IT rješenja daju novu šansu poljoprivredi - Startapi iz BiH spremni i za globalno tržište, nedostaju investitori

I dok se evropske zemlje hvale dobrim primjerima upotrebe IT rješenja u poljoprivredi, kojim olakšavaju posao proizvođačima i promovišu domaće pametne tehnologije, Bosna i Hercegovina polako i stidljivo ulazi u tu oblast.

Ono što se nekad činilo nemogućim, danas i te kako može da se primijeni, jer precizna ili pametna poljoprivreda postaje sve popularnija tema među agronomima. Uvidjevši potencijal IT sektora, agronomi žele sarađivati sa njima kako bi poljoprivreda dobila novu dimenziju.

Nermin Nadarević, koji je sa svojim bratom pokrenuo portal Farmer.ba sa ciljem promocije domaće poljoprivrede, kaže za eKapiju da se danas u BiH, nažalost, vrlo malo koriste IT rješenja u agronomiji.

- Kako već duži niz godina pratimo koliko se primjenjuju IT rješenja u poljoprivredi na tržištu BiH, može se primijetiti da se tek u posljednje vrijeme počelo više razgovarati upravo o toj temi. Mislim da je to jedan od idealnih načina za prezentaciju domaće poljoprivrede svjetskom tržištu, jer vi doslovno sa nekoliko klikova iz bilo kojeg dijela svijeta možete da vidite šta se proizvodi u BiH, kakvo je trenutno stanje, kako izgledaju farme, kojim poljoprivrednim kulturama se ljudi najviše okreću i slično - kaže Nadarević.

Portal su pokrenuli jer, kako kaže, nije bilo dovoljno informacija koje su tražili o domaćoj poljoprivredi, a ukoliko su nešto i pronašli, to je bilo vrlo šturo i nedovoljno.

- U posljednje vrijeme poljoprivrednici se sve više raspituju o inovacijama koje bi im pomogle u njihovom radu i vjerujemo da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Još to nije na nivou razvijenijih zemalja Evropske unije, ali pomaka svakako ima. Nažalost, ljudi još vjeruju u onaj tradicionalni način i pristup poljoprivredi i svakako treba raditi na edukaciji samih poljoprivrednika, pružuti im priliku da olakšaju svoje poslovanja kroz napredna i inovativna rješenja. Mlađi poljoprivrednici i mlađe generacije su svjesni tih rješenja jer su odrasli u doba modernih tehnologija - ističe Nadarević.

A da mladi u BiH nisu pasivni i da im je ova oblast interesantna pokazuje primjer startapa Zoblak, koji nudi rješenje za automatski i udaljeni nadzor farmi pilića (brojlera). Cilj je spriječiti naglo umiranje velikog broja pilića u slučajevima kada na farmi dođe do katastrofe u funkcionisanju sistema grijanja, hlađenja, ventilacije ili napajanja. Iza ove ideje stoje Adnan Strojil, Amir Smajević i Senad Uka.

Uka za eKapiju objašnjava kako su došli na ideju da pokrenu Zoblak.

- Posmatrajući smjer razvoja tehnologije zaključili smo da postoji šansa da osvojimo dio tog rastućeg tržišta. Nas trojica se znamo još od fakulteta, te smo i radili zajedno nakon studija. U oktobru 2015. smo na večeri odlučili da naša znanja informatike, telekomunikacija te elektronike primijenimo u jednoj od tržišnih niša. Poljoprivreda se pokazala kao dobar izbor zbog važnosti za život, te relativne manje kompleksnosti od drugih niša koje smo razmatrali. Nakon eksperimentisanja i prototipiranja odlučili smo da napravimo jedno ovakvo rješenje.

Vlasnik farme brojlera dobije opremu (kutija, senzor, bežična kamera i ostali mehanizmi) i postavi je na odgovarajuće mjesto u farmi. Kutija se postavlja izvan same hale sa pilićima, dok senzor i kamera idu unutar hale. Nakon što se kutija uključi na internet, vlasnik farme može u svakom trenutku i gdje god se nalazi preko pametnog telefona, tableta ili kompjutera da pristupi i pogleda trenutno stanje temperature, dobavi sliku ili kratki video radi vizuelnog pregleda stanja.

- Dodatno, ukoliko se nešto nepredviđeno desi na farmi - previše niske ili visoke temperature ili nestanak struje, Zoblak u minuti pozivom alarmira vlasnika ili radnike preko 5 predefinisanih brojeva telefona – tako da i usred noći, ukoliko vlasnik spava, može biti informisan i spriječiti katastrofalne posljedice i time spriječiti velike finansijske gubitke - objašava Uka.

Zoblak već radi na dvije farme u BiH, a neke se pripremaju da ga uvedu. Prema informacijama koje imaju njegovi autori, kupci su zadovoljni i imaju planove proširenja i ideje o unapređenju sistema. Uka kaže da sada rade na osiguravanju investicije za širenje na globalno tržište. Uz to pararelno rade na pojednostavljenju instalacije samog Zoblaka, kako bi korisnicima bio olakšan početak rada na Zoblaku.

Novo polje ideja i izazova

Nermin Nadarević smatra da se narednih godina može očekivati još bolja saradnja IT stručnjaka i poljoprivrednika.

- Moderne tehnologije su postale dio naših svakodnevnih aktivnosti i vjerujemo da će tako biti i sa poljoprivredom. Ono što je najbitnije ali i najteže, jeste objasniti ljudima da mogu putem svojih mobitela pogledati šta se dešava u štali, pregledati svoje voćnjake, provjeriti temperaturu u farmi pilića, pratiti navodnjavanje svog voćnjaka ili prodati svoj med na drugi kraj države. Na tom planu mi ispred portala Farmer svakodnevno radimo kroz direktne sastanke i razgovore sa našim poljoprivrednicima.

Prema njegovim riječima, javljaju se investitori koji žele ulagati u statapove u poljoprivrednom sektoru.

- Dobili smo informacije da se investitori već raspituju za neka IT rješenja iz oblasti poljoprivrede iz BiH i to je stvarno lijepo čuti. IT startap scena u BiH svakako je prisutna, dosta je razvijena u većim gradovima, bilježi uspon i spada među najbrže rastuće privredne sektore u Bosni i Hercegovini. Iskreno govoreći, nakon našeg ulaska u sektor poljoprivrede kroz naš portal uvidjeli smo da tu ima strašno puno mogućnosti, ali i izazova. Nedavno smo učestvovali u Katana akceleratoru, koji podržava inovacije u poljoprivredi, i vidjeli smo mnoštvo odličnih ideja iz BiH i regiona. Stekli smo nove kontakte i upoznali se ljudima koji rade na odličnim rješenjima i inovacijama u poljoprivredi.

Planovi Zoblak tima

- U kontaktu smo sa potencijalnim investitorima i nadamo se da će uskoro neko od njih uložiti u naš startap. Zoblak tim je uspješno završio kalifornijsku startap školu Y combinator, koja je jedan od najpopularnijih i najuspješnijih akceleratora u svijetu. Unutar samog Zoblak sistema, kada se steknu uslovi za to, mislim na dovoljan broj mušterija, planiramo otići i korak dalje – istrenirati algoritme umjetne inteligencije da farmu nadziru sami. To nam je krajnji cilj projekta u smislu funkcionalnosti - kaže Uka.

Ukoliko ne uspiju osvojiti tržište, kaže, tehnologija koju su razvili do sada je vrijednost koju uvijek mogu iskoristiti za neki drugi slučaj, te se okušati na nekom drugom polju.

Teodora Brnjoš