Snaga postrojenja za proizvodnju struje u BiH porasla tri puta - Korišćenje potencijala sunca i vjetra sve više zastupljeno

U BiH je u jednoj godini došlo do ogromnog rasta snage postrojenja za proizvodnju električne energije, i to prvenstveno zahvaljujući gradnji novih solarnih, odnosno vjetroelektrana.

Izvori

Trenutačno se u okviru sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH električna energija dobiva iz triju primarnih izvora – hidroenergije, solarne energije i vjetroenergije. Postotni udio hidroenergije u ukupno proizvedenoj energiji iz OIE u 2019. godini je oko 91,5%, a 8,45% je iz solarnih elektrana.

Povećanje proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana (bez obzira na status proizvođača) u 2019. godini, u odnosu na 2018., može se pripisati povećanju broja izgrađenih i priključenih solarnih elektrana, odnosno povećanju ukupne instalirane snage tih postrojenja.

Dokaz snažnom povećanju je i podatak kako je u 2018. godini instalirana snaga solarnih postrojenja iznosila 11,643 MW, dok je u 2019. porasla na 18,119 MW. Značajno povećanje vidljivo je i u kontekstu iskorištavanja energije vjetra. Naime, u 2018. godini postrojenja su imala snagu tek 0,4 MW da bi u 2019. snaga porasla na 87 MW.

Rast bilježe i postrojenja koja struju dobivaju iz hidroenergije, tako je u odnosu na 2018. i instaliranu snagu od 50,082 MW, u 2019. godini snaga iznosila 75,208 MW.

Ukupno gledajući, snaga električnih postrojenja sa 60,125 MW u 2018. porasla je na čak 180,327 MW u 2019. godini. Uvidom u stanje na dan 31. prosinca 2019. vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB imala 107 solarnih postrojenja ukupne snage 12.776 kW.

Istodobno, to je poduzeće, pokazuje izvješće, imalo sedam postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra, ukupne snage 86.700 kW.

Potrošači

Krajnja potrošnja u 2019. iznosila je ukupno 6.917,90 gigavat sati, a najveći iznos energije potrošen je u okviru naponske razine od 0,4 kV (4.138,36 gigavat sati), slijedi naponska razina 110 kV u okviru koje su potrošena 1.325,62 gigavat sata te naponska razina 10 (20) kV, gdje je potrošnja iznosila 1.157,35 gigavat sati.

Najmanje je potrošeno u okviru naponske razine 35 kV (296,56 gigavat sati). Analizom podataka za krajnju potrošnju električne energije u Federaciji BiH može se reći kako je krajnja potrošnja u opadanju u odnosu na 2018. godinu. Za krajnju potrošnju u 2019. godini može se konstatirati kako je zabilježen pad u odnosu na krajnju potrošnju u 2018. godini od 12%.

Kada je pak riječ o prihodima Operatora, oni su se sastojali od triju izvora: naknade za poticanje, administrativne naknade za obradu zahtjeva te isporučene električne energije, plaćene po referentnoj cijeni.

Prihod Operatora u razdoblju od siječnja do prosinca 2019. godine po osnovi prikupljene naknade za poticanje iznosi 11,949.524 KM. Uplatama podnositelja zahtjeva po toj osnovi Operator je imao prihod od 190.285 KM (bez PDV-a).

Treći izvor sredstava iz kojih se financirao sustav poticanja u 2019. godini su uplate sredstava po osnovi isporučene električne energije opskrbljivačima u FBiH plaćene po referentnoj cijeni za razdoblje od siječnja do prosinca 2019. godine. U izvještajnom razdoblju električna energija je, u skladu s pravilnikom o obveznom udjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE, prodavana svim opskrbljivačima koji su bili aktivni na tržištu električne energije u FBiH.

U skladu s naprijed rečenim, u 2019. godini na račun Operatora je uplaćeno ukupno 43,070.946 KM (bez PDV-a).

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju

snaga postrojenja za proizvodnju električne energije

solarne elektrane

vjetroelektrane

hidroelektrane