Korišćenje gotovine je "prljava navika"

Psiholozi kažu da je keš za ljude simbol ekonomske moći i individualnog uspjeha pa ga se zato teško odriču. Biolozi ukazuju da su ljudi odavnina znali da je novac prljav, povezujući ga sa epidemijom kuge, pa su ga potapali u rastvor vode i sirćeta, dok bankari umjesto gotovine preporučuju korišćenje beskontaktnih bankovnih metoda.

Istraživanje koje je sprovedeno na više od 9.000 ispitanika iz 12 evropskih zemalja, pokazalo je da iako smatraju da je gotovina u većoj mjeri nehigijenska od rukohvata u javnom prevozu ili hrane koja se dijeli u kafićima - poput kikirikija, Evropljani imaju poteškoća da prestanu sa lošom navikom trošenja "prljavog keša".

Prvo istraživanje koje su kompanija "MasterCard" i Univerzitet u Oksfordu sproveli 2013. godine, pokazalo je da prosječna evropska novčanica sadrži 26.000 bakterija koje predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje.

Iako su ispitanici i u ovogodišnjem istraživanju prepoznali potencijalnu opasnost po zdravlje koja je povezana sa rukovanjem gotovinom, kod ispitanika širom Evrope postoji velika razlika između riječi i djela. Taj jaz je najveći u Mađarskoj i Finskoj, što ukazuje na razliku u njihovom uvjerenju da je gotovina prljava i vjerovatnoće da će oprati ruke nakon baratanja kešom.

U istraživanju je konsultovana i psiholog Dona Donson koja je utvrdila da je "novac u obliku opipljivih novčanica i kovanica najvidljiviji oblik ekonomske moći i individualnog uspjeha, i zato je ljudima teško da stvore i održe bilo kakve negativne konotacije povezane sa novcem".

Donsonova je, takođe, ustvrdila da je veliki jaz između onoga što ispitanici kažu i rade nastao zbog nedostatka "povezanosti" - ljudi možda shvataju da se na novcu skupljaju bakterije, ali ne povezuju bolesti sa baratanjem novcem.

Profesor biologije na Tehnološkom institutu Kork u Irskoj Džim O Mahoni rekao je da je veza između novca i higijene odavno utemeljena.

Prema njegovim riječima postoje izvještaji da su stanovnici sela u Engleskoj vjerovali da je novac nekako povezan sa epidemijom kuge, te su ga ostavljali u vodi pomješanoj sa sirćetom kako bi ga dekontaminirali.

Direktor sektora za beskontaktna plaćanja u kompaniji "MasterCard Europe" Kris Kangas dodao je da Evropljani imaju poteškoća da prestanu sa lošom navikom trošenja gotovine, iako su svjesni njenih higijenskih rizika.

- Korišćenje beskontaktne platne metode nije samo inovativan način plaćanja, već ono takođe pomaže da se eliminišu neke od bakterija i bacila za koje znamo da se prenose novčanicama i kovanicama - naveo je on.