Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Sa domaćih berzi delistirano više od 500 akcionarskih društava - Koji su faktori profitabilnosti preduzeća u RS?
Izvor: eKapija
Petak, 12.11.2021.
13:53
Petak, 12.11.2021.
13:53
Komentari
Ilustracija (Foto: Bloomua/shutterstock.com)
Fokus rada bio je na jednom od pokazatelja uspješnosti preduzeća s ciljem maksimiziranja profita za vlasnika − ROE (engl. Return on equity). U tom kontekstu, dekomponovani ROE jasno pokazuje menadžmentu preduzeća pet glavnih faktora profitabilnosti, a to su: uspješnost menadžmenta u upravljanju troškovima (ekonomičnost), uspješnost menadžmenta u upravljanju sredstvima (efikasnost), uspješnost menadžmenta u upravljanju kapitalom (pametno finansiranje), uspješnost menadžmenta u upravljanju dugovima i uspješnost menadžmenta u upravljanju porezima.
U analizi je posmatrano ukupno 107 preduzeća u Republici Srpskoj za 2019. i 2020. godinu. Nakon izvršene statističke obrade i analize dobijenih podataka, na osnovu pet glavnih faktora profitabilnosti kod preduzeća u RS, kao rezultat istraživanja formiran je ekonometrijski model.
Nas je zanimalo i koji je interes preduzeća da se nađu na berzi, a kako pojašnjava za eKapiju Grujić, preduzeća se osnivaju zbog ostvarivanja dobiti. Svaki drugi cilj je, kaže, traženje alibija.
- Povećanje vrijednosti akcija dolazi kao odraz dobrog poslovanja na tržištu. Kada investitori vjeruju da će neko preduzeće uspješno poslovati u budućnosti oni kupuju akcije tog preduzeća što se odražava na povećanje vrijednosti tih akcija. Na našim berzama imamo depresivan trend – delistiranje akcija. Nažalost, bliska prošlost pokazuje da je veliki broj listiranih preduzeća odlukom većinskog vlasnika ili grupe povezanih vlasnika svojevoljno delistiran sa berze. Iz određenog broja preduzeća "istisnuti" su mali akcionari odlukom većinskih vlasnika, koji su to uradili zahvaljujući sticanju 90, odnosno 95% akcija od strane jednog akcionara ili grupe povezanih akcionara.
Dalje dodaje, drugi način objedinjavanja vlasništva i napuštanja berze je da se broj akcionara smanji na manje od sto. Nakon ovih poteza većinski vlasnik može da promijeni pravnu formu preduzeća u zatvoreno akcionarsko ili društvo sa ograničenom odgovornošću i da "skine" preduzeće sa berze.
- Na kraju, akcionar koji stekne akcije društva koje predstavljaju najmanje 90% osnovnog kapitala društva dužan je da na pisani zahtjev bilo kog od preostalih akcionara društva, u roku od 30 dana po prijemu zahtjeva, ponudi akcionaru primjerenu novčanu naknadu za akcije pojedinog manjinskog akcionara. Do sada je sa domaćih berzi delistirano više od 500 akcionarskih društava. Od tog broja, najveći dio su imala oznaku "u stečaju", odosno, "u likvidaciji" ali je veliki broj kao razlog navelo "prelazak u d.o.o.". Dakle, postupak istiskivanja manjinskih akcionara najčešće je praćen preoblikovanjem akcionarskog društva u društvo s ograničenom odgovornošću i napuštanje berze - ističe Grujić.
Kada govorimo o interesu preduzeća da budu na berzi, ističe direktor PREF-a, treba podsjetiti da način "listiranja" nije posljedica postepenog razvoja tržišta niti posljedica Kejnsovog "spontanog podstreka" već je rezultat masovne vaučerske privatizacije.
Miloš Grujić (Foto: Siniša Pašalić)
Njegovog kolega Janjić ističe da iz perspektive jednog broja vlasnika preduzeća status otvorenog akcionarskog društva predstavlja samo značajne troškove. Naime, kako objašnjava, vlasnici se odlučuju da smanje troškove zbog obavezne revizije, naknada Centralnom registru, organizovanja godišnje skupštine akcionara i slično, jer ne vide korist od statusa listiranog akcionarskog društva.
- Odluke u preduzećima u kojima je većinski vlasnik stekao dominantno učešće uglavnom se donose u skladu sa interesima, odnosno potrebama i željama većinskih vlasnika. Često manjinski akcionari, čak i kad imaju svoje predstavnike u organima takvih preduzeća, budu preglasani. Tom logikom, i delistiranje ima smisla. Pogotovo ako se ima u vidu da su na svim berzama u regiji preduzeća listirana silom zakona, odnosno kroz proces privatizacije. I ovaj broj listiranih preduzeća će se smanjiti. Jednim dijelom kao rezultat uticaja zakonske regulative, a drugim dijelom dijelom zbog perpecije vlasnika da status listiranog preduzeća nosi samo troškove. Za budućnost i razvoj tržišta kapitala važno je da se istisnuti akcionari ne osećaju prevarenima.
U kakvom su "stanju" preduzeća u RS
Grujić nam pojašnjava da su analizom dobijenih rezultata zaključili da su posmatrana preduzeća ostvarila nešto manji ROE u 2020. u odnosu na 2019. godinu.
- Rezultati pokazaju da je u 2019. od ukupno 107 posmatranih preduzeća u RS pozitivan ROE ostvarilo 74 preduzeća ili 69%, dok je negativan ROE ostvarilo 33 preduzeća ili 31%. Međutim, ako se posmatra 2020. godina, pozitivan ROE je ostvarilo 64 preduzeća ili 60%, dok je negativan ROE ostvarilo 43 preduzeća ili 40%. Glavni razlog nešto slabijeg rezultata ROE se može pripisati prihodovnoj strani, odnosno prodaji roba i/ili usluga, što može biti posljedica lošijeg poslovanja zbog efekata pandemije.
Dragan Janjić (Foto: Foto Ivica)
- Prema tome, na osnovu svih činjenica, dokaza i podataka koji su prikazani u okviru ovog rada, dokazali smo istinitost postavljene hipoteze, odnosno da je ROE pokazatelj pokretača profitabilnosti kod preduzeća u Republici Srpskoj.
Kako se navodi u analizi dekomponovani ROE jasno pokazuje menadžmentu preduzeća pet glavnih faktora profitabilnosti. Postavlja se pitanje koliko se naš menadžment vodi ovim faktorima? Moželi se reći da preduzećima u RS upravljaju uspješni menadžeri?
- Prvo treba da definišemo šta je uspješnost. Ako gledamo na ostvarenje dobiti, onda u prosjeku – nisu neuspješni. Iz ličnog iskustva mogu da iznesem zapažanja da nisu svi menadžeri u istim problemima. Neki su naslijedili ili zatekli određene okolnosti koje su bolje ili gore u odnosu na kolege iz istog sektora. Onda, zavisno od branše, nekad uspjeh predstavlja "ostati na nogama" tokom krize. S druge strane, često se pokaže da ni puko ostvarivanje dobiti nije kriterijum jer analize pokažu da se pri istim uslovima moglo i trebalo poslovati bolje - smatra Grujić.
Naši sagovornici saglasni su da su svi navedeni faktori podjednako bitni za ostvarivanje profitabilnosti preduzeća.
- Problem ostvarivanja porfitabilnosti preduzeća je vrlo kompleksan problem. U zavinosti od trenutne ekonomske i finansijske situacije u državi svaki od faktora će na različit način uticati na profitabilnost - kaže Janjić.
Savjeti za poboljšanje faktora profitabilnosti
U praksi je moguće da preduzeće ima visoku profitnu maržu, ali nizak koeficijent ROA ukoliko upravljanje imovinom nije efikasno, navodi svoje zapaženje Grujić.
- Ovakvu situaciju može uzrokovati usporen obrt imovine, usporena naplata potraživanja ili višak ulaganja u osnovna sredstva. Osim toga, na profitabilnost utiče široka mreža učesnika na različitim eksternim tržištima, kao što su davaoci kapitala na finansijskom tržištu, kupci i konkurenti na tržištu finalnih proizvoda, dobavljači na tržištu nabavnih faktora i sl. Kao ključni činioci profitabilnosti navode se: atraktivnost zemlje za ulaganja, odnosno raspoloživost resursa, razvijenost finansijske i tehnološke infrastrukture, kvalitet institucionalnog i regulatornog okvira, otvorenost međunarodne trgovine i pristup tržištima, zatim struktura industrije, tj. intenzitet konkurencije, mogućnost ulaska novih proizvođača, morućnosti pojave supstituta, pregovaračka snaga kupaca i dobavljača.
Kako dodaje, ono što se generalno preporučuje je rad na unapređivanju odlika privrednog društva.
- To je unapređenje organizacione strukture, kvaliteta proizvoda, odnosa sa dobavljačima, distributerima i kupcima te povećanje znanja da se održe postojeće i steknu nove konkurentske prednosti. Ukratko, stalni rad na sebi i praćenje odluka, preistpitivanje odluka, ali i modela poslovanja - kaže nam za kraj Grujić.
S. Šubara
Tagovi:
Miloš Grujić
Dragan Janjić
ROE
Return on equity
faktori profitabilnosti preduzeća
profitabilnost preduzeća
preduzeća na berzi
listiranje preduzeća na berzi
delistiranje preduzeća
delistiranje akcija
tržište kapitala
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Top priče
22.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Prodaje se Bugatti inspirisan Transformersima (VIDEO)
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
23.04.2024. | Finansije
Mali: UK Export Finance zainteresovan za finansiranje nekoliko projekata u Srbiji
23.04.2024. | Finansije
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Dan grada Laktaša u znaku velike investicije - Mahle sutra otvara novu tvornicu
22.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
eKapija+
Vidi sve
23.04.2024. | Industrija
Agencija ZEDA vodi privrednike na sajam tekstila u Istanbulu, prijave do 30. aprila
23.04.2024. | Industrija
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rješenja za svjež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
20.04.2024. | Vijesti
Prijave za program "Tražim poslodavca 2024" od 13. do 15. maja
20.04.2024. | Vijesti
Poslovne šanse
Vidi sve
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Porezna uprava FBiH želi uvesti digitalni potpis, raspisan međunarodni tender od skoro 840.000 KM
23.04.2024.. | Finansije, IT, Telekomunikacije
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
Raspisan tender za remont agregata u HE Jajce I - Procijenjena vrijednost gotovo 600.000 KM
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
20.04.2024. | Energija, Građevina
Novi tender Sarajevogasa: 450.000 KM za građevinske radove na gasnom sistemu
20.04.2024. | Energija, Građevina
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
Tender za nastavak radova na kulturno-sportskom domu u mjestu Jare - 240.000 KM za četvrtu fazu izgradnje
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Banjaluka sa milion maraka obnavlja dio Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Izdvajamo još...
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.