Stečajni upravnici krivi za nekorištenje novca za pomoć radnicima

Sudeći prema svakodnevnim protestima radnika diljem FBiH teško je povjerovati da funkcioniše program mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restruktuiranja i privatizacije preduzeća ostali bez posla.

Malo prijava

Odgovor na pitanje zašto je mali broj firmi aplicirao za ove programe možda leži u stečajnim upravnicima. Naime, pomenuti program na snazi je od kraja januara 2007. godine i njime je predviđeno da se sredstva za njegovo provođenje osiguraju izdvajanjem po 20 odsto od ukupnih sredstava ostvarenih uplatom doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti koja pripadaju federalnom Zavodu za zapošljavanje i kantonalnim službama za zapošljavanje, te izdvajanjem po 15 odsto od sredstava koja pripadaju FBiH i kantonu na osnovu privatizacije preduzeća.

U skladu s Programom, u slučaju stečaja ili likvidacije stečajni upravnik, odnosno likvidator kantonalnoj službi za zapošljavanje treba da dostavi spisak zaposlenika koji su ostali bez posla, dok u slučaju restrukturiranja i privatizacije preduzeća poslodavac u provođenju ovog Programa donosi program konsolidacije i na osnovu akta o organizaciji i sistematizaciji poslova određuje broj potrebnih zaposlenika i višak zaposlenih, sagledava i utvrđuje mogućnosti zapošljavanja viška zaposlenih, u saradnji sa Federalnim zavodom ili kantonalnom službom za zapošljavanje donosi poseban program zbrinjavanja zaposlenika preduzeća koji se ne mogu zbrinuti na način kao što je to predviđeno u prva dva slučaja, pojasnili su za "San" iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.

Za program zbrinjavanja viška zaposlenika za preduzeća sa većinskim državnim kapitalom odgovorna su resorna federalna ili kantonalna ministarstva, dok su za preduzeća sa većinskim privatnim kapitalom odgovorna kantonalna ministarstva. Zahtjev za ostvarivanje mjera podrške iz ovog programa mogu podnijeti poslodavac ili zaposlenici na koje se on odnosi, ukoliko to nije učinio poslodavac.

Finansijskim planom federalnog Zavoda za zapošljavanje za 2010. godinu za ove namjene planirano je 6,2 miliona KM. U 2009. godini ukupno je utrošeno 228.747 KM, od čega 153.746 KM za podršku socijalnim programima u Zeničko-dobojskom kantonu na ime povezivanja staža osiguranja, te 75.000 KM za 250 radnika "Agrokomerca" na osnovu Zaključka Vlade FBiH.

"Iako su bila obezbjeđena znatna sredstva za realizaciju ovog programa do zastoja u njegovoj implementaciji došlo je zato što nije bilo podnesenih zahtjeva u skladu sa odredbama programa", kažu u Zavodu za zapošljavanje FBiH

Neiskorištena sredstva

Potvrđuje ovo i Nermina Kapetanović, predsjednica Odbora za rad i socijalnu politku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. "Kod nas je problem to što je samo nekoliko firmi uradilo te programe. Sredstva u Federalnom zavodu za zapošljavanje ostaju neiskorištena jer stečajni upravnici nisu pripremili programe", kaže ona. Po njenom mišljenju bilo bi moguće da i agencije za privatizaciju povećaju procenat sredstava koje daju u ovu svrhu. Ona dodaje da kantonalne službe uglavnom nemaju sredstava za realizaciju ovog projekta i da se ta sredstva preusmjeravaju, recimo, demobilisanim borcima.

Ko je dobio novac

U 2008. godini za podršku socijalnim programima u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu utrošeno je 149.810 KM, firmama "Janj holding" iz Donjeg Vakufa i "Unis Tadiv" iz Konjica. U 2007. godini za podršku socijalnim programima u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu utrošeno je 2,2 miliona KM Koksno-hemijskom kombinatu iz Lukavac, te firmama "Aida", "Livnica", "Tvornici transportnih uređaja", "Poletu" i "Unioninvest-elektromontaži" iz Tuzle, "Interpletu" iz Brčkog, "Frizeru" i "Zmajevcu" iz Zenice, "Oli" iz Olova, "KTK-u" i "Vitexu" iz Visokog, te "Poletu" iz Kaknja.