Koliki je reprogramirani dug europskog tržišta nekretnina?

U drugom kvartalu 2012. prekogranične investicije na europskom su tržištu nekretnina dosegnule najvišu razinu od 2008. godine, navodi se u analizi međunarodne tvrtke za nekretnine CBRE.

Investicije izvan Europe čine 25 posto vrijednost svih investicija. Aktivnost sjevernoameričkih investitora ostala je na standardno visokoj razini, a zabilježen je znatan porast aktivnosti investitora iz Azije, s Bliskog istoka i iz Južne Amerike, osobito u drugom kvartalu 2012. godine. London je glavna destinacija izvaneuropskih investitora s gotovo 50 posto udjela u ukupnim takvim ulaganjima, a slijedi ga Pariz sa 17-postotnim udjelom. Investitori se drže sigurnih tržišta, prije svega Velike Britanije i Njemačke.

Ulagači na europskom tržištu nekretnina, za razliku od drugih neeuropskih investitora, usmjerili su investicije na nekoliko tržišta; 28 posto investicija završilo je u Londonu, a ostalo u Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i ostatku Velike Britanije. Nordijska su tržišta investitorima zanimljiva zbog stabilnih gospodarstva zemalja tog poluotoka, ali to je tržište zatvoreno jer tamošnji investitori ne žele ulagati u druge dijelove Europe. Nešto malo investicija iz nordijskih zemalja ide u Rusiju i tradicionalno u Njemačku kao sigurno tržište.

Rusija je nordijskim investitorima zanimljiva jer se tamo cijene obračunavaju u američkim dolarima, ali i zbog ekonomske snage Rusije te obilja resursa. Investitori iz SAD-a najaktivniji su bili u Njemačkoj i Italiji. Investicije iz Azije iz godine u godinu rastu i u prvoj polovini ove godine iznosile su 2 milijarde eura, a odnose se uglavnom na ulaganja u Londonu i Parizu. Ostatak Europe zasad ih ne zanima.

Prema vrsti investitora, dominiraju equity fondovi, a od domaćih investitora prednjače institucionalni (mirovinski fondovi i osiguravajuće tvrtke) koji preuzimaju sve veći udjel na europskom tržištu nekretnina. Petina svih transakcija u ovoj godini na europskom tržištu nekretnina odnosi se na mirovinske fondove i osiguravateljske tvrtke.

Banke su i dalje oprezne i kredite usmjeravaju isključivo na prvoklasne nekretnine na najboljim lokacijama i ne zanima ih tzv. sekundarno tržište. Problem duga na tržištu nekretnina toliki je da stručnjaci upozoravaju kako je nužna cjelovito i dugoročnije rješenja za cijelo europsko tržište.