U Kantonu Sarajevo za 60 godina bespravno izgrađeno čak 50.000 objekata - Zanemariv broj investitora koji su kažnjeni

Sarajevo (Foto: Vedrana Džudža)

Ekonomski razvoj grada Sarajeva donio je i otvaranje novih radnih mjesta, naseljavanje većeg broja ljudi, a time i izgradnju stambenih objekata. Bespravna gradnja se primjećuje u svim dijelovima grada, ali s naglaskom na rubne dijelove u okviru zelenila, poljoprivrednog zemljišta ili drugih zona koje nisu previđene za stanogradnju.

Očigledno je da u dugom historijatu bespravne gradnje nije bilo mjera koje su uspjele sistemski riješiti ovaj problem. Najjednostavniji odgovor je primjena zakona tj. utvrđenih kaznenih odredbi.

- Problem se ne može tražiti samo u balkanskoj navici da je bespravna gradnja sasvim prirodna i normalna pojava. Najjeftiniji način da dođete do krova nad glavom je da kupite poljoprivredno zemljište po niskoj cijeni, a zatim da vašu gradnju uz pomoć priučenih majstora, prijatelja i familije započnete zidanjem i betoniranjem sprat po sprat - rekli su iz Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Služba za oblast prostornog uređenja i urbanizam Općine Novo Sarajevo radi na rješavanju 397 zahtjeva koji su prispjeli do 31. januara 2016. godine, kada je bio krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. Od tada su zaprimili 53 nova zahtjeva.

- Rješavanje pomenutih zahtjeva u većini slučajeva otežano je zbog regulacionih planova koji su u izradi. Produžavanjem rokova za podnošenje zahtjeva za legalizaciju podstiče se bespravna izgradnja - upozoravaju iz Općine Novo Sarajevo.

Službi za urbanizam Općine Stari grad do isteka ovog roka podnesen je 4.781 zahtjev za legalizaciju nelegalno sagrađenih objekata.

- Najviše takvih objekata sagrađeno je u poslijeratnom periodu. Legalizacija se odvija planiranim tempom i u zavisnosti od količine i obima tekućih poslova u nadležnoj službi - saopćeno je iz Općine Stari Grad.

U toku je izrada Urbanističkog plana urbanog područja Sarajeva, koji će u prvoj fazi predložiti zone buduće gradnje, a u drugoj precizno definisati urbana pravila i tipologiju u određenim dijelovima grada.

- U tom kontekstu je potrebno razviti i socijalne programe gradnje na gradskom zemljištu, vodeći računa o otkupu istog i prije nego se uradi detaljni dokument (regulacioni plan, plan parcelacije ili urbanistički projekt). Na ovaj način bi se dobila niža tržišna cijena, lakši proces izrade provedbeno-planskih dokumenata uz kvalitetnija urbanistička rješenja. Također je potrebno razviti i kontrolni mehanizam vezan za malverzacije (špekulisanje) zemljištem - prenio je pomoćnik direktora za prostorno planiranje - Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Edin Jenčiragić.

Gradi se na prostorima bez elementarnog komunalnog standarda, tako da sanacija, urbanizam i opremanje ovih prostora iziskuju veća budžetska sredstva, nego da se realizacija naselja dešavala po planu gradnje. Jedno od predloženih rješenja je da vlast ponudi alternativu, a onda i počnu provoditi kaznene odredbe utvrđene zakonom.

Iako u manjem intenzitetu, bespravna gradnja i dalje teče mimo zakona i planskog razvoja grada, a često se postavlja pitanje o tome da li inspekcije izlaze na teren i bilježe izgrađene objekte.

- Činjenica je da ni oni nisu u mogućnosti pratiti niti adekvatno odgovoriti zadatku uz trenutni broj uposlenika, lošu sigurnosno-terensku podršku i nedostatak kvalitetnije tehničke opremljenosti. Iako je bespravna gradnja zakonom utvrđena kao krivično djelo, skoro je zanemariv broj objekata koji su srušeni, a investitori kažnjeni - izjavio je Jenčiragić.

Vrlo je važno da se postavi jasan zakonski okvir, te da se usklade općinske i kantonalne građevinske inspekcije, tek tada će se legalizirati objekti i/ili stati ukraj ilegalnoj gradnji u Kantonu Sarajevo.