Šljunak ušao u koncesije

Vlada RS usvojila je jučer novi Nacrt zakona o koncesijama kojim je obuhvaćeno i koncesiono vađenje materijala iz vodotoka - kamena, pijeska i šljunka, pri uređenju korita rijeka.

Radna grupa koju je formiralo Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS je na ovaj način uobzirila neke od kritika na raniji prijedlog zakona, koji je u maju povučen sa sjednice Narodne skupštine RS.

Resorni ministar Željko Kovačević je nakon sjednice Vlade RS izjavio da se novim Nacrtom zakona o koncesijama otklanjaju dosadašnji nedostaci u toj oblasti.

Kao zakonsku novinu istakao je i to da će davalac koncesije, osim RS, biti i jedinice lokalne samouprave, i to za komunalne djelatnosti, objekte i prostore prirodnog, građevinskog, kulturnog i istorijskog nasljeđa po posebnom ovlaštenju Vlade RS.

Kovačević je ukazao da je ovim aktom izuzeta dodjela koncesija za poljoprivredno zemljište, istraživanje mineralnih resursa, izgradnju objekata instalisane snage do 250 kilovata, kao i solarnih postrojenja sa fotonaponskim ćelijama na privatnim, poslovnim i javnim objektima i proizvodnim pogonima.

"Predviđeno je da koncesioni period ne može biti duži od 30 godina", istakao je Kovačević.

Stručnjaci i pojedini poslanici iz vladajuće koalicije isticali su da se eksploatacija šljunka i pijeska mora staviti pod koncesiju, ukazujući da se ovaj resurs intenzivno iskorištava od strane pojedinaca koji ostvaruju unosnu zaradu. Čak je i Komisija za koncesije RS ukazala da se eksploatacija mineralnih sirovina vrši na osnovu odobrenja resornih ministarstava industrije i poljoprivrede, umjesto da bude predmet koncesije kojom bi RS ostvarila višemilionsku godišnju koncesionu naknadu.

Predrag Aškrabić, predsjednik Komisije za koncesije RS, kaže da osnovni problem leži u činjenici da ih nadležna ministarstva ne konsultuju pri usvajanju zakonskih rješenja.

"Ako politika dodjele koncesija podrazumijeva da predmet koncesija budu sva javna dobra, ne može se onda u zakon stavljati gomila izuzetaka, jer to onda gubi svaki smisao. Logično je da predmet koncesije bude eksploatacija materijala iz vodotoka gdje se "vrte" milionske cifre, a po meni bi trebalo da bude i poljoprivredno zemljište. Krivo mi je što se, iz ko zna kojih razloga, propušta prilika da se oblast koncesija potpuno uredi i uspostavi adekvatna kontrola", istakao je Aškrabić izražavajući nadu da će većina zakonskih nedostataka, ipak, biti otklonjena do konačnog usvajanja dokumenta u republičkom parlamentu.

Izvozni podsticaji za 198 firmi

Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, rekao je da se na javni konkurs za dodjelu subvencija za podsticaj izvoza prijavilo 326 privrednih subjekata, a da je uslove konkursa zadovoljilo 198. On kaže da je ukupna suma za subvencije 20 miliona KM, a da je najviši iznos po jednoj subvenciji 215.000 KM, a najmanji nešto više od 18.000 KM. Istakao je da se Nacrtom budžeta u 2013. za posticaj izvoza, takođe, predviđa iznos od 20 miliona KM.