Čisto zemljište, voda nezagađena - Raste potražnja za organskim proizvodima u BiH
- Prije svega toga supruga i ja nikada nismo ništa u životu posadili - kroz smijeh prepričava Suljović.
Na proizvodnju su se odlučili jer su im troškovi života rasli pa su htjeli pokrenuti neki svoj biznis.
- Vremenom imate porodicu, djeca rastu, vi u firmi stojite na istom, plata ista, troškovi rastu, sve više idete u kredite, tonete, a ne možete napredovati na poslu. Htjeli smo nešto pokrenuti, onda smo išli na tu organsku varijantu, pa smo htjeli napraviti neki posao da se može živjeti od toga - dodaje.
Što se tiče same organske proizvodnje, Suljović objašnjava da je ona jako zahtijevna i nema igranja sa raznim hemijskim sredstvima, jer postoje tačna pravila koja se moraju poštovati da bi se dobio certifikat.
- Imate plastenik paradajza i paprike i napadne ga biljna uš. Šta se radi? Ja volim reći da se u organskoj proizvodnji više prska nego u konvencionalnoj, ali se prska žarom, bijelim lukom, a ovamo se ništa ne prska, nego se stave tabletice i ubije se biljna uš, ali se ubije i glista, kontaminira se zemlja, i naravno da biljka upije sve to.
U restoranu organske hrane, kaže Suljović, poslužuju hranu uzgojenu na njihovom imanju. Sam objekat i jela koje prave također su prošli provjere i dobili certifikate.
- Organska jela u restoranu moraju biti označena i u njima mora biti minimalno 70 posto organskih namirnica. Cijene nisu veće u odnosu na standardne restorane, čak smo i jeftiniji jer imamo svoje namirnice.
Posjetom su, kaže Suljović, izuzetno zadovoljni, a mušterije se vraćaju jer traže "kvalitetu i zdravlje".
- Nama je svima važno kakvo ćemo imati auto, majicu, jaknu… A to hoćemo li pojesti nešto što nije dobro, to smo skroz zanemarili. Međutim, ljudi kod nas polako prate taj trend u svijetu i sve više su zainteresovani za zdravu hranu, ima ljudi kojima to doktori propisuju, imate dosta majki koje to traže zbog djece, ima dosta stranaca koji jedu samo organsku hranu, a u posljednje vrijeme i dosta naših mladih ljudi želi da se zdravo hrani - ističe Suljović na kraju razgovora.
Eterična ulja iz Nišića prodaju se u cijelom svijetu
U blizini njegovog imanja, na Nišićkoj visoravni nalazi se i velika organska proizvodnja Mejre Halilović, kojom se njena porodica bavi više od deset godina.
Na stotinjak hektara zemlje, Halilovići uzgajaju ljekovito bilje, žitarice i povrće od čega prave eterična ulja, čajeve, prirodne kreme, sapune i različita brašna, od kojih su najpoznatiji po heljdinom brašnu i proizvodima od heljdinog brašna.
- Od žitarica uzgajamo, osim heljde, i pšenicu, raž, zob, ječam… Od ljekovitog bilja kamilicu, lavandu, iris, mentu, melisu, miloduh, neven i tako dalje. Od povrća krompir, grah, luk i neke podzemne proizvode, s obzirom da smo na 1.000 metara visine. Organska poljoprivreda je teška, teža od od konvencionalne, jer tu ne koristimo ništa - objašnjava Halilović, dodajući da se na tržištu BiH organski proizvodi prodaju gotovo po istim cijenama kao konvencionalno uzgojeni proizvodi, dok su u svijetu puno skuplji.
Stoga su se okrenuli i izvozu, pa svoja eterična ulja prodaju po cijelom svijetu, pogotovo u Evropi, SAD-u, zemljema regije i Aziji.
Putujući po stranim državama kako bi dogovorili trgovinu, Halilovići su primjetili da BiH ima mnoge prednosti, jer ima čistu vodu, zemljište, planine…
- Mi smo imali taj koncept da ponudimo neki zdrav način života, kroz organsku proizvodnju i agroturizam, gdje nudimo osim zdrave hrane i druge sadržaje, pa ljudi mogu prenoćiti kod nas, uživati u prirodi i jezeru. To prepoznaju stranci, ali i naši ljudi dolaze. Svraćaju da kupe heljdine pogačice. Držimo se i drugih standarda, naša hrana je i košer i halal, čista u svakom smislu - objašnjava Halilović.
Certifikat može koštati i više od 1.000 eura
Sejad Herceg, predsjednik Saveza Organsko FBiH i sam je vlasnik organske proizvodnje u Novom Travniku i time se bavi već 19 godina. Objašnjava da biljni ili animalni proizvod, da bi bio organski, mora biti dobiti certifikat od validne certifikacijske kuće, po pravilima evropskih regulativa.
- Standari proizvodnje su da se ne koriste hemijska sredstva, pesticidi, herbicidi, umjetna gnojiva. Da se proizvodnja nalazi na području koje nije zagađeno i gdje nema mogućnosti zagađivanja u okolini. Na primjer, ako uzgajate pored autoputa gdje 24 sata prolazi 2.000 do 3.000 automobila ne možete se zvati organskim proizvođačem.
Certifikat se mora plaćati svake godine, a njegova cijena zavisi od više faktora, od certifkacijske kuće, koliko proizvoda imate, da li ćete ih izvoziti i slično.
- Ako je biljna proizvodnja do nekih dva, tri hektara može da vas košta od 250 do 400 EUR godišnje, a ako radite preradu i hoćete da certificirate svojih 20 proizvoda, ili ako hoćete da izvozite, to su onda dodatni troškovi. Na primjer, ako je u pitanju mala farma koja ima nekih svojih 20 proizvoda, možda ljekovitog bilja koje pakuje u čajeve, to može koštati od 1.000 do 1.500 EUR.
BiH još nema znak za organske proizvode
Herceg kaže da se bilježi rast potražnje za organskim proizvodima u BiH za nekih 10 do 15% godišnje. Međutim, dodaje, u Njemačkoj postoji više od 40% potržanje za organskim proizvodima.
Također, ne postoji ni inspekcijsko tijelo koje bi se bavilo i izdavalo dozvole kućama koje vrše certificiranje organskih proizvođača u FBiH, RS-u i Brčko distriktu. Nema ni registra ovih poljoprivrednika, tako da ne postoje zvanični podaci o količinama i površinama u ovoj proizvodnji, osim evidencija koje vode udruženja.
- Mi smo napisali akcioni plan kako bi se moglo pomoći organskom sektoru, kako da se napravi jedna zajednička legislativa i jedan znak za organsku proizvodnju za BiH, koji bi koristili proizvođači dva entiteta i Distrikta Brčko. To je predano Vijeću ministara - kaže Herceg.
Međutim, ističe u poljoprivrednoj proizvodnji, i organskoj i konvecionalnoj, u primarnom sektoru nema profita, ako nema mjera podrške i poticaja vlati.
- Bez toga nigdje na svijetu proizvođač nema profita bez obzira na količine proizvoda, ne može uspjeti, a u BiH je to još teže. Mi ne možemo biti konkurenti poljoprivredi u regionu iz razloga što oni imaju poticajne mjere, imaju uslove, mogućnosti i ambijent.
Herceg kaže da BiH ima dobre resurse za organsku proizvodnju, jer nema teške industrije, vode su poprilično čiste i nezagađene.
Stoga, ako bi se vlasti pozabavile ovim sektorom, dodaje, dosta ljudi bi se moglo zaposliti i pokrenuti svoj posao, a ruralna područja bi se ojačala.
Top priče
23.04.2024. | Energija, Industrija
Nepovratnih 20 mil KM - Elektroprivreda BiH raskinula ugovor s Kinezima za izgradnju Bloka 7?
Elektroprivreda BIH je raskinula ugovor sa partnerima iz Kine za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, saznaje Biznis.ba. Iz nekoliko izvora za Biznis je rečeno da je raskid ugovora uslijedio nakon što je EP BiH uputila nekoliko opomena pred raskid s pozivom da izvođač izvrši svoje obaveze i pristupi realizaciji po ugovora pitanju Bloka 7. Biznis.ba podsjeća da je krajem prošle godine Vlada FBiH dala prethodnu saglasnost na raskid
24.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Konferencija "Smart City Impact": Pametni gradovi kao putokaz za Bosnu i Hercegovinu
24.04.2024. | IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Zašto ovih dana svi govore o Bitkoin halvingu?
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Novi Opel Grandland na struju ima domet od 700 km (VIDEO)
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Finansije
Centralna banka BiH pridružila se RAMP-u Svjetske banke
24.04.2024. | Finansije
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Energy Net - Energija je u osnovi našeg biznisa
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Digitalizacija poštanskog sektora kroz zajednički veb portal
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Industrija
Agencija ZEDA vodi privrednike na sajam tekstila u Istanbulu, prijave do 30. aprila
23.04.2024. | Industrija
24.04.2024. | Finansije
Ove novčanice Centralna banka BiH povlači iz opticaja
24.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Porezna uprava FBiH želi uvesti digitalni potpis, raspisan međunarodni tender od skoro 840.000 KM
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
Raspisan tender za remont agregata u HE Jajce I - Procijenjena vrijednost gotovo 600.000 KM
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
20.04.2024. | Energija, Građevina
Novi tender Sarajevogasa: 450.000 KM za građevinske radove na gasnom sistemu
20.04.2024. | Energija, Građevina