Zašto je proizvodnja duvana neisplativa?

Bijeljinski Duvan ove godine planira da, od 80 kooperanata iz Semberije i Posavine, otkupi 500 tona suvog duvana. Proizvodnja se smanjuje iz godine u godinu, jer nije isplativa ni za poljoprivrednike, ni za organizatore. Kažu da u Bosni i Hercegovini nema dobre volje da se održi ova proizvodnja, povećanjem podsticaja iz naplaćenih akciza na cigarete, niti obavezivanjem proizvođača da, na tržištu BiH, moraju prodavati domaći duvan.

Duvan je prošle godine otkupio rekordnih 780 tona sirovine, jer su pored Semberije otkup proširili i na Posavinu, pa čak i na dio Federacije BiH, ali se sušeni duvan sve teže prodaje. Pod pritiskom multinacionalnih kompanija koje su otkupile i zatvorile domaće fabrike duvana, proizvodnja se gasi.

- Proizvodnja duvana vrlo brzo će nestati, ne samo sa područja Srpske, nego i regiona, jer multinacionalnim kompanijama koje su preuzele sve fabrike cigareta na Balkanu i u Evropi, nije interesantan duvan sa ovih područja - rekao je Svetotar Mihajlović, savjetnik direktora AD Duvan.

Da nema dobre volje za održanjem proizvodnje duvana potvrđuju i zakonska rješenja koja ne donose suštinske promjene.

- Kada bi to pratio Zakon o akcizama i kada bi akciza na domaći duvan bila 0,5 KM, a na strane cigarete dvije KM, onda bi se strani proizvođači i firme trudili da otkupe naš duvan. Samim tim bi porasla cijena našeg duvana i tako bi se štitila domaća proizvodnja - istakao je Marko Mitrović, proizvođač duvana iz Čović Polja.

Mitrovići su za berbu duvana, koji su sadili na čak 18 hektara, kupili i najsavremeniji kombajn, ali će proizvodnju prepoloviti s obzirom da se ne isplati. Tako razmišlja većina poljoprivrednika.

Drago Dujović, poljoprivrednik iz Obudovca, kaže da je slaba računica proizvodnje duvana, ali je na to primoran, jer, kako je rekao, već ima obezbijeđene sušare i mašine i vrlo teško se preorijentisati na neku drugu proizvosnju.

Ulaganja su velika, pa u rodnim godinama, kada prodaju suvi duvan za 3,5 KM po kilogramu, proizvođačima ostaje tek ono što dobiju u vidu podsticaja.

To je oko 25 feniga iz republičkog budžeta i 15 feniga podsticaja grada. Јedini prostor za zaradu je povećanje prinosa, ali je i to moguće samo na parcelama koje se navodnjavaju.

Čedo Gotovčević, vršilac dužnosti direktora preduzeća Duvan, rekao je da bi poljoprivrednici u RS i okruženju imali računa u proizvodnji, neophodan je prinos od dvije tone po hektaru.

Mada su im i magacini puni, bijeljinski Duvan ovog proljeća na 17 hektara zasnovaće sopstvenu proizvodnju. Cilj im je, kao i poljoprivrednicima koji istrajavaju na sadnji duvana, opstati do nekih boljih vremena, ako ih bude.