Izvor: eKapija+ | Utorak, 04.08.2020.| 13:27
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Najznačajniji strateški projekat Bijeljine izgradnja autoputa i gasovoda do Banjaluke - Evo kako je definisan razvoj urbanog dijela grada

Bijeljina (Foto: sobijeljina.org )
Grad Bijeljina je u poslednjem periodu postao regionalni centar sjeveroistočnog dijela RS, i kao takav ima izuzetne investicione potencijale koji se u prvom redu ogledaju u njegovom strateškom položaju.

U svrhu što bržeg razvoja ovih potencijala, gradske vlasti su nedavno usvojile Urbanistički plan Bijeljine, čime su stečeni uslovi za usvajanje nižih urbanističkih dokumenata, odnosno regulacionih planova.

Kako za eKapiju objašnjavaju iz Direkcije za izgradnju i razvoj grada Bijeljine, koja je izradila ovaj plan, značajan doprinos u budućem razvoju Bijeljine svakako će imati izgradnja autoputa Bijeljina–Banjaluka, a što predstavlja najznačajniji strateški projekat u oblasti infrastrukture koji je već u početnoj fazi realizacije.

- Iako na raskrsnici puteva, interna saobraćajna mreža u samom centru Bijeljine nije na zadovoljavajućem nivou. Mada je u posljednim godinama učinjeno i izgrađeno mnogo, još uvijek treba usmjeriti ulaganja na rekonstrukcije i proširenja gradskih saobraćajnica - istakao je Stevan Čukić, jedan od projektanata i diplomirni prostorni planer.

Dodaje da je komunalna infrastruktura (vodovod i kanalizacija, toplifikacija i gasifikacija, elektro-energetska infrastruktura i telekomunikacije) planom definisana kao prioritetna oblast, te u zavisnosti od trenutnog stanja ovih mreža i objekata izdvajaće se prioriteti i usmjeravati buduća ulaganja.

- U plan su unijeti već izvedeni objekti i mreže, kao i planirani, a to se odnosi na gasnu mrežu, kanalizacioni sistem, čvorne trafostanice i magistralne vodove. Najznačajniji projekat iz oblasti komunalne infrastrukutre, svakako je magistralni gasovod Bijeljina–Banjaluka, čija trasa prolazi jugozapadnim obodom urbanog područja - kaže nam Čukić.

Dodatna razrada četiri industrijske zone

Blizina granica sa Srbijom i Hrvatskom, dobra postojeća i planirana saobraćajna povezanost sa užim i širim okruženjem, samo su neki od faktora koji su Bijeljinu učinili administrativnim, privrednim, prosvetnim i kulturnim centrom sjeveroistočnog dijela RS.

Zone urbnog područja Bijeljine (Foto: Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljine)
- Zbog svega navedenog, još ranije je prepoznata važnost planiranja posebnih lokacija za razvoj privrede i industrije. Četiri industrijske zone koje su definisane ranijim planskim dokumentima dodatno se razrađuju u svakom novom strateškom dokumentu prostornog uređenja u cilju povećanja atraktivnost ovih lokacija koje su već uveliko zaživjele.

Dodaje da s obzirom na to da već postoje četiri industrijske zone, ovim planskim dokumentom nisu planirane nove.

- Slobodne carinske zone, takođe, nisu tretirane ovim dokumetnom s obzirom na to da smještaj takvih zona u principu treba planirati van urbanog područja. Svakako će se u narednom periodu, nakon izgradnje autoputa, razmatrati i planirati izgradnja i tih zona, zbog postojanja povpoljnih prostornih uslova.

Kako kaže, u proteklom periodu Bijeljina se uglavnom bazirala na razvoj poljoprivrede kao jednog od glavnih pravaca razvoja, a zahvaljujući prirodnim potencijalima ovog područja.

- U poslednjih 10-ak i više godina jasno su prepoznati i drugi pravci razvoja proizašli iz geostrateškog položaja Bijeljine, ali i njenih drugih potencijala u prvom redu kvalitetnih lokacija građevinskog zemljišta. U tom smislu, značajni pravci razvoja, osim poljoprivrede, postaju industrija i turizam, a koji opet utiču na razvoj mnogih sekundarnih privrednih grana.

Kada je riječ o prostornim potencijalima, najznačajniji je sam geografski položaj Bijeljine.

- Svakako je potrebno naglasiti i činjenicu da Bijeljina predstavlja mjesto ukrštanja dvije najznačainije osovine razvoja RS koje su definisane Prostornim planom RS. Radi se o sjevernoj osovini razvoja koja od Bijeljine ide sjevernim djelom do Banjaluke, i istočnoj osovini koja istočnim djelom ide od Bijeljine do Trebinja.

Infrastrukturni potencijali ogledaju se u činjenici da je Bijeljina raskrsnica tri magistralna pravca - Brčko-Bijeljina-Zvornik, Tuzla-Bijeljina-Rača i Bijeljina-Pavlovića most (Badovinci).

Plan namjene (Foto: Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljine)
- Infrastukturni potencijali značajno su unaprjeđeni izgradnjom obilaznice čime je omogućen potpuni tranzit teretnog saobraćaja iz svih pravaca, van samog urbanog područja. Infrastrukturni potencijali biće značajno povećani izgradnjom planiranog autoputa koji će ići od granice sa Srbijom, odnosno Rače do Bijeljine i dalje prema Brčkom, kao i izgradnjom magistralnog gasovoda Bijeljina- Banjaluka čija trasa ide jugozapadnim obodom urbanog područja Bijeljine - kaže Čukić.

Bijeljina ima potencijal i za greenfield investicije. Još ranije su, ističe Čukić, odabrane neizgrađene površine uz putni pravac prema Brčkom i planirane za razvoj industrijskih zona.

- Što se tiče brownfield investicija, na nekoliko lokacija napuštenih i ugašenih industrijskih, tj. fabričkih kapaciteta iz ranijeg perioda, razvili su se tržni centri i drugi uslužni sadržaji, a što je trend na širem prostoru okruženja.

Trasa autoputa van urbanog područja

Trasa autoputa planirana je tako da prolazi kroz područje grada, ali ne kroz urbano područje.

- Preceznije rečeno, trasa autoputa planirana je tako da njen jedan dio praktično tangira sjeverozapadni dio obuhvata urbanog područja, gdje upravo i planirana izgradnja priključka gradske putne mreže na budući autoput, i to upravo u dijelu gdje se nalaze industrijske zone. Time je postignuto da sama trasa prolazi u neposrednoj blizini urbanog područja, ali da nema negativnih uticaja na samo urbano područje - ističe Čukić.

Dodaje da objekti od javnog značaja trenutno zadovoljavaju potrebe svih kategorija stanovništva, tako da u ovom momentu nije potrebna izgradnja novih.

- Gradska uprava svakako konstatno prati potrebe u ovoj oblasti i s tim u vezi planira izgradnju novih objekata ove namjene, što će se svakako pratiti i u budućnosti - kaže naš sagovornik

Na izradi ovog dokumenta, ističe Čukić, radio je multidisciplinarni tim stručnjaka, na čijem čelu su bili on i dipl.inž.arh. Branka Blagojević. Dodaje da će dalji koraci biti usmjereni na izradu novih regulacionih planova i eventualnu izmjenu postojećih, kao i na realizaciju strateških projekata čije se izgradnja može realizovati kroz ovaj planski dokument.

S. Šubara

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.