Korupcija koči BiH na evropskom putu

Narasla korupcija u zemlji, neefikano pravosuđe i nekoordinisana i decentralizovana policija definišu BiH kao zemlju koja ne odgovara standardima EU. Na dalekom 91. mjestu po nivou korupcije među 178 zemalja svijeta, BiH je daleko od zemalja Evrope kojima geografski pripada i standarda koji se u njima provode.

U 2010. godini, pod pritiskom Evropske komisije, usvojeni su zakoni o osnivanju Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije i Antikorupcijska strategija, jer su dio paketa za liberalizaciju viznog režima.

Sve je međutim ostalo na nivou formalnog jer se usvojeni zakoni ne provode, a novoosnovana Agencija nikada nije počela sa radom, kaže jedan od direktora Transparency Internationala BiH, Emir Đikić.

"Strategija je vjerovatno negdje, u nekom ministarstvu, u nekoj ladici, a Agencija još uvijek ne funkcioniše, iako je zakon donesen krajem prošle godine. Imali smo određeni napredak u izmjenama i dopunama zakona o slobodi pristupa informacijama, koji je svima nama ovdje jedan od bitnih zakona, odnosno jedan od zakona na osnovu kojeg svi mi dolazimo do podataka. Također, bile su određene izmjene Krivičnog zakona, međutim, većina ovih zakona je donesena, nažalost, pod pritiskom spoljnih faktora u BiH. Mi se iskreno nadamo da će ovaj mali napredak biti poticaj novim vlastima da zaista krenu u ono što su obećavali tokom predizborne kampanje", rekao je Đikić.

Korupcija u BiH je rasprostranjen fenomen i predstavlja ozbiljnu prepreku na putu BiH ka EU, a poseban problem je i neefikasno pravosuđe koje je pod jakim političkim pritiskom, ističe analitičar TI BiH Lejla Ibranović.

"Izvještaj EK o napretku za 2009. godinu je naglasio prisustvo korupcije u mnogim područjima, posebno unutar vlada i drugih entitetskih i državnih institucija, a posebno se vezuje za javne nabavke, dobijanje dozvola u sektorima energije, transportne infrastrukture, zdravstva i obrazovanja. Procesuiranje korupcije pred sudovima i Tužilaštvom BiH je također na veoma niskom nivou. Ono što je konstanta je preklapanje nadležnosti i nedostatak koordinacije, te politički pritisci na rad pravosudnih organa koji uveliko otežavaju situaciju. Nedostatak sveobuhvatnog pregleda analize statistike slučajeva borbe protiv korupcije, te konstantan nedostatak konačnih presuda, predstavljaju zabrinjavajuće činjenice", ocjenjuje Ibranović.

Koliko je pravosudni sistem u BiH neefikasan dovoljno govori činjenica da je u zemlji u kojoj cvjeta korupcija doneseno samo osam sudskih presuda, od kojih samo jedna sa zatvorskom kaznom, upozorava profesor sa Fakulteta za kriminalistiku i bezbjednosne studije u Sarajevu Eldan Mujanović.

"Podaci iz policijsko-pravosudne statistike ukazuju na jedan trend izrazito niske efikasnosti cjelokupnog sistema, barem kad je riječ o ova tri tipična predstavnika kaznenih djela - primanja i davanja mita, te protivzakonskog posjedovanja. Zaista jedan veoma mali broj predmeta pred tako velikim brojem sudova! S druge strane, struktura izrečenih kazni – dominira primjena instituta uslovne osude - zaista potvrđuju takav zaključak o slaboj efikasnosti samog sistema. Prije svega - možemo komentirati zašto je stanje takvo kakvo jeste – po mom mišljenju to je nedostatak posvećenosti, neodložive volje da se nešto uradi po tom pitanju, prije svega mislim političke volje, da se korupcija zaista efikasno suzbija i procesuira pred nadležnim tijelima", smatra Muhanović.

Za ispunjavanje evropskih standarda i svođenje korupcije na podnošljivu mjeru moguće je iskoristiti i iskustva susjeda, dodaje profesor Mujanović.

"Osvrnimo se na naše okruženje – vidjećemo da to države u našem okruženju već rade. Treba strategijski promijeniti pristup suzbijanju korupciji – od trenutnog suzbijanja, neću reći marginalnih – zakonodavac ne poznaje marginalne ili teže oblike korupcije – dakle, od nekakvih „sitnih“ slučajeva korupcije, a nije mi drago reći „slučaj“, do strategijskog otklona ka sistemskim strukturalnim slučajevima korupcije, koji će opet biti dio jedne sveopšte političke klime i volje da se ovom problemu stane u kraj, odnosno da se on stavi pod kontrolu. Da se iskorijeni – mislim da je to jedna od većih zabluda", kaže Mujanović.

Suštinski problem u BiH je uglavnom deklarativna opredijeljenost bh. političara da je budućnost zemlje u Evropskoj uniji, pa tako i ispunjavanje postavljenih uslova da bi se tamo stiglo. U očekivanju nove vlasti i onoga što će učiniti za integraciju zemlje u EU ne treba zaboraviti da je upravo ova tema bila jedna od najmanje ili gotovo nikako zastupljenih u predizbornim programima političkih stranaka koje su se borile na oktobarskim izborima.

Ukoliko bh. vlasti i vlade u narednom periodu ne naprave odlučniji korak ka ispunajvanju preuzetih i potpisanih obaveza BiH još će dugo ostati upravo gdje je sada - daleko od Evrope.