Iz inostranstva nekada stiže i pet puta više upita nego što naša preduzeća imaju kapaciteta da prihvate. Tako je jedan remonter šinskih vozila iz Srbije, samo tokom poslednje dve godine imao 35 zahteva za saradnju, a uspeli su da zaključe svega 3% ponuđenih ugovora. Jedan od ključnih problema, tvrde privrednici, je nemogućnost naših firmi da brzo prilagode proizvodnju novom zahtevu. To podrazumeva da jednostavno i u kratkom roku dođu do novca za investiranje, a bankarski sektor ne deli zajmove ni lako, ni jednostavno, niti svakom.
Firma Eco baling rešila je da promeni delatnost. Iz lanca reciklaže odlučili su da pređu u proizvodnju eteričnih ulja. Sredstva su potražili najpre od Fonda za razvoj, ali su dobili svega četvrtinu traženog novca, što nije bilo dovoljno ni za neophodni destilator.
- Obrazloženje je bilo da mi najpre krenemo u proizvodnju, pa da im se kasnije opet obratimo - objašnjava Nevena Matijašević, direktor preduzeća.
- To je kao da vam kažu evo vam za opremanje restorana, ali vam ne daju novac za šporet. Mi bismo izgubili jednu godinu, jer se rasad biljaka stavlja zimi, a bere u proleće. Obratili smo se zato komercijalnim bankama. Pošto smo već imali firmu i dva pozitivna bilansa dobili smo kredit, nepovoljniji od Fonda za razvoj. Zakasnili smo i realizovali tri, umesto deset hektara zasada. Ko je početnik i ko nema dobru nekretninu za garanciju, nema šanse.
Mreža za poslovnu podršku povezuje kompanije iz Evrope i regiona sa proizvođačima u Srbiji. Njihovo iskustvo govori da je srpskim kompanijama teško da odgovore zahtevima naručilaca, jer ne mogu u podnošljivom roku da obezbede potrebne mašine.