Slobodan Stanić, v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo RS - Učinićemo sve da ne dođe do zaraza

Sve ekipe Instituta za javno zdravstvo RS su na terenu u Doboju, Srpcu, Čelincu, Zvorniku, Šekovićima, Vlasenici, Prijedoru, Novom Gradu, Kotor Varošu, Modriči i drugim gradovima gdje su angažovani i regionalni zavodi. Učinićemo sve da ne dođe do zaraza poslije poplava.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" v. d. direktora Instituta za javno zdravstvo RS Slobodan Stanić.

Kolika je opasnost od zaraza u poplavljenim područjima nakon povlačenja vode?

- Situaciju ocjenjujem kao epidemiološki nestabilnu. To što je nestabilna znači da postoji mogućnost zaraza, ali mi preduzimamo sve mjere da do toga ne dođe. U Doboju je najveći problem to što neki dijelovi grada nemaju vode koja je ključna da bi ljudi oprali sve što je zaprljano. Bez toga dezinfekcija ne može da počne.

Kakva je epidemiološka situacija u Doboju?

- Cisterne idu po gradu, ali riječ je o hiljadama objekata. Preduzeće "Vodovod" uz nadljudske napore pustilo je hidrantsku mrežu. Najbitnije je da se ljudima vratila volja za rad. Oni raščišćavaju, komunalno preduzeće odvozi smeće, ali se to ne može uraditi odjednom, jer je riječ o velikim količinama. Vlada, Ministarstvo zdravlja i Institut uspješno obavljaju ove zadatke. Stotinjak ljudi radi dezinfekciju onoga što je već pripremljeno. To će trajati danima. Najveći dio Doboja trebalo bi da dobije vodu tako da će situacija biti značajno popravljena.

Gdje je situacija najteža?

- Na svim poplavljenim područjima situacija je složena. Zato sada idemo na veliki prostor, otišle su ekipe i u Čelinac, Kotor Varoš, Prijedor, Novi Grad, a na rad u Doboj stigla je velika ekipa. Stalno provjeravamo i povlačenje vode u Modriči i Šamcu da bismo donijeli procjene šta ćemo tu raditi dalje. Regionalni zavodi iz Istočnog Sarajeva i Foče prebačeni su da rade na području koje pokriva regionalni zavod Zvornik. Kad taj dio završe, kad se voda povuče, biće usmjereni prema Bijeljini, a mi iz Doboja ići ćemo prema Modriči i Šamcu.

Šta je sve potrebno uraditi da bi dezinfekcija bila uspješna?

- Prvo stanovnici uklanjaju blato, naslage i odvoze smeće. Zatim se vodom sve sapere, a dobro je da se pri tome koristi deterdžent. Nakon toga mi počinjemo dezinfekciju. Tu se koriste jaki preparati koji ubijaju bakterije, viruse i gljivice kako bi procijenjena epidemiološki nestabilna situacija bila stabilizovana. Stanari mogu da se vrate u objekte i da isušuju prostorije sat poslije dezinfekcije.

Šta je sa uklanjanjem životinjskih leševa?

- I mi smo u našim naredbama insistirali na tome, ali to rade veterinarski sektor, komunalna preduzeća i druge inspekcije.

Imate li sve što je potrebno da biste završili vaš dio posla?

- Zbog nekih ranijih situacija kao što je angažman u vezi sa ptičijim gripom mi smo potpuno pripremljeni. Prošli smo jednu puno složeniju situaciju u epidemiološkom smislu. Prošli smo edukaciju, dobili opremu, zaštitna odijela i maske koje smo dijelili, jer zbog mulja ima i mnogo prašine. Dobro smo snabdjeveni, a javio nam se i veliki broj kolektiva i pojedinaca koji nam nude pomoć. Iako za sada svega imamo dovoljno, rekli smo im da nam treba preparata hlora i motorne pumpe koje raspršuju hemikalije. To može da zatreba jer ćemo u kratkom vremenu djelovati na velikom prostoru.

Kad bi vaš dio posla mogao da bude završen?

- Posla ćemo imati najmanje još naredni mjesec. Osim toga moraćemo da radimo dodatne deratizacije i još neke aktivnosti koje zavise od kretanja epidemiološke situacije. Preduzimamo sve mjere, svi su nam ljudi na terenu kako bi ovo stanje stabilizovali. U akciji su i lokalne zajednice i domovi zdravlja. Veliku podršku imamo iz Vlade, a u stalnom smo kontaktu s premijerom i šefom Štaba za vanredne situacije Željkom Cvijanović i ministrom zdravlja i socijalne zaštite Draganom Bogdanićem.

Kako se ponaša stanovništvo kada stignu vaše ekipe?

- Solidarnost je nevjerovatna. Ljudi su uzeli rukavice, stavili maske, zasukali rukave, voze blato, čiste, peru, stružu ribaćim četkama, iznose namještaj… Postoji veliki optimizam i volja za životom i da se ide dalje. Čak se našale i na svoj račun. Komšije pomažu jedni drugima, razmjenjuju sve što imaju. Gledano generalno, slika je teška, ali što se ljudskog aspekta tiče, došle su do izražaja pozitivne karakteristike naših ljudi koje možda nisu tako uočljive u normalnim vremenima.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta lista "Glas Srpske" od 21.05.2014.)