Šta donosi poskupljenje cigareta u BiH: Poslije povećanja akciza profitirat će samo država

U BiH, prema procjenama, puši oko 40 odsto punoljetnih građana, a godišnje jedan pušač potroši i do 2.500 cigareta. Vlasti uvjeravaju da će se protiv masovne ovisnosti izboriti i sa povećanjem akciza na cigarete. Međutim, od prikupljenih miliona na prodati duhan, građani nisu osjetili veliku korist, a po podacima Svjetske zdravstvene organizacije po programima odvikavanja od pušenja BiH je na 20. mjestu od 25 rangiranih zemalja.

Formalno, BiH prati evropske standarde i ide ka tome da pušenje postane luksuz, a pušači građani drugog reda, ali sve veći novac od akciza koristi za javnu potrošnju. Udruženja potrošača upozoravaju da se vlasti samo deklarativno zalažu za zdravlje stanovništva jer im smanjena potrošnja nije u interesu.

Pušači od 1. januara plaćaju cigarete skuplje od 0,20 do 0,70 KM po kutiji, a u budžet će se, prema procjenama, sliti dodatnih 100 miliona KM. Samo u ovoj godini od akciza je do decembra prikupljeno 554 miliona KM, dok je za cijelu 2009. naplaćeno 449 miliona KM. Kako je po Zakonu o akcizama Uprava za indirektno oporezivanje obavezna da svake godine visinu akciza usklađuje sa evropskim prosjekom, u 2014. paklica cigareta koja sada košta 2,50 KM biće najmanje pet maraka. Proizvođači duhana u BiH kažu da im povećanje akciza ruši posao i da od toga korist ima samo država.

Vlasnik banjalučke "Fabrike duvana" Nebojša Antonić kaže da je praksa u razvijenim zemljama pokazala da pušači posustaju pred represivnim mjerama i prestaju da puše. Na to naročito utiču cijene cigareta, pa i oni koji ne odustaju od pušenja prelaze na jeftinije cigarete ili smanjuju pušenje.

"Od 2009. otkada su prvi put povećane akcize zabilježili smo pad prodaje od oko 20 odsto, a naša istraživanja govore da su ti ljudi i prestali da puše. Zbog većih cijena prvo prestaju da puše oni koji su kupovali jeftinije cigarete, jer su im već bile luksuz", kaže Antonić.

Predsjednik Udruženja potrošača BiH Mesud Lakota kaže da je cilj države da prikupi što više novca u budžet, a od toga se ni marka neće potrošiti na prevenciju od pušenja. Jednom smo, kaže, prevareni kada je uvođen PDV pa je teško očekivati da će i novac od akciza građanima biti od koristi.

"Dok jedne institucije svojim djelovanjem i zakonima poručuju da treba povećati programe prevencije, druge nekim drugim mjerama poručuju – trošite što više, kako bi se ubralo više poreza. Vlast u jednoj ruci drži štap, a u drugoj šargarepu", kaže Lakota.

Po njegovim riječima, u BiH niko nije uradio istraživanje kako će povećanje represivnih mjera uticati na potrošnju duhana, nego se slijepo provode norme EU. On upozorava da su putevi duhana u BiH vrlo sumnjivi i na tržištu se prodaju falš cigarete i one ispod tezge, pa se veliki novac odlijeva mimo budžeta. Tu bi, smatra, trebalo pooštriti kontrole i sankcije, a država je još mnogo popustljiva.

Tome u prilog govore i zakoni o zabrani pušenja na javnim mjestima, kao i reklamiranju, pa se norme tumače kako kome odgovara. Tako je po zakonu zabranjeno pušenje u objektima gdje se služi hrana, ali prostorije za nepušače u većini slučajava nisu fizički odvojene od pušačkih. Zakon se formalno provodi napisima "Prostorija za pušenje" i "Zabranjen ulaz mlađim od 18 godina". Iako smo svi svjedoci (ne)poštovanja zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima za cijelu 2009. opštinski inspektori su izdali tek 64 prekršajna naloga i inicirali jedan postupak pred sudom.

"Kada je reč o kontroli poštovanja Zakona o zabrani reklamiranja duhanskih proizvoda u odnosu na prethodne godine, u ovoj i posljednjih godina uspješno su sprečavani pokušaji reklamiranja cigareta", poručuju iz Inspektorata RS.

Dok 40 odsto građana puši, država prihodima od akciza ne finansira prevenciju i liječenje zavisnosti od nikotina, nego krpi svoje rupe. Svako je odgovoran za vlastite poroke, ali o zdravlju nacije vlast mora mnogo više brinuti.

Prihodi od akciza na cigarete u BiH
Godina iznos
2006. 320,5 miliona KM
2007. 348,8 miliona KM
2008. 364,5 miliona KM
2009. 449,4 miliona KM
11 mjeseci 2010. 554,2 miliona KM