeverna Makedonija će ovu godinu završiti s najvećim budžetskim deficitom od 920 mil EUR, s javnim dugom većim od 60 odsto BDP-a i sa najnižom realizacijom kapitalnih investicija, koje prema posljednjim podacima, zaključno sa oktobrom, čine 48,6 posto planiranih.

Prema podacima makedonskog Pečata da bi se pokrila budžetska praznina, 700 mil EUR posuđeno je putem euroobveznica, 176,5 miliona eura od MMF-a, 80 miliona preko Evropske komisije, a zajam od 50 mil EUR prenamijenjen je od Svjetske banke za infrastrukturne projekte za subvencionisanje plata radnicima u firmama koje stvaraju gubitke.

Makedonska Vlada novac je posuđivala i kod kuće, a prema projekcijama, ukupno domaće zaduživanje za ovu godinu trebalo bi da bude oko 500 mil EUR. Tako će ovu godinu završiti sa rekordnim zaduživanjem od skoro milijardu i po eura na inostranom i domaćem tržištu.

Priča o uticaju pandemije na javni dug i kapitalne projekte nastala je u saradnji dnevnih novina Vijesti iz Crne Gore i Slobodni pečat iz Sjeverne Makedonije.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE