Izvor: Balkan Green Energy News | Subota, 17.10.2020.| 08:55
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Solarna fotonaponska postrojenja u narednoj deceniji biće "vladari" svjetskih tržišta struje

(Foto: Hans Braxmeier/ Pixabay)
Solarna fotonaponska postrojenja su po svemu sudeći pred ogromnom ekspanzijom, sa projektovanom prosečnom stopom rasta od 13% godišnje u narednoj deceniji, čime će pokriti skoro trećinu rasta potražnje za električnom energijom u periodu od 2020. do 2030. godine i postati novi "vladar" svjetskih tržišta struje, navodi se u izvještaju o perspektivama energetskog sektora u svijetu (World Energy Outlook 2020), koji je objavila Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Fatih Birol, izvršni direktor IEA, smatra da će solarna energija postati novi "kralj" svjetskih tržišta električne energije i da je, sudeći po trenutnim državnim politikama, na putu da svake godine nakon 2022. postavlja nove rekorde u novoizgrađenim kapacitetima, prenosi portal Balkan Green Energy News.

Izvještaj IEA analizira četiri scenarija globalnog oporavka nakon pandemije COVID-19, a obnovljivi izvori energije imaju glavnu ulogu u svakom od njih, pri čemu će solarna energija biti glavna zvijezda.

Prema scenariju najavljenih politika (Stated Policies Scenario - STEPS), koji odražava do sada najavljene namjere i ciljeve i prema kome će se svjetska privreda vratiti na nivo prije pandemije tokom 2021. godine, obnovljivi izvori energije će pokriti 80% rasta globalne potražnje za električnom energijom tokom predstojeće decenije i prestići ugalj kao glavni izvor energije za proizvodnju struje već 2025. godine.

Hidroenergija će ostati najveći obnovljivi izvor energije, ali će solarna energija postati glavni izvor rasta, a slijediće je energija vjetra. Solarna fotonaponska tehnologija je već u većini zemalja konstantno jeftinija nego elektrane na ugalj ili prirodni gas, a solarne elektrane nude struju po najnižim cijenama ikada, navodi se u izvještaju.

Prema scenariju STEPS, instalacija novih fotonaponskih kapaciteta u svijetu trebalo bi da premaši nivo prije pandemije već 2021. godine, uz nove godišnje rekorde svake godine nakon 2022. zahvaljujući široko dostupnim sredstvima, sve nižim troškovima i podršci kroz državne politike u preko 130 zemalja.

Istovremeno, očekuje se da će se svjetska proizvodnja električne energije iz uglja oporaviti posle ovogodišnjeg pada od 8%, ali se nikada neće vratiti na rekordni nivo zabilježen 2018. godine. Prema scenaciju STEPS, udio uglja u ukupnoj svjetskoj proizvodnji struje će 2030. godine pasti na 28%, u poređenju sa 37% u 2019.godini i 35% u 2020. godini.

IEA očekuje gašenje 275 GW kapaciteta za proizvodnju struje iz uglja do 2025. godine, što predstavlja 13% ukupnih kapaciteta iz 2019. godine. Ovo uključuje gašenje 100 GW kapaciteta u Sjedinjenim Amričkim Državama i 75 GW u Evropskoj uniji. Međutim, ovo smanjenje će biti u velikoj mjeri nadoknađeno puštanjem u rad novih kapaciteta do kraja 2025. godine, pri čemu je 130 GW već u izgradnji, uglavnom u Kini, Indiji i Jugoistočnoj Aziji.

Kao rezultat ovih trendova, emisije CO2 iz sektora proizvodnje električne energije će porasti na nešto više od 13 Gt do 2024. godine, ali se nikada neće vratiti na nivo prije pandemije. Međutim, IEA naglašava da bi se emisije smanjile za čak 38% u slučaju scenarija održivog razvoja (Sustainable Development Scenario - SDS), koji predviđa ekspanziju politika koje podržavaju čistu energiju i investicija, koje bi omogućile puno postizanje ciljeva održivog razvoja, uključujući i Pariski sporazum i ciljeve po pitanju dostupnosti energije i kvaliteta vazduha.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.