NavMenu

Lubenice na foliji, a uzgoj dinja ananas sličan proizvodnji krastavca

Izvor: Agroklub Četvrtak, 19.08.2021. 13:06
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / PublicDomainPictures)Ilustracija
Otkako su krenule visoke temperature da "prže" zasađene biljke, Marina Kostić iz Donjeg Neradovca kod Vranja, sve češće sa suprugom Srđanom zaliva svoj bostan od koga ostvaruju planirane prihode. To čini isključivo u ranim jutarnjim satima kada je svježina najveća. Ne štedi ni na vodi, jer je ima u dovoljnim količinama.

Dok to radi pažljivo prati promjene na lozi bostana strahujući od nekakve iznenadne bolesti na kojima su gusto načičkane lubenice sorte fantazija i kraljica slasti, a od dinja ananas i domaće autohtone sorte karakteristične za ovo područje, a koje sa zadovoljstvom proizvodi u plasteniku i na otvorenom.


Autohtone sorte dinja sklone pucanju

Tek kada se uvjeri da je sa bostanom sve u redu ona kreće da bere sočne lubenice. To čini veoma pažljivo, trudeći se da ubere samo one koje su stasale za berbu. Za razliku od njih dinje bere sa mnogo manje muka, jer golim okom može da vidi koja je stasala za branje. Dinje pomenute sorte nikada ne pucaju i njih je veoma lako pokupiti sa zemlje.

To, međutim, ne važi kada su u pitanju autohtone sorte koje su sklone pucanju. Kostićeva ih najviše voli, jer svakog jutra ima priliku da uživa u njihovom mirisu koji se širi bostanom. Ne mogu da im odole ni slučajni prolaznici koji zastanu da kupe baš neku.

- Ljudi iz našeg kraja vole dinje. Stariji se uglavnom odlučuju za autohtone sorte, zato što su odrasli na njima i ne smeta im čak ni to što su pojedine veoma suve. Ovi mlađi se, međutim, isključivo odlučuju za ananas, zato što je puna vode i zato što im veoma prija na ovoj vrućni - kaže Kostićeva.

Bostan iz rasada

Proizvodnju dinja i lubenica i ove godine započela je sa suprugom iz rasada koga su sami proizveli. Rasad im je dobro uspio, jer su vodili računa da se klijanje semena odvija na temperaturi od 15 do 30°C. Takođe su pazili da tokom ove proizvodnje temperatura ne padne ispod 10 stepeni kako biljke ne bi požutele.

Ovako pripremljene sadnice zasadili su na rastresitom dobro pripremljenom aluvijalnom zemljištu koje je idealno za proizvodnju lubenica. Svoj bostan ona proizvodi na foliji, pa nije u obavezi da obavlja i međuredno kultiviranje, što joj dodatno olakšava posao.

- Lubenice vole vodu, naročito u fazama razvoja loze i cvjetanja, a pogotovo u zametanju plodova. Vlažnost je izuzetno važna u vrijeme rasta plodova, a polivanje treba prekinuti dvadesetak dana prije zrenja - kaže Kostićeva.

Uzgoj dinja sličan krastavcu

Proizvodnja i uzgoj dinje ananas je, prema njenim riječima, slična krastavcu. Prije sjetve sjeme treba obavezno dezinfikovati, a može da se potopi i u toplu vodu tokom noći što će znatno ubrzati nicanje. Najveću potrebu za vodom ova kultura ima tokom cvjetanja i formiranja plodova. U tom periodu ne treba na njoj štedjeti vodu i to treba činiti u dužim vremenskim intervalima kako bi ona mogla da razvije snažan korjenov sistem. Kada dinje počnu da dozrijevaju treba smanjiti intenzitet zalivanja kako bi plodovi bili što boljeg kvaliteta.

- Ananas dinje uvek beremo posle podizanja rose. Kidamo samo one plodove koji imaju sitne pukotine, jer je to znak da je plod zreo za berbu - tvrdi sagovornica Agrokluba, koja ističe da je proizvodnja autohtonih sorti dinja, čije sjeme se u vranjskom kraju još uvijek čuva, mnogo lakša zato što su otpornije na bolesti.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Vijesti

UIO odložila kupovinu zgrade u centru Banjaluke

Nekoliko dana prije nego što će im isteći rok da se izjasne o ponudi firme Grand trade (Grand trejd) za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci, Uprava za indirektno oporezivanje BiH se dogovorila sa ponuđačem da se rok za konačnu odluku prolongira za još nekoliko mjeseci. Firma biznismena Mileta Radišića, koji je ležao u zatvoru zbog privrednog kriminala, dostavila je u januaru ove godine dvije ponude, prenosi Capital. Prvom je Upravi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.