NavMenu

Elektronska razmena dokumenata u Srbiji - regulativa, tehnologija, cene...

Izvor: Promo Sreda, 22.03.2017. 15:39
Komentari
Podeli
Prema statistici još iz 2011. godine 42% velikih i 22% malih i srednjih preduzeća koristilo je elektronske umesto papirnatih računa. Daljim širenjem EDI usluga među ostalim privrednim subjektima u sledećih 6 godina do 2017, što znači da taj projekat možemo proveriti u toku ove godine, preračunato je da će Evropska unija ektronskom razmenom uštedeti dodatnih 243 milijardi EUR, kaže Zoran Đurđević, direktor Kala konsaltinga.

Šta je EDI, i kakvi se efekti očekuju u Srbiji?

- Koliko ja znam u Srbiji nisu pravljene takve procene, ali shodno veličini, srazmerne efekte od uvođenja EDI-ja treba očekivati svuda. Ali da se vratimo na početak. EDI – Electronic Data Interchange ili na srpskom jeziku elektronska razmena dokumenata je pojam star preko 30 godina, a odnosi se na razmenu poslovnih dokumenata između poslovnih partnera u standardnom elektronskom formatu, direktno od kompjutera do kompjutera.

Prelaskom sa papirnate na elektronsku razmenu dokumenata smanjuju se troškovi poslovanja, povećava brzina procesa, smanjuju greške i unapređuju odnosi između poslovnih partnera. EDI zamenjuje papirnatu poštu, faksove i email. Reći će neko "pa i email je elektronska pošta", da naravno ali ako nekome pošaljete dokument email-om, on mora da ga odštampa, arhivira u papirnom formatu i prekuca u svoj informacioni sistem. Jedina razlika je način slanja, umesto poštom šaljete mejlom. Ovde je koncept sasvim drugačiji, a mogućnost ljudske greške je svedena na minimum. Na primer, kada kupac generiše narudžbenicu u svom kompjuteru tako je ona već procesuirana u kompjuteru dobavljača.

Ako EDI postoji već 30 godina zašto je u Srbiji tek sada aktuelan?

- EDI se uvodio direktno između kupca i dobavljača, bez posrednika i zbog toga je bio skup za implementaciju. Svaki novi EDI interface koštao je hiljade dolara, a bili su potrebni meseci da se implementira. Kada uspostavite vezu sa svojim dobavljačem teško da ćete ga zameniti i ako za to postoje valjani razlozi. Sklonost kompanija-kupaca da EDI prilagode sebi činile su ga još skupljim i veoma komplikovanim za one dobavljače koji su radili razmenu sa više kupaca.
Pojavom XMLa i široko pojasnog Interneta stvari su se drastično promenile. XML ulazi u skup standard koji omogućava razmenu podataka između računarskih sistema čije tehnologije nisu kompatibilne. Sada već imate dosta softverskih kompanija koje u svoja rešenja ugrađuju mogućnost importa i exporta podataka u XML i sličnim formatima.

Ali struktura podataka kod partnera nije ista?

- Tako je, čak i da su softverska rešenja kompatibilna, struktura podataka, način označavanja proizvoda i lokacija nisu isti. Kao standard za označavanje proizvoda nametnuo se GTINGlobal Trade Item Nuber, a za lokacije GLNGlobal Location Number. Međutim problem stukture podataka time još uvek nije rešen. Tu se pojavljuju EDI provideri, firme koje su specijalizovane da uspostave vezu između informatičkih sistema poslovnih partnera bez obzira na kompatibilnost i strukturu podataka, koristeći već pomenute standarde.

Zbog čega su EDI provideri značajni?

- EDI provideri su pre svega doprineli da cene implementacije i korišćenja EDI usluga postanu dostupne svima, slično kao kod mobilne telefonije. Provideri su takođe značajni u slučaju spora između poslovnih partnera. Ako dođe do neusaglašenosti podataka iz bilo kog razloga onda je merodavno ono što je kod EDI providera. Zbog toga KALA konsalting kao EDI provajder, pored usluga razmene podataka, pruža i besplatne usluge arhiviranja podataka u roku od 2 godine, tekuća i prethodna. Tim podacima mogu da pristupe i oni koji su poslali i oni koji su primilii dokument i mogu da se uvere u verodostojnost. Inače po komercijalnim uslovima radimo i arhiviranje podataka na period od 11 godina.

Kakva je situacija na srpskom tržištu?

- Da krenemo od zakonodavstva, kao osnove za elektronsko poslovanje. Zakon o elektronskom potpisu postoji i važi u praksi. Tu malo lutamo sa tumačenjima, ali zvanično tumačenje Ministarstva finansija (koje je zahtevao Mercator S pri ulasku u EDI projekat) je da se priznaju elektronski potpisane fakture (elektronski potpisani PDF dokument) i da se kao takvi mogu arhivirati u zakonom predviđenom vremenu (10 godina). Šta su medijumi na kojima se mogu čuvati to treba da kaže Zakon o arhivskoj građi. Ostali dokumenti se uglavnom razmenjuju u XML ili sličnim formatima. Ima doduše sporadičnih slučajeva da inspekcija zahteva papirnatu dokumentaciju ali u razgovoru sa predstavnicima Vlade Srbije rečeno mi je da će o tome povesti računa.

Sa EDI razmenom u Srbiji počeli su veliki trgovački lanci i njihovi veći partneri. To je veoma pozitivno, pošto se EDI širi kao paukova mreža. Kada dobavljači uspostave EDI razmenu sa jednim kupcem onda veoma brzo vide koji su to sve benefiti i žele da to urade i sa drugima.

Međutim, mi ovde pravimo greške kao svet pre 30 godina. Naime postoje EDI provajderi koji imaju staru tehnologiju ili potpuno nekompatibilnu sa drugima, zato što koriste neke svoje specifične standarde. Uvođenje i ekpsloatacija takvih sistema je i spora i skupa. Kupci ne žele da ulaze ponovo u nova rešenja zato što misle da su i ta rešenja spora i skupa pa na silu pokušavaju da nametnu rešenja koje su oni implementirali i svim svojim dobavljačima. Naravno i takvi EDI provideri izbegavaju da potpišu sporazume o interkonekciji sa drugim providerima, posebno sa onima koji imaju naprednu tehnologiju i čije su usluge dosta jeftinije. Tako pokušavaju da nametnu monopol na tržištu. Neki veliki kupci – prodajni lanci im svesno ili nesvesno u tome pomažu, zato što ne prihvataju usluge i drugih EDI providera. Rezultat je spor i skup razvoj i skupe EDI usluge u Srbiji.

Što se tiče KALA konsaltinga mi smo svim EDI provajderima ponudili ugovor o interkonekciji ali odziv je slab, upravo zbog pomenutog pokušaja monopolizacije tržišta i držanja previsokih cena usluga. A posledice – pa znate i sami da su u Srbiji najskuplji benzin, internet, mobilna telefonija, tj roaming...

Šta predlažete?

- Država može da pomogne, tako što će da proverava situaciju na terenu i da sprovodi antimonopolske zakone.
Što se nas tiče, tu mislim na nas ponuđače EDI usluga i vas kao ozbiljan poslovni medij, mi moramo da radimo na edukaciji poslovnih subjekata i da im ukažemo da postoji alternativa, koja je i brža i bolja i jeftinija.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Agro, Finansije

Digitalno svinjarstvo - Kupite Pig token, a posle dve i po godine dobijate 100 kilograma svinjetine

Uzgajate svinje, a ne odlazite na farmu, nema blatnjavih čizama, ni ustajanja u cik zore da bi se nahranile životinje. Zvuči filmski, ali nije. Krešimir Kuterovac, stočar iz Hrvatske, pokrenuo je sa kompanijom Beyondi i Blok Be platformu GoAgro pomoću koje svako može da postane stočar, a da posao uzgajivača svinja radi neko drugi. - Vi kupujete digitalni oblik svinje - PigNFT (Pig token). Minimalna cena je 220 EUR za koju posle dve i po

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.