Dušan Topić, direktor Autoputeva RS - Naplatne kućice na autoputu Banjaluka-Gradiška koštaće više od 3,5 mil KM

Procijenjena vrijednost tendera za izgradnju naplatnih kućica na autoputu Banjaluka-Gradiška od oko 3,5 mil KM nije bila najbolja. Vrijednosti svih šest pristiglih ponuda bile su daleko iznad ovog iznosa. Na sljedećem tenderu povećaćemo iznos koji smo spremni da izdvojimo. Autoput Banjaluka-Prnjavor biće otvoren do kraja ljeta, ali još nismo formirali cijene putarine, kazao je u intervjuu za Capital direktor Autoputeva Republike Srpske Dušan Topić.

Tvrdi da je Zakon o akcizama BiH usporio mnoge poslove, a svemu tome "sudi" nepostojanje dogovora na nivou BiH.

- U početku će autoput Banjaluka-Prnjavor biti otvoren dok ne izgradimo naplatne kućice s kojima kasnimo jer smo čekali novac od akciza. Dugo smo čekali Zakon o akcizama, četiri mjeseca ne možemo da povlačimo ta sredstva jer nema dogovora na nivou BiH. Još nemamo formirane cijene putarine. Prije dva dana je bila sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ali nije bilo dogovora. To je nekorektno od Federacije BiH koja pokušava da ucijeni kako bi promijenila koeficijent. Pitanje je koliko će sve trajati. Blokirali su raspodjelu sredstava - navodi Topić.

Da se vratimo na tender za izgradnju naplatnih kućica. Poništen je jer su vrijednosti pristiglih ponuda bile previsoke. Kada će ponovo biti raspisan?

- Vrlo brzo. Malo smo modifikovali neke elemente.

Modifikovali ste cijenu?

- Tender je pokazao da procijenjena vrijednost nije bila najbolja. Svih šest ponuda premašilo je vrijednost tendera. Ne znam koliko će sada biti povećana vrijednost. Sve što je u vezi sa procijenjenom vrijednošću morali smo modifikovati.

Znači, spremni ste da date više od 3,5 mil KM za izgradnju naplatnih kućica?

- Procijenjena vrijednost tendera za izgradnju naplatnih kućica na autoputu Banjaluka-Gradiška od oko 3,5 mil KM nije bila najbolja. Vrijednosti svih šest pristiglih ponuda bile su daleko iznad ovog iznosa. Moramo sada da podignemo iznos kako bi tender uspio. Ne znam tačno za koliko, ali moramo ići na višu cijenu.

Kada će biti otvoren autoput Banjaluka-Prnjavor?

- Do kraja ljeta, ali još nismo formirali cijene.

U Autoputevima RS sve je u znaku tendera. Deloitte ponovo savjetuje preduzeće za 9,4 mil KM. Koje su to konkretno usluge?

- Specifične konsultantske usluge smo dogovorili kada smo i sa EBRD-om dogovorili da se raspiše javni poziv za javno-privatno partnerstvo za Koridor 5C. Tada je baš Evropska banka za obnovu i razvoj rekla da su konsultanti uslov. Čak nam je i tadašnjem ugovoru za izgradnju Mahovljanske petlje, a poslije i izgradnju autoputa Banjaluka–Doboj, kao jedan od pratećih uslova za kreditni sporazum bio i taj da se angažuju konsultanti. Ako ne EBRD, onda bi neka komercijalna banka koja bi eventualno podržala projekat tražila da imamo međunarodno priznate konsultante koji garantuju ozbiljnost čitavog posla. Počeli smo sprovoditi javno-privatno partnerstvo za Koridor 5C, nismo imali rezultat tih pregovora jer je bila mala konkurencija. A, bila je mala zbog državnih rizika u BiH. U međuvremenu, otvorili smo priču o svim ostalim dionicama mreže Koridora i ušli u pregovore sa četiri-pet kineskih kompanija prvenstveno da razgovaramo o modelu koncesije. Konsultanti su bili obavezni i sa jedne i sa druge strane. Čak je i sada jedna kineska kompanija, kada smo govorili o autoputu Banjaluka-Prijedor, angažovala evropske konsultante. Ugovori će uskoro biti potpisani. To je normalna stvar.

EBRD je rekao da morate imati konsultante, ali nije propisao cijenu savjetovanja. Da li su uloženi milioni i opravdani?

- Naravno da smatram da je ova cifra velika. Ali, teško je naći konsultante.

Na tenderu je bila samo jedna, Deloittova ponuda.

- Da, samo jedna ponuda iako smo imali otvoreni javni poziv. Zašto se drugi nisu javili, drugo je pitanje. Da je cijena realna vidi se i iz činjenice da nije bilo nižih ponuda. Neophodne su nam njihove usluge. Mi smo mogli da radimo sa domaćim stručnjacima i samim tim bi cijena bila mnogo niža. Međutim, domaći stručnjaci još nemaju dovoljno iskustva u ovoj vrsti projekata i nisu prepoznati i prihvaćeni od strane velikih banaka. U projektno zadatku traži se iskustvo u projektima do te i te vrijednosti…

Jeste li , kao direktor, zadovoljni uslugama savjetovanja?

- Pa jesam. Nemojte me pitati kroz cijenu, ona je takva kakva jeste. S druge strane Deloitte je ugovor dobio kao nosilac konzorcijuma, dakle, nije sam u ovom poslu. Zadovoljan sam iz dva razloga. Prvo, mi zajedno s njima imamo sigurnost u pregovorima sa međunarodnim kompanijama i pravnim timovima. To je ravnopravan odnos. Kada bismo išli samo sa našim pravnicima, to ne bi bio ranopravan odnos. Drugo, nekoliko godina pregovaramo i nismo imali nijedan kiks. Nismo imali loše ugovore. Istina, nismo imali ni dobre ugovore, ali je bolje bez ugovora nego s lošim ugovorom. Imali smo dovoljnu zaštitu da ne uđemo u loše poslove koji mogu izazvati dugoročne probleme. Opipljiv rezultat kada je u pitanju novac je i slučaj mariborske kompanije CPM koja je otišla u stečaj, a nije ispunila svoje ugovorne obaveze. Sud u Sloveniji je prihvati naše potraživanje u iznosu od 7,2 mil EUR. Po tom osnovu smo mi u dva navrata naplatili po pola miliona evra. Ovo je zasluga Deloitta i njegovih advokata. Nadamo se da će u skorije vrijeme biti bar jedan dobar potpisan ugovor pa da kažemo da smo u potpunosti zadovoljni.

Naplaćuje se, ali se i zadužuje. Posljednje zaduženje koje se tiče Autoputeva RS teško je 47 mil EUR, na sve uvedene akcize, naplate putarina, poreze… Zašto?

- Akcize koristimo kao podlogu za kreditno zaduženje i, nakon tri ili pet godina grejs perioda, uplaćujemo iz tih akciza. Druga bi opcija bila da se ne zadužujemo, nego da iz akciza gradimo. Ne bi bilo kamate. Ali, tada bismo tri do pet puta sporije gradili autoputeve. Kada uzmemo kredit, dobijemo novac i dionicu završimo za tri godine. Autoput, kada se izgradi, kroz svoju upotrebu amortizuje vrijednost kamata. Na kraju, nismo mi izmislili model zaduživanja. To rade svi – i Srbija i Hrvatska i sve zemlje u tranziciji. Slovenija je možda najmanje išla u zaduživanje, ali tamošnja privreda je drugačija. To je tranzitna zemlja. Rumunija i Bugarska na isti ovaj naš način grade mrežu autoputeva. Krediti od Evropske investicione banke su najpovoljniji. Kamatne stope su od 0,5 do 1%.