Na platažama Anđelić u Hercegovini uzgajaju organski šipurak - Plasman osiguran, u planu proizvodnja džema

U Ljubomirskom polju, u blizini Trebinja, pod zasadima šipka ili šipurka nalazi se deset hektara. Vlasnik plantaže Radovan Anđelić na ovaj poduhvat odlučio se zbog činjenice da je na tržištu potražnja za sirovinom velika.

Ove godine očekuje rod na tri hektara koja su zasađena prije tri godine. Prinosa je bilo, kaže, i prošle sezone ali simbolično. U međuvremenu je zasađeno još sedam hektara, tako da trenutno posjeduje oko 30 hiljada sadnica ili grmova.

- Nisam siguran jesmo li jedini u Bosni i Hercegovini, ali ono što znam, moglo bi se reći da smo pioniri u ovome, što se tiče sadnje i tehnologije - kaže naš sagovornik, dodajući da su oni inače organski proizvođači i rade sa organski sertifikovananim sadnica pa im je i proizvod takav. - Šipurak tretiramo prihranama i zaštitnim sredstvima po odobrenjima sertifikacijskih kuća - navodi Anđelić, vlasnik preduzeća koje se bavi proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja.

Računajući da će teško biti obezbijediti radnu snagu, cilj je bio plantažu prilagoditi mašinskom branju.

Prema njegovim riječima, razlika između redova je četiri metra tako da može traktor proći sa zakačenom mašinom kada je branje. - Nećemo još uvijek kupovati mehanizaciju jer je preskupa dok ne bude svih deset hektara na rodu i dok još neko ne posadi i to po našim instrukcijama, a da mi onda idemo i otkupljujemo i mašinski beremo - objašnjava naš sagovornik, ističući kako misli da će ove godine ubirati rod nekim sistemom ručno, a rodne grane će odrezati pa na prikolicu i onda pod nastražnicom da se skida plod.

Sušenje na niskoj temperaturi za više vitamina C

Anđelić dalje priča da će fokus biti na preradi. Pojašnjava da su to radili i sa divljim šipurkom, a u budućnosti planiraju i preradu šipurka u džem.

- Imamo sad jednu liniju za sušenje, kao i onu koja odvaja košpice. Prije svega, dlačice se moraju izbaciti jer su inače otrovne. Onda slijedi priprema za čaj pa sjemenke idu posebno. Posjedujemo i presu za hladno cijeđena ulja tako da mislim da smo i tu pioniri kad je u pitanju ova vrsta jer ima strašno tvrdu sjemenku, možda najtvrđu od svih drugih iz kojih se vade hladno cijeđena ulja - priča za Agroklub ovaj proizvođač.

Njihov princip je i sušenje i cijeđenje na što nižoj temperaturi da bi se zadržao C vitamin u što većoj količini, odnosno da ne dođu u situaciju da uzgajaju nešto što je prvenstveno dobro zbog C vitamina, a da njega zapravo ni nema.

Dalje objašnjava da bi šipurku ipak trebalo obezbijediti adekvatne uslove.

Koji su optimalni uslovi uzgoja?

Prvo sadnica mora prava da se posadi. Kako kaže ovaj uzgajivač, danas se bez vode ipak ne može iako jeste divlja biljka pa bi bilo idealno da se može zaliti. Plantaže su na 550 metara nadmorske visine, tako da su to skoro optimalni uslovi što njemu godi u svakom slučaju. I obrada zemljišta mu je neophodna, pogotovo kad je mali jer mu tada treba pomoć da se izbori. Tu je i frezanje, međuredno okopavanje, okopavanje unutar redova tako da ima posla, pogotovo ako je veća površina u pitanju.

Prošle godine je otkupna cijena koja se plaćala beračima za svježi plod iz prirode, iznosila 1,5 KM. Naš sagovornik naglašava da mu tržište neće biti problem.

- Plasman zaista nije problem, mi već nekoliko godina radimo ovo sa šipurkom iz prirode. Evo sad upravo siječemo za isporuku u Njemačku. Imamo zahtjev gdje kupac traži da budu sječeni komadi za filter vrećice za čaj. -

To bi onda podrazumijevalo da posjeduju odgovarajuće sjeckalice, mlinove, sita jer je obavezna odgovarajuća oprema. Takođe smatra da ne može doći do hiperprodukcije ove vrste.

Anđelić objašnjava da je glavni proizvođač šipka u svijetu Čile, no da tamo uspijeva otprilike u ovo vrijeme pa tu vidi svoju šansu na tržištu. Pored toga kupci vole da se osiguraju sa dvije strane, objašnjava naš sagovornik za kraj.