NATO – velika šansa za vojnu industriju u BiH

BIH je nedavno dobila Akcioni plan za članstvo u NATO-u što je jedan od prvih koraka ka članstvu u ovoj organizaciji. Inače, ulazak u NATO osim političkog mogao bi donijeti i ekonomski prosperitet našoj državi. Naime, sa stajališta investitora, koji još uvijek gledaju na BiH kao zemlju rizičnu za ulaganja, to je garant sigurnosti- nešto s čim se do sada nismo mogli pohvaliti. S druge strane, našim kompanijama će se otvoriti mogućnost sudjelovanja na tenderima koje raspisuju NATO članice, kako u vojnoj, tako i u drugim industrijama.

Naime, stručnjaci ističu da je vojna industrija, nešto s čime bi se mogli probiti na tržištu, prije svega jer imamo educiran kadar, te dugogodišnju tradiciju proizvodnje u ovoj industriji.

Mustafa Alagić, direktor marketinga kompanije Igman iz Konjica, koja ima tradiciju proizvodnje malokalibaske municije staru 50 godina, kaže da bi ulazak u NATO značio dosta za namjensku industriju u BiH. No, naše kompanije, kaže, moraju certificirati svoje proizvode kod NATO-a i tek tada bi imali prolaz na tim tenderima. "Svaki proizvod koji se tamo atestira ima svoju cijenu. Tako da je to za nas trenutno skupo, no kroz taj program vjerovatno će biti olakšan pristup", kaže Alagić.

Inače, kompanija Igman u potpunosti izvozi svoju proizvodnju. Prošle i pretprošle godine, kaže Alagić, bili su prisutni na svim kontinentima, od Južne Amerike do Evrope, a ukupan izvoz prošle godine iznosio je oko 14 miliona eura.

Iako su prethodne dvije godine bile obilježene krizom, čini se da se to nije odnosilo na industriju naoružanja. "Sredstva za ove svrhe izdvajaju se iz budžeta država te se iz tog razloga kriza nije osjetila u ovoj industriji", objašanjava Alagić dodajući da u ovoj godini očekuju iste rezultate.

Kaže da i pored toga što nisu osjetili udar krize, problem imaju u odnosu države prema ovoj vrsti proizvodnje. "Naime, u drugim zemljama država stimulira ovakav izvoz, a kod nas to nije slučaj", kaže on. Iako ova kompanja spada među najveće u Evropi za proizvodnju malokalibarske municije najveća prepreka su im nagomilani dugovi prema državi u ratnom i poratnom periodu.

"Osim toga dug je proces proizvodnje i teško dolazi do naplate, a teški su i uslovi kreditiranja. Potrebni su nam povoljniji uslovi, te malo dugoročnije kreditiranje", kaže on.

Smatra da formiranje kompanije UNIS Group u cilju objedinjavanja namjenske industrije, ima perspektivu. No, sve pod uslovom kaže, ako se to organizuje kako treba. Inače, Vlada FBiH je Unis Group, formirala kao krovnu kompaniju namjenske industrije preko koje bi kompanije iz ovog enetitetam koje se bave ovom proizvodnjom zajednički nastupale na tržištu.

Eksploziv kao brend

Svi su složni da objedinjavanje firmi iz BiH koje se bave ovom proizvodnjom ima perspektivu. Na taj bi se način tržištu moglo ponuditi više proizvoda. Naime, to se već prije pokazalo kao dobar model još u bivšoj Jugoslaviji, a to već rade Hrvatska, Srbija.

Stipe Buljan, sekretar Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva kaže da će se namjenska industrija jako brzo morati transformirati te da će uskoro proizvode koje bude proizvodila morati biti usklađeni s NATO sustavom i na taj način će moći opskrbljavati vojsku zemlja koje su članice NATO-a.

Smatra da će sa dobivanjem prvih poslova u Unis Groupu rasti i optimizam te se, kaže, nada da će to profunkcionirati.

Ističe da naša namjenska industrija ima određene prednosti kako za nastup na stranom tako i na domaćem tržištu. "Prije svega imamo brendove. Jedan od njih je eksploziv kojeg proizvodi tvornica Vitezit iz Viteza", kaže on. Ističe, da se u FBiH kopa 6 do 7 miliona tona uglja za što se na eksploziv potroši oko 15 miliona KM, što su značajna sredstva. No, problem je što većinu eksploziva uvozimo.

Budući da imamo proizvodnju eksploziva, uz malo bolju kontrolu i angažiranje i određenu revitalizaciju tog društva, kaže, taj dio bi mogli iznijeti i sa domaćom kompanijom. Ističe, da su tu i druge kompanije koje su specijalizirane u ovoj oblasti i koje su mogle i mogu raditi neke proizvode. Kaže da će izgradnjom koridora Vc biti povećane potreba za eksplozivom, osobito u dijelu prema Hercegovini gdje je krševito područje, te da i tu postoji šansa za domaće kompanije.

D.Kozina