Karim Rašid, industrijski dizajner - Sami stvaramo pravila

U Sarajevu se sutra održava Branding konferencija na kojoj će se okupiti velika imena dizajna, a najveću pažnju očekivano privući će slavni Karim Rašid, iza kojeg stoji više od 4.000 dizajnerskih rješenja i preko 300 nagrada u 40 zemalja. Njegovi radovi su dio 20 stalnih postavki muzeja širom svijeta - uključujući bruklinski muzej umjetnosti, čuvenu MoMA-u i centar Pompidu.

Izlagao je širom planete i često doprinosi postavkama venecijanskog Bijenala. Njegov rad prezentovan je i u Sandra Gering Galleryu Njujorku. Sarađivao je sa velikim svjetskim kompanijama, u različitim oblastima - hoteli, namještaj, arhitektura i slično. Deutsche Bank, PepsiCo, Audi - samo su neki od njegovih klijenata.

– Dizajn podrazumijeva korišćenje savremenih kriterijuma u oblikovanju budućih ljudskih iskustava. Drugim riječima, on podrazumijeva saradnju sa industrijom u cilju stvaranja kvaliteta, poboljšanja i napretka. Mladim dizajnerima uvijek savjetujem da budu pametni, strpljivi, da nauče kako da uče, da nauče da budu praktični, ali da primjene i poetiku, estetiku, kao i nove paradigme na polju proizvoda, koje se stalno mijenja. Morate naći novi jezik, nova značenja, novu estetiku, eksperimentisati sa novim materijalima i pristupima. Takođe nikada ne treba zaboraviti očigledne ljudske aspekte jednog proizvoda kao što su emocije, lakoća korišćenja, tehnološki napredak, metoda proizvoda, humor, značenje, pozitivna energija i ponosan duh.

Kako su vam vaša multipraktična ličnost i multidisciplinarni pristup išli u prilog? Jednom običnom posmatraču čini se da je mnogo lakše fokusirati se na samo jedan pristup.

– Odrastao sam u porodici u kojoj je moj otac dizajnirao sve, od odjeće za moju majku do kućnog namještaja. Kada sam i sam počeo da se bavim time, odlučio sam se za pluralistički pristup koliko god je to moguće, po uzoru na Vorhola ili na bračni par Ims, i da miješam discipline. Stvaram modne linije, nakit, naočare, slušalice, flaše za vodu, namještaj, enterijer, arhitektonske elemente, slike i ambijentalnu muziku. Nit koja se kroz sve to provlači jeste industrija. Sve je to dio industrijskog dizajna. Zalažem se za pluralizam i ne prija mi specijalizacija. Čini mi se da i ostali dizajneri (moda, proizvodi, enterijer) počinju da razmišljaju na taj način.

U jednom trenutku ste prestali da nosite crno, ali smo primijetili da ste imali crnu majicu tokom vašeg skorašnjeg boravka u Milanu. Da li to znači da ne treba slijepo da se pridržavamo čak ni sopstvenih riječi i da stalno moramo da mijenjamo stavove, principe i pravila?

– Naši životi konstantno evoluiraju. Ako bih morao da se identifikujem sa jednim stilom, bilo bi to nešto bazirano na futurizmu, sa high-tech tkaninama i minimalističkom, ali hiperfunkcionalnom, odjećom. Volim da se oblačim u skladu sa vremenom u kom živimo i izbjegavam bilo šta nostalgično. Sami stvaramo pravila. Trend neobaveznog dozvoljava nam da odbacimo pravila oblačenja, rituale, tradiciju i formalnosti, što nas oslobađa da budemo ono što jesmo i da izrazimo ono što osjećamo.

Možete li da nam otkrijete bar dio predavanja koje ćete održati na sutrašnjoj Branding konferenciji u Sarajevu?

– Govoriću o budućnosti dizajna. Svijet postaje veoma svjestan, kako vizuelno tako i u smislu informacija. Ovo su energična, hipertrofična vremena, a potrošači očekuju konstantnu stimulaciju i uzbuđenje. To su posljedice digitalnog doba. Naša motivacija treba da se fokusira na svjesno kolektivno pamćenje i želju da ga popunimo idejama koje spajaju umjetnost i život. Ja kompanijama pružam diferencijaciju, inovaciju i približavam im potrebe i želje ljudi. Sve je to neophodno u današnjem poslovanju. Bez toga, brendovi ne bi mogli da opstanu na današnjem veoma konkurentnom globalnom tržištu, koje se pritom stalno sužava.