Istraživanje GFK BiH - Koji operativni sistemi se koriste u BiH

Najpopularnija verzija operativnog sistema instaliranog na računalima u BH domaćinstvima je Windows XP koja pokreće 51% kompjutora u domovima građana BiH. Još uvijek značajan udio ima i već pomalo zaboravljeni Windows 98 sa 23%, dok se besplatni "open-source" operativni sistem Linux u BiH koristi na manje od 1% BH kućnih kompjutora.

GfK BH se sredinom ove godine u okviru svog redovitog Omnibus istraživanja na reprezentativnom uzorku od 1000 građana na teritoriji BiH pozabavio pitanjem korištenja kompjutera u BiH.

Dio tih podataka GfK BH je već ranije objavio u okviru svojih PR aktivnosti i prema njima oko 33% domaćinstava u BiH posjeduje kompjuter, s tim da je taj postotak nešto veći u Federaciji (38%) nego u Republici Srpskoj (24%). Pored pitanja koja su se bavila penetracijom kompjutera, ovim istraživanjem se nastojalo utvrditi i koji su to operativni sistemi instalirani na kompjutorima u BH domaćinstvima.

S obzirom na skori dolazak najnovije generacije Windows-a pod imenom Vista, čiji je početak prodaje najavljen za 30. siječanj/januar 2007. godine, svakako je bilo zanimljivo vidjeti kakvo je trenutno stanje na tržištu kada je riječ o osnovnom softveru koji pokreće kućna računala.

Rezultati GfK-ovog istraživanja pokazuju da je na nešto više od polovice njih instalirana posljednja dostupna verzija Windowsa, tj. Windows XP. Slijedeći na listi je jedan od prethodnika XP-a, dobro znani Windows 98 sa 23% udjela. Njegovi nimalo popularni nasljednici Windows 2000 i Windows ME imaju 7%, odnosno 2% tržišnog udjela.

Prva objedinjena verzija Windows-a, u jeziku tehnologije već prastara, Windows 95 instalirana je još uvijek na 5% kućnih računala u BiH. Iako se u Svijetu sve više primjenjuju besplatni operativni sistemi sa izvornim kodom dostupnim javnosti, kao što je u prvome redu Linux, oni očigledno još uvijek nisu interesantni većem broju BH građana, te je njihov udio iznimno mali, što ne znači da ih neki zaljubljenici u informacione tehnologije ipak ne koriste.

Kako pritisak prema korištenju legaliziranog softvera bude rastao, vjerojatno će se i te stvari vremenom promijeniti, no sigurno da će na taj proces još više utjecati jačanje zajednice koja podržava i primjenjuje "otvoreni kod".

Rezultati ovoga istraživanja dali su i još jedan ništa manje interesantan podatak, a to je da oko 13% građana ne zna koji je operativni sistem instaliran na njihovom kućnom kompjutoru. S obzirom da je uglavnom riječ o nešto starijim osobama za pretpostaviti je da se radi o onima koji se zapravo ni ne služe kompjutorom uopće.