Operativnim sredstva iz granta EBRD nastavljaju se aktivnosti na projektu Plava voda - Slijedi eksproprijacija zemljišta
To je, kaže, dobar znak za sve koji već dugo učestvuju u tom projektu, ali je i "jedna moralna satisfakcija". Napominje da je i EBRD, u fazi pripreme obnove prijeratne projektne dokumentacije, osigurao grant od 700.000 eura.
-Ovim će sredstvima, kroz projekt ‘Plava voda’, biti omogućeno svim lokalnim komunalnim preduzećima da unaprijede i svoje kapacitete – ljudske, infrastrukturalne, proizvodne, u zavisnosti od potreba komunalnih preduzeća četiri lokalne zajednice koje učestvuju u projektu. Sredstva jesu grant, ali su i namjenska te se ne mogu koristiti u druge svrhe, a kompletan aranžman granta ide preko EBRD-a. EBRD je, sada, odobrio korištenje tih sredstava, što znači da je, sa stanovišta međunarodnih institucija koje sudjeluju, izvjesna i realizacija ukupnog projekta ‘Plava voda’ – smatra Granić.
Sredstva granta, navodi on, veća su od svih dosadašnjih troškova tog preduzeća, unazad 10-ak godina, kao i troškova plaćanja "penala" za nepovučena kreditna sredstva, prenosi ZenicaBlog.
-Nama nije bio cilj da dobijemo grant i "zaradimo" na grantu, ali je, s druge strane, jedna potvrda da se naša upornost i dosljednost ovom poslu ipak na kraju i u ovom malom dijelu, isplatila. Naglasio bih da je Sida-grant benefit za lokalne zajednice i za stanovništvo, jer će vodosnabdjevanje biti unaprijeđeno. Ali, to nije glavni i najveći benefit ‘Plave vode’, nego samo jedan mali dio. Mi očekujemo da će, kada se implementira čitav projekt ‘Plava voda’, donijeti i sve očekivane benefite, a koji su znatno veći, dugoročniji i kvalitetniji od ovog granta – podvlači Granić.
U projektu sudjeluju Travnik, Zenica, Novi Travnik i Busovača, koje će iz ovog granta dobiti po najmanje 500.000 eura, dok će preostalih 500.000 eura, koje su trebale pripasti Općini Vitez, biti naknadno raspoređene. O tome će, pojašnjava Granić, odlučiti sam donator – agencija Sida. Vitez više ne sudjeluje u projektu, ali je bitan zbog eksproprijacije zemljišta.
-Sada je najbitniji korak koji treba da realizujemo, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno eksproprijacije zemljišta, da bi proces realizacije projekta mogao započeti. Ubrzo očekujemo i da sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) budu operativna, nakon čega ćemo moći pokrenuti proces eksproprijacije. Svi problem su riješeni, a uslijedit će i obnova proglašenja javnog interesa od Vlade Federacije BiH. Možda već i na idućoj sjednici. To će omogućiti da preduzeće, konačno, pošalje zahtjev i za provođenje imovinsko-pravnih odnosa prema svim službama općina i gradova koji sudjeluju u projektu, kao i službama Općine Vitez. Ta je općina vrlo bitna sa stanovišta eksproprijacije, jer kroz njihovu teritoriju prolazi najduži dio glavnog voda – kazao je Granić.
Prvobitna procjena bila je da će za eksproprijaciju zemljišta biti potrebno izdvojiti oko 4 mil KM, ali će to, smatra, biti puno manje.
-Dobar dio zemljišta, oko 70 posto, je državno. Na osnovu prakse i sugestija koje imamo iz imovinsko-pravnih službi, njihovih dosadašnjih iskustava, nadamo se da ćemo taj proces provesti sa znatno manje sredstava. Posljednja je procjena da bi sa 1,2 miliona KM i to mogli završiti. Vidjet ćemo, jer to će zavisiti od situacije do situacije. Službe će raditi svoj posao po zakonu. Ne radi se o potpunoj, nego o tzv. nepotpunoj eksproprijaciji, a nemamo ni rušenja objekata na trasi te nekih značajnijih investicija – kaže Granić.
Ukupna vrijednost projekta "Plava voda" iznosit će oko 50 mil KM, od čega je kreditni aranžman 22 miliona eura; grant agencije SIDA od dva i po miliona eura i EBRD-a od 700.000 eura, dok su ostatak troškovi rada preduzeća, koje su plaćali osnivači i vlasnici – Općina Travnik (51 posto vlasništva) i Grad Zenica (49 posto).
- Kredit osiguravaju dvije banke – EBRD i CEB, a u vraćanje kredita uključeni su Srednjobosanski i Zeničko-dobojski kanton, zatim Fond za zaštitu okoliša FBiH. Oni, praktično, olakšavaju vraćanje kredita iz budžeta lokalnih zajednica. To je, između ostalog, jedan od razloga što je ova procedura kompleksnija i uzela nam je malo više vremena nego što smo planirali. Ovo je, slobodno mogu reći, i jedan eksperiment, jer u realizaciji projekta sudjeluje toliko nivoa vlasti. Ali, sve u cilju da bi vraćanje kredita za lokalne zajednice bio olakšan – kaže Granić.
Upravo je uključivanje u finasiranje dva kantona i Fonda za zaštitu okoliša FBiH, realizaciju projekta "pojeftinilo" za lokalne zajednice, a najviše za Grad Zenicu. Zenica je prvobitno trebala platiti 65 posto kredita.
-Travnik ne učestvuje u vraćanju kredita, s obzirom da je dogovor općina bio da oni daju resurs na raspolaganje – izvor ‘Plave vode’. Nakon što je odustao Vitez, njihov je dio kredita raspoređen na ostale učesnike. Tako će Zenica sada vratiti 37,46 posto kredita, Novi Travnik 6,06, Busovača 6,48, Federalni fond za zaštitu okoliša 25, SBK 7,50 i ZDK 17,50 posto – objašnjava Granić.
Dodaje da su potpise za kreditno zaduženje morali osigurati od parlamenata i vlada "države BiH, FBiH, ZDK i SBK" te Fonda za zaštitu okoliša FBiH i lokalnih zajednica.
Glavni vod, na relaciji Travnik – Zenica, bit će dug 33 kilometra, a sa dva odvojka u Travniku te po jednim za Busovaču i Novi Travnik, ukupna će trasa biti duga oko 50 kilometara.
U sklopu projekta "Plava voda" bit će realizirana još tri projekta: Grantovi za unapređenje poslova lokalnih komunalnih preduzeća (FOPIP); Uređenje vodozaštitne zone od 75 kvadratnih kilometara te Turističko uređenje za Travnik.
Top priče
23.04.2024. | Energija, Industrija
Nepovratnih 20 mil KM - Elektroprivreda BiH raskinula ugovor s Kinezima za izgradnju Bloka 7?
Elektroprivreda BIH je raskinula ugovor sa partnerima iz Kine za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, saznaje Biznis.ba. Iz nekoliko izvora za Biznis je rečeno da je raskid ugovora uslijedio nakon što je EP BiH uputila nekoliko opomena pred raskid s pozivom da izvođač izvrši svoje obaveze i pristupi realizaciji po ugovora pitanju Bloka 7. Biznis.ba podsjeća da je krajem prošle godine Vlada FBiH dala prethodnu saglasnost na raskid
24.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Konferencija "Smart City Impact": Pametni gradovi kao putokaz za Bosnu i Hercegovinu
24.04.2024. | IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Zašto ovih dana svi govore o Bitkoin halvingu?
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Novi Opel Grandland na struju ima domet od 700 km (VIDEO)
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Finansije
Centralna banka BiH pridružila se RAMP-u Svjetske banke
24.04.2024. | Finansije
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Energy Net - Energija je u osnovi našeg biznisa
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Digitalizacija poštanskog sektora kroz zajednički veb portal
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Industrija
Agencija ZEDA vodi privrednike na sajam tekstila u Istanbulu, prijave do 30. aprila
23.04.2024. | Industrija
24.04.2024. | Finansije
Ove novčanice Centralna banka BiH povlači iz opticaja
24.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Porezna uprava FBiH želi uvesti digitalni potpis, raspisan međunarodni tender od skoro 840.000 KM
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
Raspisan tender za remont agregata u HE Jajce I - Procijenjena vrijednost gotovo 600.000 KM
22.04.2024. | Energija, Industrija, Finansije
20.04.2024. | Energija, Građevina
Novi tender Sarajevogasa: 450.000 KM za građevinske radove na gasnom sistemu
20.04.2024. | Energija, Građevina