Svjetska banka prognozira dužničku krizu za pojedine zemlje - RS daleko od takvog scenarija

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)

Predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas upozorio je da je evidentno da neke zemlje ne mogu da vrate dug koji su uzele.

- Zato moramo da smanjimo nivo duga. To može da se nazove opraštanje ili otpis duga - naveo je Malpas za njemački list Handelsblat.

On je napomenuo da je važno da se dug smanji restrukturiranjem i podsjetio da su slične inicijative preduzimane i ranije u krizama.

U Ministarstvu finansija RS navode za Glas Srpske da su očekivane izjave iz Svjetske banke kojima pozivaju kreditore da pomognu zemljama čije su ekonomije pretrpjele najteže posljedice, s obzirom na to da je korona imala negativan uticaj na sve zemlje svijeta.

- Mi smo mala ekonomija, koja je ipak uspjela da održi nivo proizvodnje, iskoristi prednosti, prije svega u poljoprivredi, te kombinacijom brzih i pravovremenih mjera spriječi dalji privredni pad - naveli su u resornom ministarstvu.

Istakli su da je budžet Srpske lani bio u suficitu više od 70 mil KM, te da je sada zbog pandemije rebalansom planiran pad prihoda koji će biti do 200 mil KM.

- Jedan od pozitivnih primjera je porast direktnih poreza koji je u septembru veći za 11% u odnosu na avgust. Planirano zaduženje RS za 2021. godinu iznosi 733 mil KM, a otplata kredita 530 mil KM, a za 2022. godinu zaduženje 651 mil KM, a otplata kredita 533 mil KM - naveli su u ministarstvu.

Dodali su da zbog situacije moraju biti obezbijeđena sredstva kako bi u Republici bila sačuvana javna potrošnja i zaustavljen pad BDP-a, ali Srpska i sa planiranim zaduženjima neće preći zakonsku granicu od 60% bruto domaćeg proizvoda.

- Na kraju juna ukupan dug Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 5,8 mlrd KM, odnosno 53,24% BDP-a, dok javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 4,6 mlrd KM, odnosno 42,81% BDP-a - istakli su u Ministarstvu finansija.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac rekao je za Glas Srpske da pandemija diriguje situaciju u cijelom svijetu.

- Prije covida-19 Srpska nije bila prezadužena, tako da je postojao fiskalni kapacitet za zaduženje i za sada ne postoji kataklizmični scenario - rekao je Grabovac, naglasivši da će oporavak ekonomije zavisiti i od situacije u zemljama okruženja sa kojima imamo visok nivo spoljnotrgovinske razmjene.

Poziv na oprez

Direktor Privredne komore RS Pero Ćorić kaže da ovakve prognoze iz Svjetske banke pozivaju na oprez u svim segmentima.

- Godinama bilježimo spoljnotrgovinski deficit, a uvozimo uglavnom robu široke potrošnje. Bilo bi bolje da u uvozu prednjači repromaterijal jer bi to bio znak da ćemo neke proizvode napraviti i izvesti - kazao je Ćorić i podsjetio da je Srpska za devet mjeseci imala značajan pad izvoza i uvoza, s tim što je pad plasmana domaće robe bio daleko veći.