Seljak čuva proizvod od zaborava - Slow Food zajednica daje podršku lokalnim proizvođačima autohtonih sorti
Prenosimo i ovim povodom koleginice Vedrane Džudže:
Sir i kajmak iz mijeha, sir škripavac, grah poljak, kukuruz stodanjak, boranija roga, neki su od starih i pomalo zaboravljenih autentičnih proizvoda hercegovačkog kraja koji opstaju zahvaljujući jakim naporima pojedinaca da očuvaju njihovu proizvodnju i pronađu put do kupca. Proizvođači hrane koji su ostali odani gotovo iščezlim proizvodima ovog kraja, okupljeni su oko slow food koncepta, koji podrazumijeva očuvanje lokalnog i tradicionalnog, a sve to u kontrastu sa brzim životom koji nas okružuje.
Na području Trebinja oko 30 malih proizvođača je dio Slow Food pokreta. Nastao je 80-ih godina u Italiji, sa idejom odbrane regionalnih tradicija, dobre hrane, gastronomskog zadovoljstva i sporog načina života, a danas uključuje milione ljudi iz 160 država svijeta.
Ogranak organizacije Slow Food u Trebinju u posljednje vrijeme vrlo aktivno promoviše autohtone proizvode tog područja. Osim što učestvuju na lokalnim i međunarodnim sajmovima, predsjednica organizacije Gordana Radovanović kaže da su česti gosti televizijskih i radio emisija o hrani, a sarađuju i sa stranim medijima.
- Često se desi da se novinari angažuju lično kako bi promovisali male proizvođače lokalnih proizvoda. Tako će uskoro u britanskoj Nacionalnoj geografiji biti objavljen članak o porodici Brkan koja se bavi proizvodnjom kravljeg sira škripavca i sirca, istog tog sira koji odleži određeni period. Kvalitet sira i priča te porodice, koja nije bila nimalo jednostavna u periodu nakon rata, privukla je Malou Herkes, inače nekadašnju članicu marketing tima Jamie Olivera. Lično se angažovala da pomogne ovoj porodici – priča za eKapiju predsjednica organizacije Slow Food Trebinje.
Kako dalje navodi, Herkes je napisala priču koju su pratile fotografije Babs Perkins, američke fotografkinje koja već godinama posjećuje Balkan, i koja je već nakon prvog dolaska u Trebinje "postala prijatelj i stalni promoter Slow Food organizacije".
– Perkins u Americi organizuje izložbe fotografija naših proizvoda i proizvođača uz priče i diskusije o Hercegovini, o ljudima koji su i dalje odani i ponosni na svoje stare tehnike proizvodnje hrane, što nije tako uobičajeno u Americi. Svaka promocija i pomoć valorizaciji proizvoda kojima prijeti nestanak doprinosi našem glavnom cilju. S obzirom na to da smo i dalje neformalna organizacija, čiji je rad zasnovan na volonterskom radu, moramo biti zadovoljni i brojem i raznolikošću aktivnosti koje posljednjih godina organizujemo – kaže Radovanović.
- Imali smo sreću da nas odmah na početku posjete predsjednik Slow Food Fondacije za biodiverzitet Piero Sardo i koordinator tek uspostavljenog tijela podrške za zemlje Balkana Michele Rumiz. Nakon prve posjete dali su nam zeleno svjetlo za formiranje Conviviuma – lokalne Slow Food zajednice hrane.
Sva dobrobit seoskog čovjeka
Radovanović ističe da su sve ove godine uporno skretali pažnju na problem gubitka starih sorti i proizvoda, što smatra uspjehom zajednice.
- Zahvaljujući našim aktivnostima skrenuli smo pažnju svima, a najviše malim proizvođačima da se vrate sa "krivog" puta proizvodnje stranih sorti i da se vrate domaćim, potisnutim sortama kao što su grah poljak, paradajz jabučar, boranija roga. Svaki dan se na našoj pijaci mogu vidjeti novi, a stari proizvodi i sorte. Takođe, u kontaktu sa našim simpatizerima i pratiocima na lokalnom nivou i nivou BiH, shvatili smo da nas vide kao neku svijetlu, pozitivnu tačku, kao grupu entuzijasta koji rade nešto za opštu korist, a u saradnji sa i u korist jedne marginalizovane grupe ljudi – seljaka.
Osim pojedinačnih aktivnosti i uspjeha koje su postigli, Radovanović kaže da je najveći uspjeh uticaj na to da se promijeni pojam i metod poljoprivredne proizvodnje.
- Konstantno skrećemo pažnju na pozitivnu ulogu koju mali proizvođači imaju sada i koju će imati u budućnosti.
Slow Food zajednica u Trebinju broji nešto više od 30 članova, uglavnom malih proizvođača. Promovišu sve hercegovačke proizvode, a naročito one na slow food listi kvalitetnih lokalnih i ugroženih proizvoda - sir iz mijeha, kajmak iz mijeha, mladi trebinjski sir škripavac, grah poljak, kukuruz stodanjak, hercegovački med, suve smokve, trebinjska boranija roga, trebinjski paradajz jabučar i gatačko goveče.
Kako je primarni cilj Slow Food-a da zaštiti domaći biodiverzitet hrane, ova organizacija preko alatke Riznica ukusa prikuplja podatke o ugroženim kvalitetnim prehrambenim proizvodima. Riznica je, pojašnjava Radovanović, kreirana da ukaže na postojanje takvih proizvoda, skrene pažnju na opasnost od njihovog nestanka i da pozove sve da preduzmu mjere zaštite.
- Katalog Riznica ukusa nije jedini projekat-alatka za promociju i očuvanje lokalnog biodiverziteta hrane. Ukoliko postoji grupa proizvođača koja je spremna da se organizuje i radi kroz projekat u cilju valorizacije proizvoda, pokreće se projekat Presidio. Presidio je unutar slow food svijeta oznaka kvaliteta i oznaka koja signalizira da onaj ko kupuje taj proizvod doprinosi spašavanju dijela neke lokalne kulture. U Italiji i Švajcarskoj je priznata ta oznaka kvaliteta od strane zvaničnih tijela za sertifikaciju, što znači i da slow food zajednice iz naših područja mogu da idu u tom pravcu, da zagovaraju presidio oznaku kvaliteta proizvoda – kaže naša sagovornica.
Čulima stranaca
A šta je ono što strance najprije veže za Trebinje, kada je riječ o autohtonim proizvodima.
- Sirevi, grah poljak i trebinjska pijaca. Sir i kajmak iz mijeha, jer spada u sireve sa "karakterom", specifičnog, kvalitetnog ukusa proizveden od nepasterizovanog mlijeka na neuobičajen način - sazrijeva u mijehu ovce. Kada vide ove proizvode na pijaci, ljubitelji i poznavaoci dobrih sireva kao što su Francuzi i Italijani, odmah se zainteresuju i žele da okuse. Ocjene su odlične - ističe Radovanović.
Grah poljak, dodaje Radovanović, privlači izgledom, jer ne liči ni na jednu drugu mahunarku. Nejednakih je boja, sličan sitnom morskom šljunku.
- A ako imaju sreće da probaju čorbu od graha poljaka koju naprave domaćice iz Petrovog polja još više se zainteresuju i kupuju ga direktno od malih proizvođača. A pijacu kao što je trebinjska, smještena u lijepom ambijentu u centru grada, sa raznolikošću proizvoda i velikim brojem malih proizvođača, u mnogim razvijenim zemljama više i nemaju. Doživljaj kupovine na subotnji pijačni dan u Trebinju je jedan kulturološki lokalni fenomen o kojem turisti poslije pričaju, pišu i koji pamte kao jednu od najupečatljivijih slika sa putovanja.
Slow Food organizacija u Trebinju planira da u narednom periodu još kvalitetnije radi na mapiranju lokalnih proizvoda, njihovom "spašavanju, promociji i valorizaciji". Jedan od tih koraka je organizacione prirode.
- Plan je da iz neformalne grupe građana pređemo u pravno registrovani ogranak Slow Food-a i formiramo tijela koja svaka Slow Food organizacija u svijetu ima. Osim toga, imamo sreću da se nalazimo u turistički dobro pozicioniranom i atraktivnom području tako da je promocija i valorizacija ovih proizvoda moguća kroz turizam.
Radovanović dodaje da su ove godine u saradnji sa Italijanima ugostili više grupa turista, a imali su i posjetu studenata prestižnog Slow Food gastronomskog Univerziteta iz Polenza, kako bi se upoznali sa najtipičnijim proizvodima ovog kraja.
- Takođe, u skladu sa ciljevima na polju razvoja ruralnog i gastronomskog turizma, planiramo da u saradnji sa Slow Food International i Gradom Trebinjem u skoroj budućnosti implementiramo projekat Slow Food Travel.
Regionalni Slow Food događaj?
Ove godine tradicionalno su učestvovali na dva velika Slow Food događaja - Slow Food Terra Madre Balkan i Slow Food Terra Madre Torino. Radovanović dodaje da imaju u planu organizaciju jednog takvog događaja na regionalnom nivou, kao i da se radi na pokretanju jednog novog presidio proizvoda.
- Mislim da je najveća vrijednost ovih sajmova spoznaja malih proizvođača da nisu sami u svojoj namjeri očuvanja starih i zaboravljenih proizvoda. Slow Food ih sluša, razumije njihove probleme, okuplja i pomaže kroz svoje projekte. Daje im platofrmu da zajedno razmjenjuju iskustva i ideje, dogovaraju uzajamne posjete. Tako je naš mladi proizvođač hercegovačkog meda Teofil Okiljević, učesnik posljednjih susreta Terra Madre u Torinu, razmijenio iskustva sa proizvođačima meda iz Afrike i vratio se oduševljen i obogaćen novim saznanjima koja je odmah primijenio u svom pčelinjaku – priča Radovanović.
Vedrana Džudža
Ovog ljeta, 2020. godine, Gordana Radovanović nam je ispričala kako se u međuvremenu i desila intezivnija promocija vina pravljenih od starih sorti iz Trebinja i održivim tehnikama proizvodnje.
- Tako se desilo da nam se prošle godine javila Adriana Licciardello, somelijer udruženja someliera Milana i regije Lombardija, u saradnji sa kojom smo u januaru 2020-e organizovali degustativno promotivni dogadjaj. 5 trebinjskih vinara je predstavljeno, a 8 vina degustirano. Medju vinarima odnosno predstavljenim vinima su bila i vina pravljena od starih sorti surac, kadarun i plavka.
Povodom 30 godina osnivanja Slow Food pokreta, u novembru 2019. su obilježili 10 godina postojanja tako što su najavili novih 10 proizvoda koje će nominovati za Slow Food katalog Riznice ukusa: sijerak (stara žitarica), popovska sočivica/leća, popovski slanić, podrobac, maslo, đevenica (kobasica), strugač (riba), surac (stara loza), kadarun (stara loza), plavka (stara loza).
Top priče
16.04.2024. | Industrija, Građevina
Njemačka firma u Laktašima dograđuje proizvodni pogon
Njemačko preduzeće u Laktašima Technics Programme Engineering podnijelo je Gradu Laktaši zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za postrojenje za mašinsku obradu metala, izvještava Indikator.ba. Riječ je o dogradnji po postojećeg postrojenja u naselju Mahovljani, na parcelama označenim kao k.č. broj: 73/2 74/1, 75, 76, k.o. Mahovljani. Ukupna planirana bruto proizvodnja gotovih proizvoda iznosi oko 100 tona godišnje. Technics Program
17.04.2024. | Vijesti
Otvorene prijave za akcelerator program inovativnih poslovnih ideja u Istočnom Sarajevu
17.04.2024. | Vijesti
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Ellena group želi oporavak Boke i otvaranje hotela Plaža
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kreće serijska proizvodnja prvog bh. električnog vozila
16.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
16.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina, Turizam, sport, kultura
Vlada KS odobrila više od 7 mil KM za projekte iz oblasti šumarstva
16.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina, Turizam, sport, kultura
eKapija+
17.04.2024. | Vijesti
Otvorene prijave za akcelerator program inovativnih poslovnih ideja u Istočnom Sarajevu
17.04.2024. | Vijesti
16.04.2024. | Vijesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vijesti
16.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Kako se nositi sa stresom na društvenim mrežama
16.04.2024. | IT, Telekomunikacije
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Sarajevo Destination Festival od 25. do 27. aprila
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
17.04.2024. | Građevina
Živinice sa skoro milion maraka nadograđuju i šire Gradsku upravu
16.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
FK Željezničar traži strateškog partnera za rekonstrukciju stadiona Grbavica i gradnju trening kampa - Investicije od oko 90 mil EUR (VIDEO)
16.04.2024.. | Građevina, Turizam, sport, kultura
15.04.2024. | Građevina
Sokolac raspisao novi tender za višemilionske radove na izgradnji gradske kuće
15.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Agro, Finansije
Utvrđeni uslovi prodaje prijedorskog ribnjaka Saničani
15.04.2024. | Agro, Finansije
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
Posušje kreće s izgradnjom edukacijsko-rehabilitacijskog centra
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
14.04.2024. | Građevina
Kreće obnova širokobriješke gimnazije
14.04.2024. | Građevina