Kako ne bi prodavali frižidere Eskimima: I stranim investitorima bitan popis stanovništva u BiH

Bosna i Hercegovina posljednji popis uradila je prije dvadeset godina, a kako su se u međuvremenu desile krupne demografske promjene, razvojni planovi i programi svih nivoa vlasti baziraju se na podacima koji su davno prestali biti validni.

Popis stanovništva je međunarodna obaveza koju su preuzele sve zemlje svijeta, a koje se obavlja svako deset godina. Naša zemlja ovu obavezu je propustila 2001. godine, a za popis stanovništva koji je trebao biti ove 2011. godine već je prekasno.

Iako se ovaj problem prebacuje uglavnom na politički teren, često se zaboravlja na štetu koju trpi bh. ekonomija jer nema osnovnih podataka na kojima se može planirati razvoj.

Komentirajući ovu problematiku za portal eKapija.ba, ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ističe da je nedostatak popisa stanovništva sjajna stvar za one koji je bave politikom jer mogu da manipuliraju podacima kako hoće.

No, za ekonomiju svake zemlje jako je bitno da ima kvalitetnu statistiku koja neće šminkati, nego koja će ukazivati na stanje onakvo kako jeste.

"To nije stvar makroekonomije, to je bitno i za onog koji ima svoju firmu, pa onda planira nabavku prema potrošačkim navikama stanovnika, jer ne želi da mu se desi da frižidere prodaje Eskimima", ističe Cenić, aludiraju na poznati vic koji govori o tome ko je najbolji trgovac.

Svaki investitor prije ulaska na određeno tržište pravi SWOT i brojne druge analize, pa mu je bitno gdje i šta će prodavati, te da li uopće ima razloga da investira u to područje, dodaje Cenić.

Ona ističe da se, iako nemamo popis stanovnika, u posljednjih nekoliko godina silni novci su se dali za razne strategije i razvojne programe općina, kantona, entiteta, države, a nigdje ni razvoja ni tačnih podataka.

"Uvijek je izgovor da nemamo popis stanovništva, da možemo samo da nagađamo. Brojni podaci, uključujući i onaj o bruto domaćem proizvodu, nema nikave veze sa stvarnošću. Isto je i sa brojem stanovnika, neko kaže četiri miliona, neko četiri i po. Nekada se i sama iznenadim kad vidim koliko nas ima", komentira Cenić u svom stilu, poručujući da bismo popis stanovništva trebali uraditi, ne zato što to neko od nas zahtijeva, već zato što i on prvenstvo nama treba.

Popisom stanovništva dobiva se ne samo tačan broj stanovnika, već i značajni podaci ekonomije, sociologije, demografije i drugih djelatnosti. Bosna i Hercegovina, koja već 20 godina nema popis stanovništva, lišena je najvalidnijih podataka na kojima se baziraju razvojni panovi i programi u svim djelatnostima jedne države, tvrdi Stevo Pašalić, bh. demograf i direktor Centra za populaciona i društvena istraživanja Republike Srpske.

"Popis stanovništva nam treba ako želimo strane investicije, investitor će pogledati zvanične pokazatelje koji se odnose stanovnike, dohodak po glavi, onda će ih upoređivati sa pojedinim regiona na nižim teritorijalnim jedinicama, onda se opredjeljiti gdje je sigurnije ulagati, gdje nije", ističe Pašalić.

Na osnovu broja stanovnika, dobivaju se brojni drugi pokazatelji, kao su društveni bruto proizvod po stanovniku, a tu su i strukture stanovništva po svim mogućim obilježjima. Kada je u ekonomija u pitanju, stanovništvo se dijeli na malo, radno aktivno i staro (prva i treća su izdržavane kategorije).

"Vrlo je značajno raspolagati sa radnom snagom, njenom kapaciteima, kvalifikacionim strukturom kako bi se mogla prilagođavati tržištu rada. Pretpostavka je da će biti problema sa radnom snagom s obzirom na opadanje nataliteta i na sve izraženije starenje stanovništva, to nije samo problem BiH i zemaljama Evropske unije", navodi Pašalić.

Iako su skoro sve zemlje popis stanovništva obavile ove godine, Pašalić se nada da će se i naši političari uspjeti dogovoriti kako bi Bosna i Hercegovine tačne podatke o broju stanovnika mogla dobiti naredne godine.

N.Voloder