Zašto je konoplja biljka budućnosti?

Konoplja je bila uzrok zavade Rima i Kartagine koji su se borili za prevlast nad tržištem ove izuzetne biljke. Kraljevi i kraljice su se sahranjivali u odeždi od njenih vlakana, a kralj Karlo Veliki je donio prvi zakon o njenom uzgoju. Svi podanici su bili obavezni da je gaje, jer je imala važnu ulogu i u miru i u ratu.

Na godišnjem nivou od 1 hektara konoplje proizvede se toliko vlakana kao na 2 do 3 hektara pamuka. Konopljina vlakna su jača i meška od pamuka, traju dvostruko duže od pamuka i neće podležu pljesnima.

Konoplja raste kao korov i lako raste, nije potrebno navodnjavanje i ne zahtjeva pesticide. Zauzima malo prostora, proizvodi više po hektaru od drveća i biorazgradiva je. Na godišnjem nivou, od 1 hektara konoplje proizvede se toliko papira kao 2 do 4 hektara drveća. Od papirne maramice do kartona, sve vrste proizvoda od papira mogu se proizvoditi od konoplje.

Kvalitet papira od konoplje je superiorniji od papira na bazi drveta. Konopljin papir trajaće stotine godina bez razgradnje, može se reciklirati mnogo više puta od papira na bazi drveta i zahtjeva manje toksičnih hemikalija u procesu proizvodnje od papira napravljenog od drveća.

Konoplja se može koristiti za proizvodnju jakih, izdržljivih i ekološki prihvatljivih zamjena za plastiku. Hiljade proizvoda napravljenih od plastike na bazi nafte može se proizvesti od kompozita na bazi konoplje.

Konoplja bi mogla biti čudotvorna kultura koja spašava ekonomiju i samu planetu. Može igrati ključnu ulogu u skoro svakoj industriji, može da obezbijedi hranu, gorivo, odjeću, pa i automobile.

Svaki dio biljke se može koristiti. Od stabljike pravi se tekstil, platno i kanap, dok se njegovo drvenasto jezgro - koristi za papir, građevinarstvo i podlogu za životinje. Sjeme sadrži puno proteina, vlakana, omega-3 masti i drugih hranljivih sastojaka. Njihovo ulje se može koristiti za boje, ljepkove, kuvanje i plastiku.

Potrebne su godine da drveće raste dok se ne može ubrati za papir ili drvo, ali konoplja je spremna za berbu poslije oko 4 mjeseca, nakon sjetve. Konoplja može da raste na većini zemljišta pogodnog za uzgoj, dok šume i farme drveća zahtijevaju velike površine zemljišta na nekoliko lokacija.

Berba konoplje umjesto drveća takođe bi eliminisala eroziju usljed sječe, čime bi se smanjio gubitak gornjeg sloja tla i zagađenje vode izazvano oticanjem tla.

Nijedan drugi prirodni resurs ne nudi potencijal konoplje. Konoplja kanabisa je sposobna da proizvodi značajne količine papira, tekstila, građevinskih materijala, hrane, lijekova, boja, deterdženata, lakova, ulja, mastila i goriva. Industrijska konoplja ima ogroman potencijal da postane glavni prirodni resurs koji može imati koristi i za ekonomiju i za životnu sredinu.

U BiH još uvijek ne postoji uzgoj industrijske konoplje, dok u Srbiji već možete kupiti na desetine hiljada proizvoda napravljenih od konoplje uzgajane u ovoj zemlji. Svi proizvodi su 100% prirodni i dobijaju se isključivo preradom industrijske konoplje uzgajene i prerađene u Srbiji, a sirovinu obezbijeđuje Poljoprivredna zadruga Konoplja iz Novog Sada. Konoplja proizvedena u Srbiji osigurava sigurno snabdijevanje kvalitetnim sirovinama, monitoring u svim koracima prerade, te kvalitet konačnog proizvoda.

Poljoprivredna zadruga Konoplja Novi Sad

industrijska konoplja

gajenje konolje

proizvodi od konoplje

plastika od konoplje

kanabis