NavMenu

Milovan Bajić, direktor Krajinapetrola - Cijene goriva oborila slaba potražnja

Izvor: Glas Srpske Utorak, 14.04.2020. 10:41
Komentari
Podeli
Milovan Bajić (Foto: YouTube/Screenshot)Milovan Bajić
Rafinerijska cijena je, zbog pada cijena sirove nafte, a naročito pada potražnje derivata, najniža u poslednjih nekoliko godina. To je osnovni razlog pada cijena goriva na benzinskim pumpama, rekao je direktor Krajinapetrola Banjaluka Milovan Bajić.

Bajić je naglasio i da Uredba Vlade RS o ograničenju marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata nije značajno uticala na sadašnje cijene na pumpama.

Koliko su uredbe Vlade RS i FBiH o ograničenju marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata doprinijele smanjenju cijena goriva na pumpama?

- Ove uredbe doživljavam kao pokušaj da se interveniše u teškim vremenima i pokaže odgovornost. Bilo je i pritisaka novinara i udruženja potrošača. Donosioci uredbi su dobro "odmjerili" dozvoljene marže. Možda je veleprodajna marža mogla biti i koji fening niža. Mislim da sadašnje cijene ipak nemaju puno veze sa uredbom jer pojedini prodavci naftnih derivata rade sa maržom od svega nekoliko feninga, znači daleko niže od dozvoljene. To nije interes ni države, jer na tako male marže, iznos PDV-a je zanemarljiv.

Zašto su cijene goriva različite po pumpama i regionima?

- Ima više razloga. Neki su jasni i opravdani, a neki nelogični. Pojedini distributeri rade prodaju uz posjedovanje minimalnih zaliha. Oni su mogli lakše da se prilagode padu cijena. Veći i ozbiljniji distributeri zalihe planiraju i nabavljaju za najmanje mjesec dana prodaje u normalnim uslovima. Pri ovom sadašnjem prometu, koji je na nivou od oko 30% u odnosu na prošle godine, te zalihe su dovoljne za tri mjeseca. Ako bismo pratili ove i dampinške cijene mi bismo radili sa gubitkom. Razlike po regionima u cijenama su neopravdano velike. Pojedini distributeri imaju različite cijene na svojim pumpama, koja je često značajna. To nije logično i tu ima posla i za inspekciju. Neki distributeri sada pokušavaju mali promet preusmjeriti često na nekorektan način. Potrošače ne interesuju problemi pojedinih distributera već cijena i povjerenje u kvalitet goriva i usluge. Oni se u zavisnosti od ovih parametara opredjeljuju gdje će da sipaju dizel, benzin ili gas. Zbog toga je imalo smisla odrediti i donju granicu marže.

Šta bi se time postiglo?

- Ako već uvodimo red, onda moramo da zaštitimo one koji poštuju pravila i zakone. Ovo je neobična situacija i nepogoda za cijeli svijet. Mi još nismo uspostavili sistem obaveznih rezervi, što je obaveza prema direktivama Evropske unije, kojoj težimo. BiH je članica Energetske zajednice iz čega takođe proizilaze određene obaveze. Mi koji posjedujemo zalihe u slučajevima elementarnih nepogoda svoje resurse i zalihe stavljamo na raspolaganje državi i lokalnim zajednicama.

Imate velike zalihe, ali i vi snižavate cijene. Kako?

- Svakom novom nabavkom naša prosječna nabavna cijena pomalo pada i mi postepeno snižavamo cijene. Uredbu Vlade RS poštujemo.

Da li je Vlada mogla još na neki način uticati na sniženje cijena goriva?

- Naravno da je mogla. Kao što je ova uredba privremenog karaktera dok traje vanredno stanje, moglo se razmišljati i o privremenom smanjenju takse za puteve i autoputeve ili pak akcize. Kada sad pogledate strukturu maloprodajne cijene vrlo malo ostaje distributerima. Mada s obzirom na to da privreda vrlo malo radi, ljudi skromnih primanja ionako ne mogu da voze automobile, a saobraćajni promet je sveukupno mali, zbog ograničenog kretanja, pitanje ukupnih efekata je diskutabilno. Siguran sam da sve ovo imaju na umu i donosioci uredbi. Ovo je vanredno stanje i svi moramo pomoći vlastima da što bezbolnije prebrodimo ovu situaciju. To što neki, pa i u ovom biznisu pokušavaju "lov u mutnom", nije ništa novo.

(Foto: Ditty_about_summer/shutterstock.com)

Kako vidite budućnost sektora prometa naftnih derivata?

- Ovaj sektor je u jednom dijelu dobro uređen. Kada to kažem mislim na kontrolu prometa i kvaliteta. Mislim na dosta dobra zakonska rješenja, koja regulišu ovu djelatnost. Koliko ko pojedinačno poštuje zakone treba da utvrdi inspekcija. Ali ima puno problema i nelogičnosti koje traju decenijama. Promet nafte i naftnih derivata nekada je bio unosan posao, a i sada se ljudi koji imaju novac lako opredjeljuju za investiranje u izgradnju pumpi. Mnogi misle da je slobodan novac, a nekad i kredite pametno uložiti u izgradnju pumpi i postati "pumpadžija" kako ih često u javnosti zovu. Nije mi jasno kako nadležni organi, uglavnom u lokalnim zajednicama, lako dozvoljavaju gradnju pumpi na svakom mjestu gdje investitori požele. Nema logike da se na mnogim lokacijama pumpe različitih distributera bukvalno naslanjaju jedna na drugu. Time se ne dobija zdrava konkurencija. Suviše su velika ulaganja u te objekte i infrastrukturu, a zbog malog prometa kroz veće marže nastoji se opravdati investicija.

Kao što se na nivou RS pored puteva planiraju lokacije za gradnju pumpi, tako bi trebalo da i lokalne zajednice u okviru svojih planova planiraju gdje je logično i potrebno sagraditi novu pumpu. Imamo situaciju da u pojedinim djelovima gradova nemamo potrebne pumpe, dok negdje u krugu prečnika od svega nekoliko stotina metara ima i po desetak pumpi. To narušava logiku, ekologiju i izgled gradova. Kada broj benzinskih pumpi, a u BiH ih ima koliko i u Hrvatskoj iako je ukupan promet derivata neuporedivo manji, dostigne prevelik nivo, onda prosječan promet po pumpi pada. Moja analiza je pokazala da oko 30% pumpi nema promet dovoljan da opstanu.

Te pumpe ipak opstaju. Kako?

- Pa neke se zatvaraju, a druge mijenjaju vlasnike, a opstaju zato što isplaćuju minimalac i rade sa minimalnim brojem radnika. Pitanje baždarenja pištolja za sipanje goriva takođe je diskutabilno, bavljenje drugim djelatnostima iz kojih pokrivaju razliku, i ne znam ni ja šta sve. Neki trpe dok ne propadne sve. I ovaj proces otvaranja pumpi u okviru velikih marketa neće donijeti ništa dobro, jer se tu ide nelojalnom konkurencijom sa minimalnim maržama koje se pokrivaju iz prometa marketa. To je nelojalna konkurencija jer je to bavljenje ovim poslom "usput", ali dugoročno gledano to nije dobro ni za vlasnike tih pumpi i marketa. Vrijeme će pokazati da su to uglavnom promašene investicije.

Kakvi su planovi Krajinapetrola?

- Ovaj virus osim zdravlja ljudi, uništava i ekonomiju. Mi trenutno imamo svega nešto oko 30% prometa u odnosu na isti period lani. Krajinapetrol zapošljava 170 radnika i nije lako obezbijediti da u narednom periodu isplaćujemo plate redovno. Ali proći će i ta korona, a mi nemamo drugog izbora osim da radimo profesionalno i obezbjeđujemo najkvalitetnije derivate za naše kupce. Nama je ovo osnovna i praktično jedina djelatnost i samo maksimalnom ozbiljnošću možemo da opstanemo. Srećom mi smo uspjeli da izgradimo pozitivan imidž i nama kupci vjeruju.

Šta je sa privatizacijom Krajinapetrola?

- Mi smo primjer da i društva gdje je državni kapital dominantan mogu uspješno i korektno da posluju. Predstavnici državnog kapitala u Upravnom odboru u kompletnom periodu su vrlo korektni i profesionalni ljudi. Mi smo lani dobili novog akcionara koji je kupovinom akcija na berzi postao vlasnik oko 32% akcija i tu takođe nema problema. Upravni odbor korektno funkcioniše, a da li će i kada država da proda svoj dio kapitala, odlučuje Vlada RS.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Energija

Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu

Beogradska kompanija MT-Komex zajedno sa MT‑Komex BH uskoro će početi gradnju svog debitantskog projekta u BiH, fotonaponsku elektranu (FNE) Rešetnica, koja će biti izgrađena u istoimenom mjestu u gradu Goraždu, u Bosansko-podrinjskom kantonu. Izgradnja solarne elektrane u BiH biće odrađena po sistemu "ključ u ruke". Dakle, planiranje i izrada modela elektrane, dopremanje potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.