NavMenu

Izgradnja visokih zgrada sve prisutniji trend u regionu - Koje su prednosti i mane života u ovakvim objektima?

Izvor: eKapija Petak, 28.06.2019. 09:42
Komentari
Podeli
(Foto: Nomad_Soul/shutterstock.com)
Trend izgradnje visokih zgrada u svijetu postoji već dugo. U posljednjih nekoliko godina, stigao je i u zemlje regiona. Kada je riječ o Srbiji, visoke zgrade nisu novina. Sjetimo se samo Beograđanke, Geneks kule, zgrade Ušća... Sve one izgrađene su prije nekoliko decenija, a Beograd će uskoro dobiti nove oblakodere kao što su Ušće Tower 2 i West 65 Tower.

Koliko se izgradnja visokih zgrada promijenila u posljednjih nekoliko decenija, koje su prednosti i mane ovih građevina, ali i izazovi sa kojim se susreću investitori? Odgovore na ova pitanja dali su učesnici panela "Razvoj visokih zgrada u regionu" koji je održan u okviru konferencije o nekretninama REBEC 2019. Moderator panela bila je Manuela Belova iz VA Architects, dok su svoja iskustva sa izgradnjom visokih zgrada podijelili W. S. Habib iz kompanije RWD, Igor Džuklevski iz EnergoGroup-a, Susana Ramalho iz kompanije Saraiva + Associados i Nebojša Crnobrnja iz preduzeća PSP-Farman Holding.

Kao prvo pitanje nametnulo se da li su zemljama regiona zaista potrebne visoke zgrade.

W. S. Habib, gost iz Indije istakako je da ova vrsta građevina ima veliku popularnost u njegovoj zemlji.

- To i nije iznenađenje, s obzirom na to da je grad u kojem živim veći od cijele Srbije. Broj stanovnika u Indiji raste iz godine i godinu, pa su se i visoke zgrade nametnule kao dobro rješenje. Iako mnogi često sumnjaju u visoke zgrade, one su veoma stabilne, moraju i mogu biti ekonomične, ekološki održive, pružaju značajnu uštedu prostora. Za velike gradove sa rastućom populacijom, izgradnja visokih zgrada pravo je rješenje - rekao je W. S. Habib.

Izgradnja visokih zgrada zavisi od sredine u kojoj živite, slaže se i Igor Džuklevski iz kompanije EnergoGroup.

- Populacija u Indiji, kao što znamo raste. Ipak, kod nas u Srbiji opada. Stoga se nameće odgovor da i izgradnja visokih zgrada zavisi od okolnosti u kojima se neko društvo nalazi - rekao je Džuklevski.

Međutim, kako kaže, neminovno je da popularnost ovakvih građevina i u našoj zemlji raste, pri čemu se investitori susreću sa različitim izazovima.

- Visoke zgrade koje postoje u Beogradu izgrađene su prije nekoliko decenija. Zakonska regulativa ali i standardi su tada bili drugačiji. Ona ni danas nije promijenjena, pa je to jedan od glavnih izazova za sve investitore. Pomaka naprijed ima, ali ima još dosta toga i da se uradi. Još jedan izazov jeste odgovarajuća infrastruktura, zatim morate voditi računa o svemu - okolini, zelenim površinama, samom dizajnu zgrade... Svi ovi izazovi uspješno su savladani u slučaju izgradnje poslovne zgrade Ušće Tower 2 - rekao je Igor Džuklevski.
Susana Ramalho istakla je da je najvažnije razumjeti visoke zgrade kao arhitektonsko zdanje, ali i njihovo okruženje.

- Svaki grad mora da ima dugoročnu strategiju kada je riječ o urbanom planiranju, bilo da ona ukljuluje izgradnju visokih zgrada ili ne. U nekim gradovima postoje različiti urbanistički problemi koji mogu biti rješeni izgradnjom upravo ovakviih objekata. Ipak, sve vrijeme treba voditi računa o saobraćaju, javnim površinama, zelenim površinama... Izgradnja visokih zgrada nekad jeste neophodna, ali treba voditi računa o njhovom ulapanju u okolinu. Nije riječ samo o visini i broju spratova, već i o okruženju. Naravno, treba naglasiti i važnost kvaliteta same izgradnje, istorijski interes, kvalitet infrastrukture. Sve su to aspekti o kojima investitor mora da vodi računa prilikom izgradnje visokih zgrada - istakla je Susana Ramalho.

Nebojša Crnobrnja iz kompanije PSP Farman Holding, naglasio je da se izgradnja visokih zgrada promijenila u posljednjih nekoliko decenija. Kako je naveo, nekada su one građene kao simbol pokazivanja moći i uticaja. Danas, međutim, sve se svodi na ekonomiju i trenutne okolnosti u nekom društvu.

(Foto: Dragana Obradović)
- Sve više investitora odlučuje se za izgradnju visokih zgrada. Veliki gradovi stalno se šire, raste broj stanovinka u njima, pa se i izgradnja ovakvih objekata nameće kao pravo rješenje. Tu je i nedostatak građevinskog zemljišta u nekim zemljama i gradovima, što je takođe bitna stavka kada je riječ o odluci investitora da idu u visinu prilikom izgradnje. Treba naglasiti i prednost ovakvih objekata – visoke zgrade nisu tako invazivne, ostavljaju manji otisak, pružaju mogućnost da ostane više javnih površina, ostavljaju više prostora za zelenilo i parkove. Da ne govorimo o pogledu koji vam susjedne zgrade neće zaklanjati jer ih nema, ali i o drugačijem vazduhu na određenoj visini – rekao je Crnobrnja.

I kompanija PSP Farman Holding suočavala se sa brojnim izazovima priliko izgradnje objekta West 65.

- Prije svega, tu je pitanje zakonskih regulativa, koje su ipak osvježene, bilo je značajnih pomaka, pa je i izgradnja ovakvih objekata lakša. Kada se upustite u ovakav projekat, izazovi se javljaju od starta. Najprije, pitanje je ko će dizajnirati takvu zgradu. Jer, važna stavka je da kompanije koje dizajniraju, ali i grade visoke zgrade moraju imati posebne licence za tu vrstu posla. Srećom, u Srbiji imamo kompanije koje su vodile izgradnju visokih zgrada širom svijeta - istakao je Nebojša Crnobrnja.

Učesnici panela složili su se da je jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju investitori, ali i stanari visokih zgrada održavanje.

- Liftovi, na primjer. Ako se desi da u zgradi od 30-40 spratova ne radi lift, onda su stanari u problemu. Tu je i pritisak vode, morate svim stanarima obezbijediti osnovne uslove kako biste uspjeli da prodate stan u visokoj zgradi. Zgrada prije svega mora biti funkcionalna – istakao je Crnobrnja.

Kao jedno od pitanja nametnula se i estetika. Ona jeste važna, smatraju učesnici panela. Ipak, najvažnija je već pomenuta funkcionalnost.

- Estetika je stvar ukusa. Međutim, klijentima se glavna pitanja svode na kvalitet izgradnje, sistem grijanja, hlađenja, pitanje vlasništva zemljišta na kojem je izgrađen objekat. Plus je ako zgrada lijepo izgleda, ipak, ako u stanu nemate, na primjer, prozore koji se mogu otvarati u svakoj sobi, nećete uspjeti da prodate nekretninu. Morate tim osnovnim stvarima privući ljude da žive u nekoj zgradi – kaže Nebojša.

Kada je riječ o izgradnji visokih zgrada u budućnosti, činjenica je da će se sve više investitora opredjeljivati za ovakve projekte.

- Zato je važno da se od svih investitora zahtjeva kvalitetna izgradnja objekata, bilo da je riječ o visokim zgradama ili ne. Tu je i urbano planiranje, kome svaki grad treba mudro da pristupi. Zato je u svim zemljama Jugoistočne Evrope neophodno riješiti zakonodavstvo, odnosno donijeti pravne regulative koje se odnose na ovu oblast, što svakako zahtjeva određeno vrijeme - istakla je Susana Ramalho.

Zgrade u Beogradu će biti sve više, smatra Igor Džuklevski.

- I sve više će se pristupati izgradnji objekata po principu brže, jeftinije i više. Kada smo počeli izgradnju Ušće Tower 2, sve je za nas bilo novo. Zadali smo sebi rok i pitali se kako ćemo uspjeti da izgradimo objekat od 22 sprata za relativno kratko vrijeme. U nekom momentu došli smo do podatka da je Empire State Building izgrađen za 20 mjeseci i to prije 90 godina. Tada smo shvatili koliko smo daleko od toga i koliko još stvari treba da uradimo i da naučimo svi zajedno - država, investitori, dizajneri, inženjeri i građevinske kompanije - kazao je Džuklevski.

Nebojša Crnobrnja saglasan je da su visoke zgrade sve popularnije, ali i naglasio da ipak treba voditi računa o troškovima izgradnje.

- Ne smijemo zaboraviti na ekonomiju. Kako ekonomija raste, imaćemo i više visokih zgrada. Ipak, one su mnogo skuplje u odnosu na konvecionalne zgrade, veći su i troškovi izgradnje, a samim tim, trebaće vam više novca za kupovinu stanova u njima. Zato će i ovaj trend izgradnje visokih zgrada zavisiti od ekonomije. Svakako idemo u dobrom pravcu, mijenja se zakonodavstvo, postoje brojne prednosti ovakvih građevina, i to će biti prepoznato i god građana. Naš zadatak je da edukujemo buduće stanare i damo im do znanja zašto treba graditi, ali i živjeti u visokim zgradama - zaključio je Nebojša Crnobrnja.

D. Obradović



Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Energija, Industrija

ArcelorMittal zatvara Koksaru u Zenici, dio radnika prelazi na rad u Njemačku

Kompanija ArcelorMittal Zenica pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije s obzirom na to da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju, pa su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, izjavio je danas na pres konferenciji generalni direktor AMZ-a, Nikhil Mehta. On je kazao kako je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju poduzeti u tom smislu. - Jedan od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.