Prnjavor dobija obilaznicu i novu poslovnu zonu - Urbanističkim planom predviđen i razvoj turizma i poljoprivrede

Poslovna zona za malu privredu, izgradnja regionalnog puta i obilaznice, kao i novi proizvodni objekti planirani su Urbanističkim planom Prnjavora. Ovaj plan predviđa i nove sadržaje za drušvenu djelatnost i kulturu u užem centru, odnosno izgradnju nove multifukcionalne dvorane i nove zgrade opštine, te unapređenje postojećih kompleksa i sadržaja.

- Urbanistički plan Prnjavora, kao strateški razvojni dokument, pokazuje pravce razvoja konkretnog urbanog područja za sljedećih dvadeset godina. Radi se o površini od 2.084 ha na kojoj bi, u skladu sa planom, moglo da živi i optimalno zadovoljava svoje potrebe oko 7.000 ljudi, odnosno plan je urađen tako da pruža mogućnosti i za više stanovnika, pa i više od 8.000 - kaže za eKapiju Ljilja Dmitrović iz banjalučkog Urbis centra koji je izradio Urbanistički plan Prnjavora.

Ovaj plan dobio je posebno priznanje u kategoriji Generalnih urbanističkih planova i planova generalne regulacije na ovogodišnjem Salonu urbanizma u Rumi, koje je organizovalo Udruženje urbanista Srbije.

- Planirane su nove površine predviđene za stanogradnju, bilo da se radi o individualnom ili višeporodičnom stanovanju, odnosno zgradama, što je sada racionalnija gradnja. Predviđena je i gradnja po nekim drugim standardima, kao i uvođenje novog tipa stanovanja - socijalnog. Ovo se ne odnosi samo za ugrožene kategorije, nego i na stanove za mlade, perspektivne ljude koji bi ostali da žive i unapređuju Prnjavor - ističe Dmitrović.

Dodaje da je predviđena konkretna zona za privrednike.

- Industrija se sada transformisala u malu privredu sa različitim nivoima. Predviđena je i jedna kompaktna zona za malu privredu koja će biti smještena u jugo-zapadnom dijelu obuhvata, s tim da su zadržani postojeći kapaciteti koji se nalaze uz magistralni put. U planu su i nove zelene površine sa sportom i rekreacijom, zatim unapređenje društvenih djelatnosti, odnosno školstva, zdravstva i kulture.

Kako ističe, Prnjavor je veoma karakterističan s obzirom na to da u njemu živi 16 različitih nacija i nosi nadimak "mala Evropa". Ovi narodi, kaže, žive u prijatnom i ugodnom ambijentu, složni sa svojim različitostima i doprinose kvalitetu kompletnog grada i to se vidi, kako u ambijentalnom smislu, tako i građevinskom.

- Razvojni potencijal Prnjavora su poljoprivreda i turizam. Ergela Vučijak je primjer da se koriste prirodni resursi, odnosno šuma kao turističko-rekreaciono područje. Zatim, u južnom dijelu obuhvata koji se vezuje na ergelu planirano je postojećim Regulacionim planom formiranje poslovno-turističke zone Vijaka sa kampovima i drugim sadržajima. Sve su ovo elementi koji Prnjavoru daju prosperitet, a naravno pokretač svega je stanovništvo koje je potrebno zadržati i omugućiti mu najbolje uslove, kako bi ti mladi ljudi ostali, zaposlili se, stvarali porodice i unaprijedili Prnjavor u svakom pogledu.

Dmitrović kaže da je se vodilo računa i o vjerskom turizmu, jer u Prnjavoru ima dosta vjerskih objekata. Takođe, vodilo se računa i o uvezivanju turističkih objekata sa sadržajima izvan obuhvata Regulacionog plana.

- U toku izrade Urbanističkog plana izgrađena je jedna dionica autoputa Banjaluka-Doboj, te je plan definisao da trasa tog autoputa bude i granica do koje se to urbano područje širi, s obzirom na to da je preko autoputa, u južnom dijelu obuhvata zadržano individualno stanovanje i poljoprivreda. Saobraćajna mreža je kompletirana od postojeće saobraćajne matrice u kojoj dominira magistralni put. Regulacioni plan je definisao i planirani regionalni put i obilaznicu, kao i planirane rekonstrukcije postojećih saobraćanica.

U Prnjavoru su predviđene i nove biciklističke staze u ulicama gdje je to moguće. Planirane su i nove zelene površine, kao i obogaćivanje postojećih.

Lokacija za novu toplanu

Što se tiče energetskih objekata, naša sagovornica iz Urbis centra kaže da u Prnjavoru nisu predviđeni novi objekti za te namjene.

- Planom je predviđena jedino lokacija za novu toplanu, i to je jedan od bitnijih energetskih objekata, kao i rasklopište i trafostanica koja je već u sklopu industrijske zone. Toplana bi se nalazila u južnom dijelu obuhvata, uz postojeće industrijske kapacitete.

Dmitrović ističe da teška industrija nije poželjna i da je infrastruktura sa urbanističkog aspekta već definisana na način koji najmanje negativno utiče na životnu sredinu.