NavMenu

Zašto novi uređaji traju sve kraće - Zagovornici pokreta "Pravo na popravku" traže odgovornost proizvođača

Izvor: cirkularnaekonomija.org Petak, 27.11.2020. 08:10
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay/ Pexels)Ilustracija
Nekada je bilo jednostavno - svako domaćinstvo imalo je jedan frižider, mašinu za veš, televizor, usisivač koji bi, uz malo sreće, radili i po nekoliko decenija. Danas, uređaji traju skoro kao sezonska garderoba, a odbacujemo ih olako, zato što nam se više ne dopadaju i želimo novi model ili su se pokvarili, pa se ispostavi da je isplativije kupiti novi uređaj, nego popraviti stari. Kako je moguće da se uređaji danas, kada je tehnologija toliko napredovala, kvare više nego u prošlom vijeku i sve ih je teže popraviti?

Moguće je, kažu zagovornici pokreta "Pravo na popravku", jer su proizvođači namjerno učinili popravljanje stvari veoma teškim, time što su ograničili dostupnost rezervnih djelova ili postavili zabrane ko može da popravlja njihove proizvode. I u tome su svi složni, od proizvođača mobilnih telefona, televizora, frižidera, do proizvođača automobila.

Pokret "Pravo na popravku", koji ima sve više pristalica širom svijeta, zahtijeva od proizvođača da učini dostupnijim popravke proizvoda. Cilj pokreta je da obaveže kompanije da svoje djelove, uputstva i informacije učini dostupnim mušterijama i servisima za popravku kako bi se produžio životni vijek proizvoda. Kako kažu, današnja situacija ohrabruje kulturu bacanja jer je učinila popravljanje preteškim.

- Mnogo proizvoda nije napravljeno da traje. Ali ako imate dovoljno opcija za popravku, i najgorim proizvodima možete produžiti život - kaže Gay Gordon-Byrne, izvršna direktorka američke Asocijacije za popravku koja se zalaže za legislative u ovoj oblasti.

Ovaj pokret ima zagovornike i u Evropi. Prema podacima Eurobarometra, 77% građana Evropske unije bi radije popravilo uređaj nego ga bacilo, a 79% misli da bi proizvođači morali učiniti popravljanje digitalnih uređaja jednostavnijim. Francuska je najavila da će sledeće godine uvesti indeks popravljivosti za određene uređaje, poput telefona, televizora, laptop računara, mašina za veš. Riječ je o sistemu oznaka koji će transparentno pokazati kupcima kakve su šanse za popravku.

Dobra vijest stigla je iz Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta koji je početkom mjeseca izglasao Mišljenje o kružnoj ekonomiji. Zastupnici su izglasali da rezervni djelovi moraju biti dostupni tokom očekivanog trajanja uređaja po cijenama koje su razumne. Jedna od autorki ovog spisa, čiji je cilj duže trajanje uređaja, jeste hrvatska evroparlamentarka Biljana Borzan. Ona primjećuje da se čak 80 odsto uređaja kvari zbog greške koja se lako mogla riješiti u fazi dizajna.

- Prije ste mogli pokvarenu bateriju na mobilnom sami zamijeniti, a sad ste prisiljeni na skupe popravke kod specijalizovanih servisera. Istraživanja su pokazala da su takve prakse dovele do zatvaranja velikog broja radnji za popravke jer im proizvođači ili onemogućuju uputstva ili nabavku rezervnih djelova - tvrdi Borzan, a prenosi hrvatski portal Index.


Šta kažu proizvođači?

Proizvođači, s druge strane, iznose argument kome je teško prigovoriti. Njima je, kažu, jedini cilj da zaštite svoje mušterije, njihovu privatnost i bezbjednost, a to mogu postići jedino ako ograniče ko može popravljati njihove uređaje. Apple, na primjer, zahtijeva određene alatke i autorizovane djelove, druge kompanije kažu da kompjuterski kod koji pokreće uređaj ostaje vlasništvo proizvođača, ne kupca, što dalje smanjuje mogućnosti za popravku koju bi uradila treća strana. Proizvođač traktora John Deere koristi sporazum o licenci s farmerima koji im zabranjuje skoro sve popravke. Isto su učinili i neki proizvođači medicinske opreme koji zabranjuju bilo kome osim ovlašćenim tehničarima da dobiju djelove ili uputstva za popravke što se naročito opasnim pokazuje tokom pandemije, kada stoprocentna zavisnost od proizvođača znači i da pacijent neće dobiti uređaj koji mu je potreban.

- Ljudi samo žele da poprave svoje stvari. Umorni smo od previsokih cijena za popravke koje nam nameću proizvođači, umorni smo od elektronike za jednokratnu upotrebu i od toga što nas guraju da kupujemo novo, umjesto da popravimo ono što već imamo. Elektronski otpad je najbrže rastući otpad na svijetu i krajnje je vrijeme da zaustavimo proizvođače u ograničenju prava na popravku. Popravka je bolja za potrošače, bolja je za životnu sredinu i svidjelo se to proizvođačima ili ne, sve više ljudi se slaže: Zaslužujemo pravo na popravku naših proizvoda - rekao je prošle godine Nathan Proctor, direktor kampanje američkog pokreta "Pravo na popravku" koju je podržala i senatorka Elizabeth Warren.

Neki idu dalje od apela i molbi proizvođačima. Prošlog mjeseca, francuska grupa za zaštitu prava potrošača podnijela je tužbu protiv Nintenda tvrdeći da je ova kompanija znala da se neki djelovi suviše brzo kvare. U Americi se vodi borba u državi Masačusets gdje zagovornici prava potrošača traže da se nastavi pravo vozača da popravljaju automobil u lokalnim radionicama umjesto samo kod autorizovanih dilera. Ali, proizvođači su uzvratili udarac. Grupa koju podržavaju proizvođači "Koalicija za bezbjedne i sigurne podatke" napravila je multimilionsku reklamnu kampanju u kojoj poručuje ljudima da na ovaj način rizikuju krađu identiteta, ličnih podataka koji se čuvaju u vozilu i napad hakera.


Podsticanje kulture bacanja

Ali da se vratimo na početak. Kako se prave današnji proizvodi? Da li je na mjestu optužba o svjesnoj namjeri proizvođača da proizvode dizajniraju da budu kratkog vijeka kako bi ohrabrili potrošače da kupuju više stvari?

Studija njemačke istraživačke grupe Oeko-institut pokazuje da je proporcija većih kućnih uređaja koji su postajali neupotrebljivi u roku od pet godina rasla od 3,5% 2004. godine na 8,3% 2012. godine. Hrvatska evroparlamentarka Borzan poručuje da ovom treba stati na put.

- Nedavna njemačka studija je pokazala kako je kvarenje bijele tehnike, poput mašina za pranje i frižidera u sedam godina poraslo za oko 5 odsto. Procjenjuju da je to udar po članu domaćinstva oko 110 EUR mjesečno. To je posebno zabrinjavajuće, ako uzmemo obzir kako modeli kućnih aparata koje su kupile naše mame i bake još rade. Zato smo izglasali zahtjev za strogom zabranom ugrađenih kvarova - rekla je Borzan.

I tu dolazimo do važnog pitanja, produžene odgovornosti proizvođača, koncepta u kom proizvođači treba da snose značajan nivo odgovornosti za uticaj svog proizvoda na životnu sredinu tokom svih faza njegovog životnog ciklusa. Ovo bi trebalo da smanji otpad na izvoru i da spriječi planirano zastarijevanje uređaja.

Čak i neznatno produženje životnog vijeka proizvoda, može imati značajne koristi. Ako bi Amerikanci produžili život svojih telefona barem za jednu godinu, to bi bila ušteda za klimu jednaka sklanjanju 636.000 automobila sa puta, procjenjuje organizacija za zaštitu prava potrošača Američka istraživačka grupa o javnom interesu.

A da imamo još mjera na raspolaganju, dokazuje predlog Burzan o uvođenju mjerača korišćenja uređaja kako bi se ojačalo tržište polovne robe.

- Današnji kućni aparati imaju toliko elektronike u sebi da uvođenje mjerača korišćenja nije prevelik zahtjev. Naime, nije isto kad samac koristi mašinu za veš i kad je koristi petočlana porodica. Onaj ko kupuje korišćeni uređaj tako bi znao šta može od njega očekivati i povećalo bi se povjerenje u tu vrstu robe. Sistem gdje konstantno kupujemo i bacamo je neodrživ i EU se obavezala da će do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent - podsjeća Borzan.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.