(Foto: chaiyapruek youprasert/shutterstock.com) Pandemija koronavirusa uticala je i na sektor građevinarstva, a negativne efekti krize na poslovanje građevinskih preduzeća ogledali su se u nedostatku radne snage i otežanom snabdijevanju građevinskim materijalom i opremom, saopšteno je na onlajn sjednici Odbora Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore (PKCG) koja je održana 4. decembra.
- Smanjen je broj zaposlenih koji izvode radove što je za posljedicu imalo prolongiranje rokova. Šansu za oporavak u ovoj godini, kao i za dalji razvoj u narednim, predstavljaju započeti kapitalni projekti. Posebno ohrabruju najave da će se nastaviti sa realizacijom novih velikih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike, putne i komunalne infrastrukture. Od značaja za sektor je i što je pokrenuta realizacija četvrte faze Projekta rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima - 1000 plus - saopšteno je iz PKCG.
Na sjednici koju je vodio Mile Grujić, predsjednik Odbora, razmatrani su Program rada za narednu godinu, uticaj pandemije Covid-19 na poslovanje preduzeća iz ove djelatnosti, Izmjene i dopune Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata i Informacija o sektoru građevinarstva za 2020. godinu. U Programu rada su data najvažnija pitanja i zadaci kojima će se Udruženje baviti u narednoj godini i dopunjavaće se aktuelnim temama u ovoj oblasti.
- Odbor će između ostalog pratiti implementaciju Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, razmotriti novu metodologiju izdavanja licenci za pravna lica u oblasti građevine, postupak legalizacije, kapitalne investicije, projekte EU, mogućnosti unapređenja industrije građevinskog materijala i drugo - navode iz PKCG.
Negativni uticaju pandemije
Miroljub Vojinović iz kompanije
Čelebić smatra da je Program rada kvalitetan, te da se posebno treba fokusirati na edukaciju građevinara, kako bi mogli da u većoj mjeri koriste digitalne servise. Istakao je i da je poslovno okruženje pretpjelo značajne posljedice zbog pandemije Covid-19, što će se odraziti i na građevinski sektor, pa i na kompaniju Čelebić.
- Primijetna je usporenost u komunikaciji sa državnom administracijom zbog čegabi Privredna komora trebalo da inicira razgovore kako bi se situacija u ovom segmentu unaprijedila. Zatvaranje granica se negativno odrazilo na kadrovsku strukturu u građevinskim kompanijama koje koriste usluge radnika iz okruženja - rekao je Vojinović.
Dodao je i da odluka o skraćenju radnog vremena i ograničavanju kretanja doprinosi padu produktivnosti, većim gužvama u saobraćaju i prodavnicama.
Predsjednik Odbora Mile Gujić saglasan je sa ocjenama iz kompanije Čelebić i dodao da rad od kuće i odsustvo zbog bolesti zaposlenih prave "ogroman pritisak" na poslovanje.
- Moramo izvući pouke iz ove situacije i da preko Komore ubrzamo komunikaciju i procedure državne administracije prema građevinskim kompanijama - rekao je Gujić.
Govoreći o situaciji na tržištu, Gujić je kazao da postoji interesovanje za kupovinu stanova, ali u manjem obimu nego prošle godine. Ističe značaj projekta 1000+ za održavanje građevinskog sektora do dolaska boljih vremena.
Novine koje donosi izmijenjeni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata
Sekretar Balša Rakčević ocijenio je da će usvojene izmjene i dopune Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, u kojem su predstavnici privrede imali aktivno učešće, ubrzati procese koje su privrednici identifikovani kao biznis barijere u ranijem periodu.
- Značajno su skraćeni rokovi izmjena važećih planskih dokumenata do donošenja Plana generalne regulacije. Izmjenama ovog zakona opštinama se daje mogućnost umanjenja plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta (komunalija) do 100%, na određenu vrstu investicija - objekata. Do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, koji bi trebalo sveobuhvatnije da uredi pitanje komunalnog opremanja za cijelu državu, ovo rješenje će predstavljati značajan podsticaj za investiranje - rekao je Rakčević.
(Foto: mosher/shutterstock.com) Podsjetio je i da su privrednici oslobođeni i plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta kada je u pitanju građenje objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje, kao i za hotele sa najmanje četiri zvjezdice. Takođe proširen je i broj lokalnih objekata od opšteg interesa za koje izvršni organ Opštine može da utvrdi lokaciju za građenje i izda urbanističko tehničke uslove, sto značajno skraćuje procedure.
- Veoma je važno istaći da je data mogućnost članom 218a, da na zahtjev privrede, Vlada izda urbanističko tehničke uslove za izgradnju objekata proizvodnje i/ili prerade koji zapošljavaju 50 radnika i više, hotela, turističkog naselja odnosno turističkog rizorta kapaciteta od 150 ležajeva i više, energetike i dr. Takođe, produžen je rok za legalizaciju bespravnih objekata sa olakšanom procedurom - dodao je.
Rakčević je istakao i da je kod obavljanja djelatnosti novitet vraćanje nekih nadležnosti Inženjerskoj komori, kao što je, na primjer, obavezno članstvo i potreba polaganja stručnog ispita.
- Takođe, Inženjerska komora uvodi program obavezne obuke odnosno stručnog usavršavanja ovlašćenih inženjera i revizora. Novim rješenjem je predviđeno da, u zavisnosti od gabarita objekta, može biti smanjen broj obaveznih struka za obavljanje djelatnosti revizije tehničke dokumentacije i stručnog nadzora u kompanijama, a sve u cilju da se veći broj privrednih subjekata uključi u ove poslove, ali ne na uštrp kvaliteta - istakao je Rakčević.
On je predstavio i Informaciju o poslovanju u sektoru, u kojoj se navodi da je vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvih devet mjeseci 2020. godine iznosila je 544,7 mil EUR i manja je za 7,9% u odnosu na uporedni period prethodne godine.
- U prvoj polovini 2020. u Crnoj Gori je izdato 120 građevinskih dozvola a predviđeno je građenje 973 stana površine od 55.865 m2. Uvezeno je građevinskog materijala za 69,5 mil EUR, 23,88% manje u odnosu na uporedni period, izvezeno u vrijednosti od 5,34 mil EUR, što je za 7,8% više - pokazuju podaci.
Preporuke
Odbor Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala dao je i nekoliko preporuka za razvoj sektora
- Prije svega neophodno je razmotriti mogućnost uvođenja programa podrške koji će doprinijeti supstituciji uvoza građevinskog materijala revitalizacijom postojećih objekata i opreme i nabavkom nove, čime bi se omogućila valorizacija raspoloživih resursa (drvna masa, mineralni resursi). Takođe. potrebno je raditi na afirmaciji Zakona o privatno-javnom partnerstvu, kako bi na taj način animirali domaće i inostrane kompanije, da učestvuju u finansiranju i izgradnji kapitalnih državnih projekata - saopšteno je iz PKCG.
Jedna od preporuka je i da se ubrzaju procesi vezani za izgradnju saobraćajne infrastrukture, imajući u vidu da su od strane EU, kroz Berlinski proces, već utvrđeni i podržani glavni saobraćajni koridori koji će povezati region.
- Na kraju, treba raditi na afirmisanju i promociji deficitarnih zanimanja u sektoru građevinarstva, u cilju smanjenja nezaposlenosti, kao i zavisnosti od radne snage iz inostranstva - zaključuje se u saopštenju PKCG.